Ministri iz redova SNSD-a Staša Košarac i Srđan Amidžić nedavno su ponovo oborili usvajanje Programa reformi čime je Bosna i Hercegovina korak bliže da izgubi još 108 miliona evra iz Plana rasta koji se polako smanjuje od prvobitno planiranih 1,08 miljardi evra.
Dodatni gubitak više od 200 miliona maraka neminovnosti je ukoliko Savjet ministara do kraja septembra ne usvoji Reformsku agendu. Dok je sve manje onih koji vjeruju da BiH neće probiti još jedan rok, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto ne krije optimizam.
“Uvjereni smo da ćemo u drugom krugu glasanja skoro usvojiti reformske mjere i obavijestiti Europsku komisiju”, izjavila je Krišto nakon sastanka sa Martom Kos, komesarkom EU za proširenje.
No, pitanje je u čemu Krišto vidi optimizam budući da je usvajanje ključnog dokumenta za dobijanje EU pomoći nemoguće bez kadrova SNSD u Savjetu ministara.
To pitanje joj postavljeno i danas na press konferenciji.
“Shvatila sam da prošli tjedan još nije bilo vrijeme, a da zapravo ne postoje primjedbe ili razlozi zašto nacrt Reformske agende ne bi bio usvojen.”
No, iz redova SNSD-a još nema signala da će pravo vrijeme biti do kraja septembra. Urednik Politicki.ba Sead Numanović nije iznenađen što je Krišto optimistična jer je i ranije davala izjave koje su se ispostavile netačnim.
“Premijerka Krišto je još krajem juna ove godine tekstualnom porukom izvijestila komesarku Kos da je ‘nacrt Reformske agende usvojen’. Tada je Evropska komisija ekspresno čestitala! Ali se pokazalo da je čestitka bila temeljena na neistini”, kaže Numanović.
Volio bi, dodaje, da BiH prekine crni trend jedine države u regionu koja nije u Planu rasta jer je već sada cijena ogromna.
“Ne samo direktna, već – mnogo više – indirektna. Umjesto skupih kredita, trebaju nam povoljni evropski fondovi. Ali, imamo taj problem očajničkih pokušaja Milorada Dodika da isposluje bilo kakav “dil” sa bilo kim na Zapadu. Ne ide mu! Ova Evropska komisija neuobičajeno je čvrsta u stavu da im Dodik nije partner. Bilo bi dobro da to konačno shvati i prihvati njegov najodaniji sljedbenik Dragan Čović”, rekao je Numanović za Buku.
Adnan Ćerimagić viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina za Buku kaže da Evropska komisija od BiH očekuje da dostavi tekst Reformske agende, kako bi isti, ukoliko bude dovoljno kvalitetan, išao na potvrdu zemalja članica EU.
Ukoliko Bosna i Hercegovina ne dostavi dovoljno kvalitetan dokument, do kraja 2027. godine rizikuje da izgubi pristup milijardi evra predviđenih Planom rasta.
“Pravila su jasna i ne ostavljaju prostor za izuzetke, uključujući i činjenicu da bi, da, usvajanje i odobravanje agende otvorilo pristup sredstvima, ali njihovo korištenje bi onda bilo moguće samo tek nakon što svi nivoi vlasti u BiH i provedu dogovorene reforme”, kaže Ćerimagić.
Pojašnjava da je proces dogovaranja agende u BiH, kao i u drugim zemljama, obavijen velom tajne – uključujući i pitanje ko i u kojoj proceduri istu sada treba usvojiti, odnosno da li se odustalo od traženja formalne saglasnosti nižih nivoa vlasti.
“Zbog toga je sa strane teško predvidjeti koliko je vjerovatno usvajanje ovog dokumenta”, dodaje Ćerimagić.
No, ono što nije tajna i što je jasno je da bez učešća i saglasnosti predstavnika SNSD-a usvajanje dokumenta nije moguće.
“SNSD je u nekoliko navrata najavio da neće podržati nijedan korak vezan za EU, a njihovi predstavnici već mjesecima predstavljaju kao vlastiti uspjeh što su EU i njene zemlje članice od 2022. godine suspendovale oko milijardu eura bespovratnih sredstava ovom bh. entitetu. Iako su njihovi stavovi posljednjih mjeseci bili izuzetno fluidni i promjenjivi, pa se ne mogu isključiti nagli zaokreti, primjetno je i da, osim predsjedavajućeg Komšića, koji je opravdano odsustvovao zbog učešća na Generalnoj skupštini UN-a u New Yorku, na sastanku s komesarkom Kos u predsjedništvu nije bila ni SNSD-ova Željka Cvijanović”, dodaje sagovornik Buke.
Upozorava da je odluka komesarke Kos da smanji sredstva iz plana rasta za Bosnu i Hercegovinu i najava novih rezanja jasan znak vlastima da nemaju prostora za odugovlačenje.
Odluka je dijelom, kaže Ćerimagić, donesena automatizmom, ali je istovremeno bila i kazna za vlasti u Sarajevu, koje su najprije tvrdile da su reformski dokument usvojile i da je time proces završen, a zatim povukle tu tvrdnju i tražile dodatnih 45 dana.
“Upravo zato bilo bi vrlo rizično da bilo ko iz Bosne i Hercegovine, uključujući predsjedavajuću Vijeća ministara Borjanu Krišto, sada bez osnove obećava ‘skoro’ usvajanje reformske agende. Nadati se da predsjedavajuća Krišto zna nešto što nije poznato široj javnosti i nama koji promatramo procese”, jasan je Ćerimagić.
Željko Raljić, urednik i analitičar, smatra da se nerealni optimizam Borjane Krišto očito temelji na nečemu što je nama nedokučivo, a što može biti svojevrsan dogovor između Dodika i Čovića.
“Dakle, jasno je da Čović pomaže Dodiku da opstruiše usvajanje reformske agende, odnosno da ucjenjuje institucije BiH i tako se prikazuje kao i dalje bitan politički faktor. To se vidi i po tome što Čović u posljednje vrijeme govori ono što Dodik ne smije, ili ne želi, poput informacije da ga je Davor Pranjić informisao da su u toku pripreme za prijevremene izbore u RS i da je Pranjić zasjeo na Dodikovo mjesto. Istina, nelegalno, ali kod Dodika je malo šta bilo legalno u posljednje dvije decenije”, rekao je Raljić za Buku.
Komentar SNSD-ovih ministara u Savjetu ministara nismo uspjeli dobiti.
Drugi rok prije nego Evropska komisija ponovo smanji iznos za BiH iz Plana rasta ističe za sedam dana, a sagovornici Buke vjeruju da se u tom periodu ništa pozitivno, po pitanju Reformske agende, neće desiti.