U svojim djelima spaja nespojivo, muziku i politiku, a uglavnom je sve šaljivog karaktera
Berin Tuzlić, profesor na tri međunarodna univerziteta i sarajevski multimedijalni umjetnik čija su djela prožeta kritikom i političkim korektivom društva, interesantan je javnosti zbog svoje neobičnosti. Naime, ovaj umjetnik u svojim djelima spaja nespojivo, muziku i politiku, a uglavnom je sve šaljivog karaktera. Tuzlić je nedavno promovirao šesto izdanje stripa “Fazonator“, a sada je na svom YouTube kanalu pokrenuo i crtane filmove pod istim nazivom.
Bez riječi
– Meni je drago da je “Fazonator” dobio i crtane filmove, a aktiviran je i YouTube kanal koji moderiraju moji prijatelji. Sebe nikad nisam ograničavao i htio sam komunicirati sa što više ljudi. Drago mi je da danas postoje i strip izdanja “Fazonatora” koji su univerzalni pa ih razumiju i ljudi iz lokalnih zajednica. Otprilike 30 posto od 90 epizoda crtanih filmova je bez riječi, teksta, pa tako postaju više univerzalni, pokretom se ispričaju neke priče. “Fazonator” fura u svom filmu – kazao je Tuzlić.
Kaže da ne voli nikakvu vrstu ograničenja, što se može vidjeti i po „Fazonatoru“.
– To je više moj alter-ego prikupljanja svih strip fazona, jer šesti print “Fazonatora”, koji je sada izašao, broji 336 stranica i na svakoj stranici su po dva ta fazona, a većina je moja inspiracija, ono što sam ja sakupljao. Neki su i iz lokalnih mjesta, jer smatram da to trebaju da vide i drugi, a ne samo mi, raja, između sebe. Alter-ego je opet neko ograničenje, a ja to ne volim. Ja mislim da su se mnogi pronašli u “Fazonatoru” i možda je on postao njihov alter-ego – rekao je Tuzlić.
Advertisement
0 seconds of 0 secondsVolume 0%
Osvrnuo se na satiru u svom stripu, kazavši da je naše društvo ne priznaje i ne prihvata.
– Ovo su sve fazoni iz našeg društva, ali i onih koji ne prihvataju satiru. To su oni koji nam i prave ovakvo stanje u društvu. Oni ne prihvataju nikakvu kritiku. Ja sam odrastao u SFR Jugoslaviji, kada nije bilo toliko cenzure, tada nije bila zabranjena kritika. Vjerovatno je problem u našem društvu što je nastalo u vremenu bez kritike, a kada se odrasta bez kritike, to je veoma opasno – istakao je Tuzlić.
Historija BiH
Tuzlić je optimista kada je u pitanju budućnost animacije u Bosni i Hercegovini.
– Naravno da ima budućnost. Ja poznajem čovjeka koji je napisao historiju animacije BiH, Midhat Ajanović, i on ima problem s objavljivanjem te knjige jer to nikoga ne zanima. Ministarstvo bi trebalo da da neka sredstva za tu knjigu jer to nije udžbenik, to je dokument gdje piše, argumentirano, prvi časopis u BiH napravljen 1906. godine. Dakle, samo 15 godina nakon prvog u Evropi, koji je napravljen 1892. godine. Budućnosti je bilo i bit će u BiH, jer ljudi koji su iz svijeta stripa i animacije žive u sadašnjosti i ne žive, kao ni ja, u prošlosti. Prošlost čini ljude nesretnim, bilo da se sjećaju lijepog ili tužnog, jer ne možete to vrijeme da vratite – kazao je Tuzlić.
Ovaj umjetnik ističe da u BiH postoji scena za animaciju, ali da to nikoga ne zanima.
– Ja sam i doktorirao dok sam čekao da se u Bosni i Hercegovini pojavi katedra za animaciju. Ovdje nije u interesu vlasti, i onih koji uvijek dođu na vlast, da se ljudi educiraju, ni mladi ni stari – rekao je Tuzlić.
Muzika je sve
Tuzlić nam je otkrio i kako je u sve to uklopio i muziku.
– Muzika je dio animacije i stripa, ali i života, svega što nas okružuje. Prvi i osnovni razlog jeste tajming – u svemu, u muzici, kad hodate, crtate, kad mislite. U svemu morate imati neki tajming. Ja sam za svoj diplomski rad napisao tajming note za udaraljke. One se crtaju kao melodijske note, a ustvari označavaju razlomke iz matematike. Svi ti ritmovi su razlomci iz matematike. Svi imaju ritam, samo je stvar shvatanja koji ritam kome odgovara – zaključio je Tuzlić.