Osvanuo je lijep i sunčan, ali i pomalo prohladan nedjeljni beogradski dan. Ljudi užurbano izlaze iz autobusa i prolazeći veliku metalnu kapiju spuštaju se u podzemne prolaze lagano šetajući prema Sajmu.
Tradicionalno okupljanje ljubitelja knjige, Sajam knjiga u Beogradu je 67. po redu koji se održava u prestonici Srbije.
Ulaznice se kupuju odmah nakon što izađete iz podzemnog prolaza. Ako se pitate koliko košta jedna ulaznica, njena cijena je 350 dinara. Ukoliko ovaj iznos pretvorimo u lokalne valute u BiH i Hrvatskoj, dobijemo otprilike 5,80 KM ili oko 3 evra.
Vjerovatno vam se već nakon kupovine ulaznice u glavi počinju da roje računice o budžetu za knjige, ali polako se primirite – toliko koliko je karta sigurno možete da izdvojite, jer vas unutra čekaju i ozbiljniji izazovi za vaš novčanik.
Prvi utisak?
Sajam je, po običaju, prostran poput beskonačne biblioteke, gdje svako slovo azbuke i abecede nalazi svoje mjesto među hartijama koje su ispisane rukama stvaralaca sa svih strana svijeta.
Međutim, mora se priznati da se ne vide neke velike i revolucionarne promjene na Sajmu iz godine u godinu. Uglavnom je sve to već uhodan princip sa ponekim malim iznenađenjem na određenim štandovima.
Standardna priča, što bi se reklo.
A sami štandovi su razbacani svuda, pa su tu oni sa stručnom i ozbiljnom literaturom, domaćim i stranim klasicima, svjetskim bestselerima, ali i oni sa stripovima i sveskama za razonodu.
Prolazi između njih su puni zainteresovanog svijeta, od srednjoškolaca, preko akademaca do starije čitalačke populacije. Sa jedne strane, gužva i gungula zna da iznervira; ali sa druge, nekako je lijepo vidjeti da oko nas ima dosta ljudi koji vole da čitaju, ma koliko se nekada činilo da smo kao društvo totalno omanuli u tom pravcu.
El discurso es libre!
Nakon ulaska u sajamski prostor i malog švrljanja kroz Sajam obrazovanja i nastavnih sredstava, koji se održava u isto vrijeme kada i Sajam knjiga, dočekuje vas lik Če Gevare. Kuba je ove godine zemlja počasni gost Sajma, pa je skoro nemoguće proći pored njihovog štanda, a da vas ne pozdravi zagonetni pogled argentinskog revolucionara. Uz zvanični slogan Sajma „Reč je slobodna”, u kubanskom prostoru možete vidjeti i čuti priče o kulturi i istoriji ove karipske države.
Osim Kube i Srbije ove godine na Beogradskom sajmu učestvuju i izdavači iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore, Italije, Grčke, Rumunije, Rusije, Bjelorusije, Ukrajine, Njemačke, Irana, Konga, Maroka, Tunisa i Turske.
A baš se u neposrednoj blizini kubanskog štanda nalazi i štand Turske, koji je veoma zanimljivo ukrašen sa prigušenim svjetlima i stolovima za čitanje, dajući ugođaj čitaonice u bibliotekama sa početka XX vijeka.
Nešto malo dalje nalazi se i prostor Republike Srpske. Nastup Republike Srpske organizuje Predstavništvo Srpske u Srbiji i to pod pod sloganom „Otadžbina je veza koja nas spaja sa ljudima našeg roda i jezika”, koji je pozajmljen iz prvog broja lista „Otadžbina” Petra Kočića iz 1907. godine.
Na putu do glavne hale sa desne i lijeve strane su smještene sale nazvane po imenima poznatih srpskih književnika: „Ivo Andrić”, „Borislav Pekić”, „Vasko Popa” i „Jovan Jovanović Zmaj”.
Poznato je da Sajam knjiga nije manifestacija u kojoj se radi samo o knjigama, već i o susretima. Gdje god se okrenete, tu su promocije, razgovori s piscima, potpisivanje različitih izdanja, rasprave o književnosti, geopolitici, istoriji, filosofiji… Ako imate sreće, možda naletite na neku živu raspravu o stanju u kome se nalaze domaći pisci ili o vitalnosti štampanih knjiga uprkos digitalnoj eri. Knjiga u ruci se ne da tako lako, a Sajam je najbolji dokaz za to.
