Foto TVE
Ni tri dana nakon
nezampaćene tragedije na Cetinju crnogorska javnost nije dobila odgovore na
brojna pitanja.
Kako je moguće da
niko od porodice i okruženja napadača, iako su primijetili drastične promjene u
ponašanju, nijesu na vrijeme reagovali? Na to pitanje se ne može dobiti odgovor
za tri dana, jer zahtijeva širi društveni kontekst. Glavni problem je u
stigmatizaciji duševnih oboljenja. Bolest je, kako kaže izreka, svačija. A kada
bolest pojedinca izaziva ovako drastične posljedice, onda je valjda vrijeme da
prihvatimo da i duševne bolesti treba liječiti. Ovakav tragičan epilog dovoljan
je pokazatelj kakve su sve devijacije u ponašanju moguće.
Druga izreka pak
kaže bolje spriječiti nego liječiti. Tu se dolazi do glavnih pitanja šta su
nadležni uradili da bi spriječili tragediju o kojoj bruji ne samo Crna Gora već
cijeli region. Napadač V.B. je imao istoriju nasilničkog ponašanja, doduše
kratku, ali je uprkos tome bio redovan lovac sa uredno ovjerenim oružanim
listom. Zato bi se trebalo zapitati zašto se u slučajevima nasilničkog
ponašanja dodatno ne provjerava da li nasilnik posjeduje oružje? Ovo nije prvi
slučaj u kojem nasilnik nedugo nakon fizičkog napada ubija iz oružja koje legalno
posjeduje.
Sljedeće pitanje
na koje Cetinjani i crnogorska javnost danima traže odgovore je da li je
policija mogla brže i prije svega efikasnije da reaguje nakon što je napad
počeo. Upravo zbog takvih stavova u medijima i javnosti ministar unutrašnjih
poslova Filip Adžić najavio je da će taj resor osnovati komisiju koja će
preispitati djelovanje policije tokom masovnog ubistva na Cetinju. Javnost se
nada da će to biti prva komisija koja će nešto postići, jer se sjećaju izreke
još iz doba socijalizma – kada hoćeš nešto da se ne završi, onda osnuješ
komisiju.
MN: Reakcija policije
Jedan od onih
koji danima tvrdi da reakcija policije na Cetinju nije bila adekvatna je
koordinator Građanske inicijative „21. maj“ Aleksandar Zeković koji se bavi
monitoringom rada policije duže od 20 godina. Zeković za Buku kaže da su
argumenti za kritiku policije brojni.
“Izostala je
blagovremena reakcija obučenih taktičkih jedinica. Umjesto policije krvavi pir
su zaustavili građani u namjeri da spriječe dalje posljedice na štetu građana i
policajaca u civilu koji su se nalazili u neposrednoj blizini. To ukazuje na
neadekvatnu pripremu i reakciju policije
što je porazno za svakog pripadnika policije a kamoli za one koji njome
upravljaju. Protivteroristička jedinica (PTJ) je i najveće razočarenje građana.
Njena operativno gotovost je nikakva. Smatrali smo je najelitnijom i
najpozudanijom jedinicom, koja je realno i jedina osposobljena za ovakve
situacije, ali se ona tokom trajanja masakra na Cetinju uopšte nije ni
pojavila. iz razloga hitnosti stavljen u funkciju helikopter MUP-a za transport
pregovaračkih timova PTJ i službenika kriminalističke policije, koji su posebno
obučeni za ovakve i slične krizne situacije. Policija negira svaku grešku ali
cetinjski masakr je pokazao da nama onda i ne treba PTJ kad su građani ostali
nezaštićeni. Pozvao sam da se zatraži izvod iz GPS sistema kako bi se tačno
vidjelo kad su krenuli, koliko su putovali, kojom brzinom su se kretali i kad
su stigli na Cetinje. Da imamo kredibilnu, a ne korupmiranu i partijsku
policiju, ovo ne bi trebalo da se predlaže već bi policija to sama od sebe
prezentovala”, navodi Zeković.
Crnogorska
javnost je kobnog 12. avgusta pet sati čekala na zvanično obraćanje
predstavnika policije. To se konačno desilo kada je direktor policije Zoran
Brđanin u video poruci saopštio broj žrtava, ranjenih, identitet napdača i
dijelom hronologiju zločina. Tek sjutradan policija je poslala zvanično
saopštenje u kojem se navode detalji zločina.
