U sjeni pokušaja američkog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje oko mira u Ukrajini i carinskih nadmetanja sa gotovo svim svjetskim državama prošla je vijest da je po prvi put u svoja oba mandata objavio rat.
Prema dopisnicima vodećih američkih medija iz Bijele kuće Trump je potpisao tajnu uredbu Pentagonu da pripremi vojne opcije – uključujući dronove, pomorsku i moguću raketnu intervenciju protiv narkokartela u Latinskoj Americi.
U uredbi nije navedena nijedna konkretna država osim što je isključeno bilo kakvo interveniranje u Meksiku, iako ondje djeluje zloglasni kartel Sinaloa.
Pravnu podlogu za takvu odluku Trumpova administracija stvorila je označivši narkokartele terorističkim grupama koje svojim djelovanjem ugrožavanju funkcioniranje Sjedinjenih Američkih Država. Takva etiketa omogućava vojsci da izvodi operacije na moru i potencijalno na stranom tlu, što uključuje ubijanje ili hvatanje osumnjičenih članova kartela.
Upotreba vojne sile na ovaj način otvara niz pitanja, uključujući moguće kršenje međunarodnog prava i samih američkih zakona, no kako uredba još nije javna nema ni preispitivanja zakonitosti.
Sjedinjene Države već su pojačale nadzor nad kartelima, uključujući letove dronova iznad Meksika za lociranje laboratorija za fentanil, što je započeto još za vrijeme administracije Joea Bidena.
Sada se to proširuje na sankcije i blokadu imovine, kibernetičke operacije i međunarodnu saradnju za presijecanje finansijskih tokova.
Sve je to dio “Agende 47” koju je Trump najavljivao prije izbora i potvrdio na svojoj inauguraciji.
U ožujku je State department objavio listu kartela i ukupno ih je osam proglašeno terorističkim organizacijama – šest meksičkih i po jedan iz Venezuele i Salvadora.
Nakon medijske objave o uredbi 12. avgusta, Meksiko je izručio SAD-u 26 visoko pozicioniranih članova kartela, uz uvjet da im se ne dosudi smrtna kazna. Ovaj potez tumači se kao ustupak Washingtonu i znak pojačane saradnje u strahu od vojne akcije.
Meksička predsjednica Claudia Sheinbaum rekla je kako takvu saradnju podržava, ali suverenost države nije na prodaju.
“Predsjedniče Trump, naša teritorija je nedodirljiva, naša suverenost je nedodirljiva” rekla je i dodala: “Možemo surađivati, ali svako na svojoj teritoriji”.
Američki analitičari imaju podijeljene stavove o Trumpovoj direktivi za korištenje vojne sile protiv narkokartela u Latinskoj Americi, izražavajući zabrinutost zbog pravnih, diplomatskih i strateških posljedica.
Brian Finucane, bivši pravni savjetnik State Departmenta, upozorava da vojne akcije, ovako kako su najavljene, nisu moguće po američkim zakonima.
Smatra da označavanje kartela kao terorističkih organizacija ne daje ovlasti za uporabu sile te da je za to potrebno dodatno odobrenje Kongresa ili izvršna ovlast temeljena na samoobrani.
Vanda Felbab-Brown iz Brookings Instituta upozorava da vojni napadi na kartele mogu donijeti kratkoročne uspjehe, ali neće srušiti duboko ukorijenjene mreže.
Bez paralelnog rješavanja korupcije, siromaštva i potražnje za drogom u SAD-u, vojne akcije mogle bi dovesti do fragmentacije kartela u manje, ali nasilnije grupe, povećavajući regionalnu nestabilnost.
Jedan od vodećih američkih stručnjaka za Latinsku Ameriku Matteson Ellis smatra da ova uredba predstavlja logičan korak u Trumpovoj kampanji protiv kartela, posebno s obzirom na naglasak na fentanil i transnacionalni kriminal. Ističe da je cilj “totalna eliminacija” kartela, iako priznaje tešku ostvarivost tog cilja.
Većina analitičara vjeruje da će moguće akcije biti izvedene isključivo protiv visokorangiranih članova kartela uključujući napade dronovima ili hvatanje osumnjičenih, odnosno operacije poput onih vođenih protiv Al-Qaede.
Vrijednost droge koja iz latinske amerike dođe do SAD-a mjeri se u milijardama dolara, no točni brojevi ne postoje jer se evidencijski vode samo zapljene.
Jasan je porast upotrebe sintetičkih droga, fentanila i metamfetamina, zbog njihove jeftine proizvodnje i visokog profita, sve više zamjenjuju tradicionalne droge poput kokaina i heroina. Karteli zarađuju više na fentanilu nego na svim drugim drogama.
Predsjednik Trump nije javno potvrdio da je donio uredbu, no rekao je da će o svemu govoriti vrlo brzo.
“Latinska Amerika ima puno kartela i puno droga koje teku. Moramo zaštititi našu zemlju. Nismo to radili četiri godine”, kazao je.
Američki mediji pišu kako će uredba vjerojatno biti predstavljena na poseban način, pogotovo zbog fentanila, droge koja je Trumpu bila povod za povećanje carina Meksiku i Kanadi.
U kampanji je najavljivao kako će fentanil biti označen kao “oružje za masovno uništenje”, i u skladu s tim bi oni koji ga proizvode i prodaju snosili i posljedice.