Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o doprinosima FBiH nalazi se na dnevnom redu današnje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.
Prijedlog je kreirala federalna Vlada, a isti podrazumijeva smanjenje zbirne stope doprinosa za PIO i zdravstveno osiguranje sa 41.5 na 36 posto.
Opterećenja na rad u FBiH su među najvećim u Evropi
O fiskalnoj reformi u Federaciji se govori godinama, ali nikakvog konkretnog pomaka nije bilo. Razni prijedlozi su se nudili i uglavnom se govorilo kako je potrebno smanjivati zbirnu stopu na ispod 30 posto. Zbog čega? Odgovor je vrlo jednostavan. Sadašnja stopa doprinosa od 41.5 u praksi znači da se na 1.000 KM neto plate izdvaja dodatnih 740 KM koji idu državi po osnovu doprinosa i poreza.
Kako gleda na navedeni prijedlog Vlade FBiH, te da li je ovih 36 posto razumljivo u ovom momentu, pitali smo Jasmina Halebića, profesora na Ekonomskom fakultetu u Zenici.
“Opterećenja na rad u FBiH su među najvećim u Evropi. To zasigurno utječe i na nisku izvoznu konkurentnost privrednih subjekata i na visinu plaća u FBiH. Vlada FBiH je najavljivala veće fiskalno rasterećenje sa zbirnom stopom doprinosa od oko 28%. Preloženih 36% čini manje od polovine prvobitno najavljenog rasterećenja. Ukoliko se usvoji ova zbirna stopa doprinosa od 36% to je korak u pravom smjeru mada nije dovoljan. Očekujem da će poslodavci zahtijevati dodatno smanjenje opterećenja rada”, ističe za Buku profesor Halebić.
Povećan broj onih koji su ostali bez posla
Prema njegovim riječima, potrebno je odlučnije suočavanje sa ogromnim opterećenjem rada koje još postoji u FBiH.
“Preduslov za to je zaustavljanje bujanja administracije. U FBiH je primjetan višegodišnji trend smanjenja broja stanovnika, sa jedne, i povećanja broja zaposlenih u javnoj administraciji, sa druge strane. Ta dva pokazatelja upućuju na zaključak da efikasnost rada javne administracije nije na zadovoljavajućem nivou. Nedavne najave osnivanja novih ureda Vlade u Mostaru i Brčko Distriktu ukazuju na nisku efikasnost rada javne administracije. U doba savremenih IT i drugih tehnologija koje omogućavaju obavljanje rada na daljinu Vlada FBiH se odlučuje za povećavanje broja zaposlenih. Istovremeno, objavljeni su podaci o povećanju prijavljenih na evidencije nezaposlenih zbog prestanka radnog odnosa za oko 3.360 osoba. Uz saznanje da jedno domaćinstvo čine 3 člana to je oko 10.000 ljudi koji će doživjeti stres zbog gubitka posla i posljedični pad životnog standarda, odnosno biće gurnuti na rub siromaštva. Smanjen je i broj zaposlenih u januaru 2025. g. ispod prosječnog broja zaposlenih u toku 2024. Budući da ove izmjene stope doprinosa, ukoliko se usvoje, stupaju na snagu tek od polovine godine, moguće je do tada da će se broj nezaposlenih dodatno povećavati”, govori Halebić.
Smatra da je važno skrenuti pažnju i na redoslijed reformskih koraka.
“Sasvim je opravdano postaviti pitanje zašto se Vlada nije odlučila najprije na smanjenje opterećenja rada a potom povećanje minimalne plaće. U tom slučaju vjerovatno bi gubitak radnih mjesta bio manji jer bi dio ove reforme Vlada preuzela na sebe odmah na početku reforme. Odgovoran pristup ovom izazovu zahtijeva da Vlada odmah na početku zajedno sa poslodavcima, pa čak i prije njih, preuzme teret reforme iz koje bi radnici mogli dobiti veća primanja. To se nije dogodilo, pa su i negativni efekti u pogledu rasta broja nezaposlenih vjerovatno tim veći”, naglašava Halebić.
Na Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o doprinosima FBiH zastupnik Stranke za BiH Admir Čavalić uputio je četiri amandmana.
“Prvim amandmanom se dodatno spušta teret doprinosa na radnika. Taj dio sam targetirao zato što nam je bruto rad među najskupljim u Evropi. Ovo što je Vlada predložila smanjenje zbirne stope za 5.5 posto nije dovoljno. Ovim prvim amandmanom se uključujemo u tačku 1. člana 10. a što se odnosi na radnika. Taj dio spuštamo za nekih 8.5 posto. Zašto? Pa, svi politički subjekti su obećali da ćemo ići sa zbirnom stopom doprinosa ispod 30 posto, a vidimo da smo sada daleko od tog obećanja”, objašnjava za Buku Čavalić.
Freelancerima se naplaćuju doprinosi, ali od toga nemaju nikakvu korist
Drugi amandman se odnosi na nepravdu koja je godinama na snazi u ovom entitetu. Naime, radi se o tome da se freelancerima naplaćuju doprinosi u iznosu od 10 posto, a da pritom ne ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje, niti su dio penzijskog osiguranja.
“Red je da se ispravi ta nepravda prema freelancerima i svim osobama koje plaćaju doprinose za zdravstvo 4 posto i 6 posto za PIO, a s druge strane ne mogu koristiti zdravstvene usluge i ne uplaćuje im se za PIO, niti mogu očekivati penziju po ovom osnovu”, jasan je Čavalić.
Trećim amandmanom zahtijeva da primjena ovog zakona počne od 1. juna umjesto od 1. jula kako je planirala Vlada FBiH.
“Žurba je, otkazi se dešavaju, inflacija je, i mora čim
prije da bude efektivno ovo smanjenje doprinosa. Zadnji amandman mislim da je najprihvatljiviji za Vladu. Dobio sam informaciju da je Vlada na Ekonomsko-socijalnom vijeću obećala da će još 5 posto do kraja godine spustiti doprinose. Za stabilnost u poslovanju obećanja nisu dovoljna. Ovim amandmanom mi pretvaramo to usmeno obećanje Vlade u zakonsko rješenje koje bi stupilo na snagu od početka 2026. godine”, kaže Čavalić.
Sve vlade koje su do sada upravljale procesima u Federaciji BiH pričale su o boljem poslovnom ambijentu, ali taj ambijent privrednici još nisu doživjeli.
Čavalić objašnjava da prema važećem zakonu, ali i predloženim izmjenama Zakona o doprinosima, Federacija BiH ostaje jedina ekonomija u Evropi u kojoj ukupan trošak minimalne plate premašuje iznos BDP-a po glavi stanovnika. Smatra da je takav odnos neodrživ, ekonomski apsurdan i da jasno pokazuje koliko je porezno opterećenje na rad u FBiH izvan svih razumnih okvira.