Zanimljivi novi podaci bacaju svjetlo na to u kojoj dobi mladi napuštaju roditeljski dom širom svijeta. Dok se u nekim zemljama mladi osamostale prilično rano, na Balkanu i u dijelovima Evrope situacija izgleda znatno drugačije. Pogledajmo detaljnije!
Globalni prosjek i izraženi kontrasti
Podaci nam pokazuju fascinantne razlike u dobu osamostaljivanja širom svijeta:
- Najranije “odlete”: Mladi u SAD-u (19,0 godina), Rusiji (19,8 godina) i Australiji (20,4 godine) u prosjeku se najranije osamostaljuju i napuštaju roditeljski dom. Ovi podaci često odražavaju kulturne norme koje njeguju nezavisnost, kao i bolje ekonomske prilike za mlade.
- Evropski prosjek i rano osamostaljivanje: U Evropi je prosjek oko 26–27 godina, ali unutar kontinenta postoje značajne razlike. Najranije se osamostaljuju mladi u Švedskoj (21,4 godine), Finskoj (21,3 godine), Danskoj (21,7 godina), Estoniji (22,7 godina), Njemačkoj (23,8 godina) i Francuskoj (23,4 godine).
Balkan i ostanak kod kuće: Kultura, ekonomija ili oboje?
Kada se fokusiramo na naš region i druge zemlje južne i istočne Evrope, primjetno je da se mladi ovdje najduže zadržavaju u roditeljskom domu:
Na vrhu liste (najduže ostaju):
- Hrvatska: 33,4 godine
- Crna Gora: 33,3 godine
- Sjeverna Makedonija: 32,1 godina
- Bosna i Hercegovina: 31,6 godina
- Srbija: 31,4 godine
- Slovačka: 30,8 godina
- Grčka: 30,7 godina
- Bugarska: 30,3 godine
- Italija: 30,0 godina
Šta ovi podaci govore?
Jasno je da mladi na Balkanu i u južnoj Evropi ostaju duže u roditeljskom domu nego u Sjevernoj Americi, Okeaniji, Rusiji ili većem dijelu Zapadne i Sjeverne Evrope. Razlozi su složeni i uključuju kombinaciju različitih faktora:
- Ekonomski faktori: Visoke cijene nekretnina (bilo za kupovinu ili iznajmljivanje), niske plate u odnosu na životne troškove i teže pronalaženje stabilnog zaposlenja čine finansijsko osamostaljivanje veoma teškim.
- Kulturne norme: U balkanskim i mediteranskim društvima uobičajeno je da djeca ostaju duže sa roditeljima. Porodica je centralna, međugeneracijska podrška je jaka, a roditeljski dom se često smatra sigurnom bazom i utočištem.
- Društveni faktori: Nedostatak dostupnih studentskih domova, povoljnih stanova za iznajmljivanje, kao i slabija državna podrška mladim parovima značajno utiču na ovakve trendove.
Posljedice i moguća rješenja
Estimated average age of young people leaving the parental household:
— World of Statistics (@stats_feed) June 9, 2025
🇭🇷 Croatia: 33.4
🇲🇪 Montenegro: 33.3
🇲🇰 North Macedonia: 32.1
🇷🇸 Serbia: 31.4
🇸🇰 Slovakia: 30.8
🇬🇷 Greece: 30.7
🇧🇬 Bulgaria: 30.3
🇪🇸 Spain: 30.3
🇲🇹 Malta: 30.1
🇮🇹 Italy: 30.0
🇵🇹 Portugal: 29.7
🇸🇮 Slovenia:…
Dug ostanak mladih u roditeljskom domu može dovesti do odgođenog zasnivanja porodice, smanjene mobilnosti radne snage i ukupne stagnacije ekonomskog razvoja. Kako riješiti ove izazove?
- Poboljšanje ekonomske sigurnosti mladih kroz veće zarade i povoljnije uslove za stanovanje.
- Podsticaji i subvencije za iznajmljivanje ili kupovinu prvog stana za mlade parove.
- Razvoj fleksibilnih i modernih životnih modela poput zajedničkog stanovanja (co-living) i većeg broja studentskih domova i pristupačnih stanova.
Ovi koraci mogu olakšati mladima na Balkanu da ranije steknu svoju nezavisnost i pozitivno utiču na društveni i ekonomski razvoj cijelog regiona.