Velika hala
A onda ulazite u Halu 1, odnosno glavnu halu gdje je smještena većina izlagača. Ovaj prostor uvijek djeluje impozantno, a to je naročito slučaj kada ispred sebe vidite na milione ispisanih stranica i nepregledne horizonte koje su tkale mnoge generacije pripovjedača.
Na svakom koraku vas mame naslovi – od Berka do Parsonsa, od Crnjanskog do Murakamija, od Solženjicina do Ajn Rend, od Vebera do Majakovskog. Ako ste ljubitelj špijunske literature, tu su redovi Vauhnika i Akunjina, za ljubitelje filosofije nižu se Platon, Niče, Rasel, Kant, Hegel, Volter i Hajdeger. Ukoliko vam je draža sociologija smiješe vam se Gidens i Dirken; za politikologe tu su Makijaveli i Arent, a za pravnike Kelzen i Dvorkin.
Međutim, jedna stvar odmah bode oči: cijene!
Čini se da su opet skočile. Sajamski popusti su tu, ali utisak je kao da ih izlažu samo da bi nam dali privid da nešto uštedimo pri kupovini. Ovo je naročito slučaj sa knjigama od autora kojima se odavno ne isplaćuju honorari ili sa reprintovima knjiga u kojima sem skeniranja i dizajniranja naslovne stranica ništa više nije urađeno.
Naravno, kako su hamburgeri postali skuplji od Froma ili Mila, cijene i nisu tolika tragedija.
Antikvarni vinil
Ipak, što se cijena tiče, ima onaj jedan mali dio na Sajmu u kome se za relativno mali novac može mnogo toga uzeti. Ako volite miris starih knjiga sa okrznutim koricama, zaputite se prema Hali 4. Kada uđete u veliku halu, idete gore, uz pokretne stepenice, pa se malo prošetate, pogledate u jedan malo primjetan prolaz sa strane i tu ste. Došli ste do mini raja za knjigoholičare na budžetu.
Ovdje se kriju antikvarne knjige, stara izdanja koja su prava mala blaga, ali i polovne knjige koje skoro svako može da priušti. Tu su čak i neke knjige koje više ne možete naći na knjižarskim policama – od zaboravljenih romana do istorijskih spisa.
A kakve su cijene u ovom dijelu Sajma?
Ponekada nevjerovatne. Polovne knjige mogu da se uzmu i za 100 dinara po komadu! To vam dođe 1,67 KM, odnosno manje od jednog evra. Da, dobro ste pročitali, za manje od jednog evra možete pokupiti sjajne naslove.
Uz malo kopanja i upornosti u ovom dijelu izložbenih prostora može da se nađe i poneka knjiga koja je preživjela više od jednog vijeka. Nema boljeg osjećaja nego kad za „sitniš” pronađete neku starinsku ediciju koja kao da je samo na vas čekala.
Stari spisi, kopirani i preneseni istorijski dokumenti, pa čak i pokoji zaboravljeni klasik – sve vas to može iznenaditi na Sajmu, a naročito u njegovom antikvarnom dijelu.
Međutim, knjige nisu sve što možete naći među različitim štandovima. Tu su i stare vinilske ploče, ali i nova izdanja nekih starih melodija. Punk, rock, jazz – šta god da volite, tu je da vas podsjeti na prošla vremena.
Veoma je lijepo vidjeti odlično očuvan album „Never Mind the Bollocks, Here's the Sex Pistols” Sex Pistolsa ili „London Calling” od The Clasha. Podsjećanje je to i da je vrijeme brzog zvuka ali laganog življenja, zamijenila današnjica brzog života i prilagodljivog zvuka.
Takođe, na mnogim štandovima se mogu kupiti i majice sa različitim printovima i porukama, na drugima se nalaze i društvene igre, na trećim možete i da provjerite svoje znanje iz škole ili da pazarite još kojekakve tričarije.
I za kraj…
Međunarodni beogradski Sajam knjiga je pravi događaj za ljubitelje pisane riječi, ali i za one koji žele malo zabave i avanture u potrazi za starim knjigama ili pločama.
Cijene možda jesu skočile, ali ništa ne može da zamijeni osjećaj kad nađete nešto neprocjenjivo u čemu ćete uživati kada budete listali stranice koje vas uvode u nove univerzume.
Sajam se zatvara 27. oktobra, dakle, za manje od sedam dana.
Zato, zgrabite 350 dinara, naoružajte se strpljenjem i dobrom, udobnom i laganom odjećom i obućom i pravac Sajam!