Oleg Orlov, nobelovac, biolog i dugogodišnji ruski disident, danas živi u egzilu u Berlinu nakon više od četiri desetljeća borbe za ljudska prava. U intervjuu za talijanski dnevni list Corriere della Sera, ovaj 71-godišnji intelektualac osvrće se na svoj životni put, politički aktivizam i trenutnu situaciju u Rusiji.
Još krajem 1970-ih, Orlov je bio poznat kao otvoreni kritičar sovjetskog režima, dijeleći letke protiv invazije na Afganistan. Godine 1989. bio je među osnivačima Memoriala, organizacije za zaštitu ljudskih prava koja je postala ključna u dokumentiranju sovjetskih i postsovjetskih zločina. Njegov doprinos ovom pokretu prepoznat je 2022. godine, kada je Memorial dobio Nobelovu nagradu za mir.
Unatoč desetljećima političkog aktivizma, Orlov je do 2022. uspijevao izbjeći kaznu. No, situacija se dramatično promijenila nakon što je objavio članak o “novom ruskom fašizmu”, što je dovelo do njegova uhićenja i osude na dvije godine i dva mjeseca zatvora. Orlov nije htio tražiti pomilovanje, što ga je, nakon što je u sklopu velike razmjene zatvorenika između Rusije i Amerike 1. kolovoza 2024. pušten na slobodu, spriječilo da se vrati u domovinu. “To je moja najveća želja. Nedostaju mi snijeg, šume i moji najmiliji. Ali, ako se vratim, bit ću uhićen, a to bi bilo neodgovorno prema budućim razmjenama zatvorenika”, rekao je.
Imperijalističke tendencije
Na pitanje o mogućnosti novih razmjena zatvorenika, Orlov je rekao kako se vrijedi nadati. Opisao je i koliko se ruski predsjednik Vladimir Putin promijenio u dvadeset pet godina na vlasti. “Meni i onima oko mene odmah je bilo jasno da je diktator. Ali mi smo već imali političko iskustvo i živjeli smo u Rusiji. Tamo su prava već bila narušena – odmah su započele imperijalističke operacije na Kavkazu. Europa je vidjela zabrinjavajuće znakove, ali si je govorila ‘nemojmo pretjerivati’ i nastavila kupovati plin”, rekao je.
Govorio je i o ključnim trenucima u kojima je režim promijenio smjer. “Prvi je bio Putinov govor u Münchenu 2007., na konferenciji o sigurnosti. Sve je već tada bilo jasno. Bijes prema Sjedinjenim Američkim Državama, fokus na Ukrajinu i Gruziju, oružje. Zatim 2014. godina, invazija na Krim. Ali i prosvjedi 2012. godine. Kada je Putin ponovno preuzeo predsjedništvo, mnogo ljudi izašlo je na ulice. Taj ga je otpor uplašio i odlučio ga je slomiti”, govori Orlov.
Na pitanje o tome kako su se Rusi promijenili u ovih 25 godina, Orlov tvrdi da su ljudi uništeni. “Isprva se proširio osjećaj da pojedinac ništa ne može promijeniti, zbog čega su se obični ljudi počeli kloniti politike i baviti se primarno svojim privatnim životima. U međuvremenu, izbori su postali farsa, rat je unio podjele među rodbinu i prijatelje, ekonomija propada i ostaje samo strah. Represiju mislim da vi na Zapadu ne možete razumjeti, ali ona djeluje: nitko se više ne bavi politikom jer je cijena previsoka. Lokalni vladini dužnosnici čak kontroliraju razgovore među ljudima – nije bilo ovako loše još od Brežnjeva“, izjavio je.
Disidenti su u stalnom kontaktu
Orlov kaže da je u kontaktu s ostalim oslobođenim zatvorenicima iz velike trampe. “Imamo zajednički chat, koordiniramo se oko prosvjeda i kampanja. Često se viđamo. Tu su suradnici iz Navaljnijeve mreže, poput Lilije Čaniševe, Ksenije Fadejeve, Vadima Astanina. Tu je Ilja Jašin, koji je stalno negdje na putu, Andrej Pivovarov, umjetnica Saša Šokilenko, a Kevin Lik, koji je uhićen s 18 godina, sada ide u školu u Münchenu”, rekao je sa suzama u očima kada je spomenuo najmlađeg političkog zatvorenika oslobođenog u spomenutoj razmjeni.
Trenutno, kaže, radi na nizu praktičnih mjera koje bi trebalo poduzeti ako Putin umre. “To uključuje proglašenje amnestije i donošenje novog izbornog zakona. Ključno je ne ostati indiferentan, pogotovo jer smo već na rubu katastrofe”, rekao je. Upozorava da bi nakon Putina mogao doći novi Putin.
“Netko zasad bezimen, tko je možda dosad tiho podržavao diktaturu, a mogao bi isplivati na vlast uz potporu stranih sila – zemalja koje će formalno tvrditi da podržavaju slobodu u Rusiji, ali će u stvarnosti biti zadovoljne što ponovno dobivaju jeftin plin i naftu, po cijeni koja im je nebitna, poput nekoliko disidenata u zatvoru. Oporba možda neće uspjeti, čak i ako Putin umre. A vi, dragi zapadni prijatelji, mogli biste se suočiti s novim ratom”, rekao je.
Neki novi pesimizam u zadnje vrijeme
Na pitanje je li uvijek bio tako pesimističan, Orlov je rekao da nije, ali je posljednjih mjeseci, tvrdi, sve krenulo u tom smjeru. “Izbor Donalda Trumpa. Međunarodna politika koja skreće udesno. Smrt Navaljnija. Da je on ostao živ, mogao je ujediniti oporbu i povesti je prema pobjedi, čak i iz inozemstva”, uvjeren je. Na pitanje o Juliji Navaljnoj, koja se ponudila da vodi oporbu, Orlov odgovara kako danas ne postoji jedna osoba s kojom bi se ruska oporba mogla poistovjetiti.
Govorio je i o svom iskustvu u ruskom zatvoru i o prilagodbi na novi život u inozemstvu. “Zatvor je bio ponižavajući, okrutan i zastrašujući. Politički zatvorenici često su u izolaciji i podvrgnuti nehumanom tretmanu. Ali iznenađen sam što sam izašao iz svega toga u boljem stanju nego što sam i sam očekivao”, rekao je.
Za kraj je odgovorio na pitanje o talijanskoj novinarki Ceciliji Sali, koja je trenutno u zatvoru u Iranu, što je već neko vrijeme top tema u Italiji. “Žao mi je zbog nje. Važno je ne gubiti nadu, sjetiti se tko si i vjerovati da ćeš biti oslobođen. Mnogi brzo izgube nadu, a to ne pomaže”, rekao je Orlov za Corriere.
Telegram.hr