VATIKAN – U posljednjim danima uoči tajnog rituala koji je doveo do izbora prvog američkog poglavara Katoličke crkve, predsjednik SAD-a Donald Trump objavio je zapanjujući AI prikaz sebe kao pape, što je izazvalo osudu – i nemalo negodovanje – među crkvenim liderima, piše politico.
To je bila samo jedna od mnogih Trumpovih upada u konklavu u koju nije mogao odoljeti da se ne umiješa, nakon što je već zasjenio sahranu pape Franje svojim „mirovnim pregovorima“ i otvorenom podrškom pojedinim kandidatima za papu.
Kao što je jedan kardinal rekao za POLITICO, svećenici su isprva bili “nevoljni” da izaberu papu iz globalne supersile. Ipak, kada se 133 kardinala zatvorilo u Sikstinsku kapelu kako bi izabrali vođu 1,4 milijarde katolika širom svijeta, odlučili su se ne samo za Amerikanca, već za nekoga ko bi mogao poslužiti kao protuteža nepredvidivom predsjedniku SAD-a.
To nije bilo sasvim slučajno. Kada su se kardinali složili oko novog pape, progresivni među njima su znali da bi Robert Francis Prevost, 69-godišnji bivši misionar rođen u Čikagu i miješanog naslijeđa, mogao predstavljati alternativni glas naspram Trumpa. Prevost je u četvrtak postao papa Lav XIV.
Iako to nije bila glavna vodilja njihove odluke – koje su bile određene suptilnijim unutrašnjim razmatranjima – jedan od svećenika rekao je da je imati američkog papu koji se može suprotstaviti Trumpovoj retorici bio „dodatni dar“.
I zaista, barem na papiru, papa Lav djeluje kao sušta suprotnost svemu što Trump predstavlja.
Progresivni posmatrači očekuju da će Lav XIV nastaviti humaniji pristup papinstvu koji je favorizovao papa Franjo, a koji je razbjesnio MAGA pristalice, te da će nastaviti podržavati one koje je Crkva istorijski progonila.
Za razliku od izolacionističke politike američkog predsjednika, Lav XIV se očekuje da će nastaviti Franjinu praksu davanja većeg glasa lokalnim crkvama u Africi, Aziji i Latinskoj Americi. Podrška kardinala iz tih rastućih centara katoličkog svijeta bila je ključna za njegov izbor.
„Vrlo važno pitanje“
Možda je najveći kamen spoticanja između Trumpa i novog pape pitanje migracija.
Dok predsjednik nastavlja masovne deportacije nedokumentovanih migranata iz SAD-a, Lav je, prema riječima jednog izvora, „na strani migranata, na strani izbjeglica, za ljudska prava; stoji uz siromašne.“ Ima čak i peruanski pasoš.
„On je definitivno problem za Trumpa jer zauzima ozbiljan stav i predstavlja Ameriku koju Trump prezire – onu koja govori španski“, kaže crkveni historičar Alberto Melloni. „Korištenje španskog i italijanskog jezika, umjesto engleskog, u svom prvom obraćanju u četvrtak uveče bila je namjerna provokacija.“
Walter Kasper, 92-godišnji njemački kardinal koji nije mogao učestvovati u konklavi zbog starosti, rekao je da je migracija bila „veoma važno pitanje“ tokom predkonklavnih sastanaka. Trumpov tretman migranata nazvao je „užasnim“ i dodao: „Budući da dolazi i iz SAD-a i iz Perua, Lav to vrlo dobro razumije.“
Pitanje migracija biće ključno u ovom pontifikatu, smatra Kasper, naglasivši da novi papa „ima mnogo iskustva s tim.“
Stav Lava XIV prema Trumpovoj administraciji već je jasan. Jedan X (bivši Twitter) nalog za koji se vjeruje da pripada novom papi, u aprilu je oštro kritikovao Trumpovu politiku prema migrantima. A nakon što je u četvrtak obukao bijelu papinsku odoru, Lav nije gubio vrijeme i odmah se postavio kao glas u odbrani migranata, osudivši „zanemarivanje milosrđa i užasna kršenja ljudskog dostojanstva“ – što se može čitati kao poruka na račun antiimigrantske retorike u njegovoj domovini.