Zeković ocjenjuje
da policija nije pravovremeno reagovala na zabrinutost građana.
“Čak nijesu pružene
ni informacije koje su mogle biti korisne po pitanju bezbjednosti. Sada je
jasnije zašto nije bilo komunikacije tokom i nakon krizne situacije koja je
potpuno neozbiljno shvaćena od strane policijskih starješina. Policija se
pokazala nesposobnom i nepouzdanom. Nije uspjela da zaštiti građane, nije ni
operativno-preventivno, prije masakra djelovala, a bilo je mogućnosti i potrebe
za tim. Odnose sa javnošću treba postaviti na potpuno drugačiji način”, smatra
Zeković koji je godinama bio na čelu i Savjeta za građansku kontrolu rada
policije.
I dugogodišnja
novinarka a sada glavna i odgovorna urednica Portala Standard, Jasmina
Muminović, smatra da je dugo trajalo ćutanje Uprave policije.
„To je
definitivno veliki propust u kriznom komuniciranju i nije standard u ovakvim
situacijama. Čula sam neka od objašnjenja da su čekali da se završi uviđaj, što
je, istina, uobičajena praksa u njihovom radu. Međutim, u pitanju je specifičan
događaj, pa je i pristup trebalo da bude drugačiji, upravo iz razloga što su
oči cijele nacije bile uprte u Cetinje“, kazala je Muminović za Buku.
Podsjeća da ni
nakon više dana od masovnog ubistva mediji ne raspolažu sa dovoljnim brojem zvaničnih
podataka na osnovu kojih bi se mogla kreirati jasna i objektivna slika o svim okolnostima
tog nesrećnog događaja, posebno u dijelu postupanja službenika policije.
„Očevici kažu
jedno, policija tvrdi da je tri minuta poslije obavještenja bila na licu
mjesta, da je razmjena vatre počela odmah i da je cijela akcija trajala 17
minuta, kada je ubica prestao da se oglašava. Treba sačekati rezultate istrage,
obdukcione nalaze žrtav i druge dokaze, koji će činjenično rekonstruisati
cijeli događaj“, tvrdi Muminović.
MN: Ostavke (ne)ćemo vidjeti
S druge strane,
Zeković smatra da bi odgovorni u MUP-u i policiji trebalo da podnesu ostavke
zbog objektivne odgovornosti. O potencijalnim ostavkama malo je bilo riječi u
crnogorskim medijima, ali je ministar policije u ponedjeljak saopštio, između
redova, da to neće učiniti već da je zadužen da poboljša uslove rada
policijskim službenicima.
“O odgovornosti
se i govori u ovakvim situacijama jer javnost ima pravo da zna da li je
policija preduzela sve što je trebala da spriječi ovaj masakr i njegove
posljedice. Umjesto toga, raznim kanalima, zvaničnici nam poručuju da ne treba
o tome pričati već se fokusirati na ispraćaj i žaljenje žrtava pri čemu čak
nijesu ni uspjeli da primijene na čitavoj teritoriji zemlje vladinu odluku o
proglašenju žalosti. U takvim aktivnostima je nažalost učestvovala i Srpska
pravoslavna crkva koja ima dominatan uticaj i na ovu garnituru političara. Crna
Gora je i dalje izraženo partitokratsko društvo a vladajuće partije čine sve
što mogu da relativizuju probleme i prikriju slabosti sitema. Interesantno je
da su gotovo svi uticajniji mediji otvorenije nego do sada govorili o odsustvu
elementarne političke kulture odgovornosti. Na Cetinju su crnogorska Vlada i
policija pali na ispitu integriteta, profesionalnosti i efikasnosti i uvjeren
sam da će se to odraziti na njihovu političku i profesionalnu budućnost”, tvrdi
Zeković.
MN: Očevici jedno policija drugo
Javnost posebno
bune i različite informacije koje stiču od očevidaca i zvanične verzije
događaja koju saopštava policija, posebno kada je riječ o samom trajanju
napada. Na osnovu pojedinih izjava svjedoka koje su pojavile u medijima kobni
napad je trajao oko sat, dok policija tvrdi da je napadač krvavi pir počeo oko
15:20 a da je prestao da puca u 15:50.