Liječenje američkog „šizme“
Ipak, motivacija za izbor Prevosta nije bila samo Trump.
Dublji problem je rastuća polarizacija unutar Katoličke crkve u SAD-u, gdje već godinama tinja sukob između progresivnih i tradicionalističkih struja – posebno onih povezanih s MAGA pokretom. Tradicionalisti su se često otvoreno protivili papi Franji, pa su u Vatikanu rasli strahovi da bi američka Crkva mogla zapasti u raskol.
Jedan visoki izvor iz Vatikana rekao je: „Bez američke crkve – nema crkve“, čak nazivajući Crkvu u SAD-u „šizmatičkom“. (Podsjetimo, bivši nuncij u SAD-u, Carlo Maria Viganò, prošle godine je drastično izopćen iz Crkve upravo zbog „šizme“.)
Kardinali su, dakle, birali i s nadom da Prevost može pomoći u pomirenju tih podjela.
„Imaće uticaj na američku Crkvu, sigurno, jer je Amerikanac i dolazi iz Čikaga – grada koji je otvoreniji i progresivniji“, rekao je jedan učesnik konklave. On je dodao da je Lav XIV već pokazao volju za pomirenjem s tradicionalistima tako što planira da se preseli u Apostolsku palatu – raskošnu rezidenciju u Vatikanu koju su koristili prethodni pape, a koju je Franjo zamijenio skromnijim domom.
Preseljenje u palatu, rekao je, „kao da poručuje desnici: ‘Nismo protiv vas'“. Novi papa, istakao je, želi jedinstvo, a ne nove sukobe.
Papa Lav bi mogao i da „preinterpretira“, ali ne i poništi, neka od Franjinih progresivnih poteza, poput dozvole da se blagosiljaju osobe u istopolnim parovima, rekao je kardinal Jean-Claude Hollerich iz Luksemburga.
Neki tradicionalisti već su izrazili nadu da će Prevost zauzeti pomirljiviji ton. Edward Feser, katolički profesor iz Kalifornije, napisao je na X-u da, iako Lav ima progresivnu teologiju, „izgleda kao razuman čovjek koji bi mogao biti odgovoren za neka od Franjinih problematičnih odluka.“ Prevost se već susreo s kardinalom Raymondom Burkeom, oštrim kritičarem Franje.
To je izazvalo uznemirenost kod nekih umjerenih kardinala, koji strahuju da bi tradicionalisti mogli ponovo postati uticajna sila u Crkvi.
MAGA otpor
No, Prevost teško da će uspjeti pridobiti tvrdo jezgro MAGA pokreta, koji ga je već označio kao „lijevog subverzivca“ zbog njegovih stavova o migracijama.
Laura Loomer, krajnje desna američka aktivistkinja i savjetnica Donalda Trumpa, nazvala je Lava XIV „woke marksističkim papom“ i izjavila da je „anti-Trump, anti-MAGA, za otvorene granice i totalni marksista poput pape Franje.“ Dodala je da joj je „odvratno što on vodi Vatikan.“ (Loomer nije katolkinja, već jevrejka, što pokazuje koliko simbolika pape nadilazi vjerske granice.)
Steve Bannon, bivši glavni strateg Donalda Trumpa i ultrakonzervativni katolik, rekao je da je izbor Prevosta bio „najgori mogući izbor za MAGA katolike“ i „anti-Trump glasanje globalista u Kuriji“.
Ali kardinal Hollerich je na to odgovorio: „Nismo izabrali anti-Trumpa, već učenika Isusa.“ Ipak, priznao je: „Istina je da je američki državljanin – i to ima svoje posljedice.“