Zeković tvrdi da
su brojne nelogičnosti. Podsjeća na tvrdnju policije da su njihovi službenici
po dolasku na lice mjesta adekvatno zaštitili građane i navodi da brojni snimci
sa kritične lokacije pokazuju da saobraćaj nije u potpunosti blokiran, kao ni
kretanje pješaka.
“Da obezbjeđenje
lokacije nije bilo adekvatno, potvrđuju i TV snimci na kojima se vide da
članovi porodice Borilović koji bez zaštite i pratnje policajaca napuštaju tu
lokaciju. Da stvar bude još konfuznija ukazuje i javni nastup inspektora
Kriminalističke policije koji je govorio, na nacionalnom javnom servisu, i o
opasnosti krvne osvete a koja se upravo mogla dogoditi i na licu mjesta. Takav
nastup je u pravcu skretanja pažnje sa propusta policije i proizvodnje dodatne
zabrinosti u lokalnoj zajednici. Policija tvrdi da je blokirala mjesto a
očevici tvrde da je najmanje troje građana prošlo kroz blokadu i uputilo se
svojim kućama. Građanin B.V. je spasio jednu od njih. U policijskim
saopštenjima o tome ni riječi”, navodi Zeković.
Dodaje i da se očevici
i policija se ne slažu ni oko toga koliko je trajao sami masakr.
“Građani tvrde da
je trajao sat vremena a policija tvrdi da je sve trajalo pola sata najviše do
45 minuta. Interesatni su i nastupi policije da je izvršilac krivičnog djela
navodno za desetak minuta uspio da ubije najmanje sedam osoba, više puta napuni
pušku, šestoro njih rani i obavi nekoliko telefonskih poziva. Očevici i
policija se ne slažu ni oko toga kada joj je prijavljen incident. Građanin,
koji je i očevidac, je četiri puta pozivao policiju. Prilikom posljednjeg
poziva su mu saopštili da ih više ne uznemirava i ne ometa u radu. Da smo
transparentno društvo, sa izgrađenim institucijama, već bi se javno objavili
pozivi upućeni dežurnoj službi policije koji su morali ostati pribilježeni na
registrofonu. Tu očekujem brojne manipulacije i jedino listing poziva će
pokazati istinu”, kaže Zeković.
Treći dan nakon
gnusnog zločina i dalje se ne zna da li je napadača ubila policija ili
sugrađanin N.K, koji je do juče bio nedostupan policiji. Nakon što je saslušan
u svojstvu građanina N.K. je pušten. Upitana kako mediji da se ponašaju u situaciji
kada je malo činjenica poznato i da li svi podaci ukazuju na haotično ponašanje
policije u kriznim situacijama, Muminović da su novinari, kao i u svim ostalim
situacijama, dužni da koriste zvanične ili nezvanične relevantne izvore.
“Sjetićete se,
informacija da je sugrađanin usmrtio ubicu je zvanično saopštena. Saopštila je
tužiteljka, koja rukovodi izviđajem. Da li je taj posljednji hitac, koji je ispaljen
u masovnog ubicu, ili neki prije bio smrtonosan, izjasniće se obducent.
Pretpostavljam da policija čeka taj nalaz, kako bi se zauzeo konačan stav”,
navodi Muminović.
Uprava policije
je, pak tvrdi Zeković, pokazala da nema kapaciteta da se adekvatno nosi sa
kriznim situacijama.
“Naročito je to
izraženo u manjim sredinama u kojima su kapaciteti još lošiji. Posebno je
zabrinjavajuće što Uprava policije, odgovarajući na brojne primjedbe javnosti,
otvoreno polemiše sa očevicima masakra i manipuliše podacima koji trebaju biti
neupitni. Masakr na Cetinju, čak i ako izostane profesionalna i politička
odgovornost, pokazuje da su građani Crne Gore, bez obzira na njihove međusobne
razlike u pogledu vjere, etničkog ili političkog opredjeljenja, jedinstveni u
želji da im je potrebna profesionalnija i uspješnija policija. To daje prostor
za široku građansku i političku saradnju. Ozbiljne reforme u policiji su nužne
a građani će to sve intenzivnije i argumentovanije tražiti kako bi dobili
instituciju koja je u stanju da osigura bezbjednost i primjenjuje zakon”,
zaključuje Zeković.