Radnu grupu koja ocjenjuje kandidate za sudiju Ustavnog suda BiH čine, između ostalih, doktor medicine i doktor ekonomije
Iako je to trebao učiniti prošle godine, Parlament Federacije BiH tek sada provodi proceduru izbora sudije Ustavnog suda BiH. Naime, federalni zakonodavni organ vlasti ignorisao je obavještenje Ustavnog suda BiH da sutkinja Seada Palavrić puni 70 godina u novembru prošle godine, te nije izvršio svoju ustavnu obavezu pravovremeno, odnosno nije izabrao nasljednika. Prije nekoliko dana počeli su intervjui s kandidatima koji su se prijavili, a znanje i sposobnost kandidata provjerava Radna grupa sastavljena od tri federalna zastupnika i dvoje sudija.
Povjerenje u ovaj proces je narušeno s obzirom da javnost nema priliku prisustvovati intervjuima. Tako uvid u ovaj važan proces neće imati ni stručnjaci iz oblasti ustavnog prava, ali ni federalni zastupnici. O netransparentnom izboru sudije Ustavnog suda BiH, ali i drugim pravosudnim temama za Buku je govorio Harun Išerić, viši asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
S obzirom da je jedna članica Ustavnog suda BiH u novembru prošle godine napunila 70 godina, da li je još prošle godine trebao biti izabran novi sudija u Parlamentu FBiH i zbog čega nije?
– Sudija nasljednik bi najkasnije trebao biti izabran do dana kada sudija kojeg treba zamijeniti u Ustavnom sudu BiH napuni 70 godina života. Poželjno je da se taj izbor izvrši ranije i zbog toga Ustavni sud nadležne organe izbora obavještava o činjenici isteka mandata, šest mjeseci prije nego li istekne mandat nekom sudiji. Blagovremen izbor onemogućava na prvom mjestu tzv. mehki pritisak na sud koji se vrši neizborom sudija, odnosno da se očuva njegova nezavisnost i pojedinačna nezavisnost sudija u radu i odlučivanju. Dodatno, raniji izbor sudije omogućava mu da se pripremi za datu dužnost, na način da se upozna sa funkcionisanjem Suda i procedurom donošenja odluka, kako bi mogao obavljati svoj posao u punom kapacitetu od samog početka mandata.
Nažalost, Parlament FBiH je ponovo dokazao da je izbor sudije Ustavnog suda BiH i ispunjenje te ustavne obaveze nisko na listi njegovih prioriteta, jer se izbor vrši po proteku 13 mjeseci od dana obavještenja o ispunjenju uslova Seade Palavrić za penzionisanje i tri mjeseca nakon što je sutkinja Palavrić ispunila Ustavom propisane uslove za penzionisanje. Razloge za docnju u izbor nasljednika Seade Palavrić možemo sumirati u sljedeće: političku nezainteresovanost i indiferentnost prema ustavnoj obavezi izbora. Time se Parlament FBiH ne razlikuje od Narodne skupštine RS i saučesnik je u blokadi Ustavnog suda BiH.
Kako gledate na sastav Radne grupe koja provodi intervjue s kandidatima za sudiju Ustavnog suda BiH. Ako već trebaju političari biti dio grupe koja ocjenjuje kandidate, moraju li to biti doktori medicine i ekonomije?
– Sastav Radne grupe je ponovo odraz nepoštovanja koje Parlament FBiH pokazuje prema instituciji Ustavnog suda BiH. Da bismo donijeli zaključak o podobnosti sastava Radne grupe, moramo početi od njihovog zadatka, a koji je provođenje konkursne procedure, što podrazumijeva intervjuisanje i rangiranje kandidata. To suštinski znači izbor novog sudije – kako to demonstrira parlamentarna praksa izbora trenutnog sudije Vukoje. Taj zadatak je povjeren Radnoj grupi koju čini doktor medicine, doktor ekonomskih nauka, pravnik sa diplomom Evropskog univerziteta u Brčkom, i dvoje sudija izabranih po etničkom paritetu, od kojih je jedna doktor pravnih nauka – titulu koju je stekla nakon odbranjene disertacije iz oblasti Krivičnog prava i predsjednica je kantonalnog suda (dakle, nije sudija najvišeg suda FBiH). Istovremeno, svi članovi Radne grupe uživaju jednaka glasačka prava prilikom rangiranja kandidata. Dakle, u sastavu Radne grupe ne nalazi se niti jedan član koji je pozvan ili ima znanje i kvalifikacije (i to iz oblasti ustavnog prava, uporednog ustavnog prava, federalizma, odnosa u složenoj državi, međunarodnog javnog prava itd) da rangira kandidate za sudiju Ustavnog suda BiH.
Ako imamo u vidu zadatak Radne grupe i njen sastav možemo zaključiti sljedeće: Radna grupa nije kompetentna da izvrši rangiranje kandidata za sudiju Ustavnog suda BiH, a posebno jer se rangiranje vrši isključivo temeljem bodovanja znanja – odgovora datih na postavljena stručna pitanja.
Radna grupa nije dozvolila zastupnicima iz Parlamenta FBiH da prisustvuju intervjuima. Je li za Vas ovo razuman potez?
– Uskraćivanje prisustva javnosti procesu intervjuisanja kandidata ne samo da je nerazumno, ono je nelegalno, nedemokratski i protivno standardima Venecijanske komisije koji se tiču izbora sudije ustavnog suda. Poslovnik o radu Predstavničkog doma je jasan: rad ovog Doma je javan. Radna grupa je tijelo Doma – ona ne postoji sama od sebe, već zahvaljujući odluci Predstavničkog doma, pa je kao takva vezana Poslovnikom o radu Doma. S druge strane, tvrdnje kako bi prisustvo javnosti ugrozilo integritet postupka su apsurdne, jer upravo suprotno – nadzor javnosti unaprijeđuje postupak izbora jer otklanja sumnju u koruptivnost postupka, “namještenost” procedure i da li je izabran najbolji kandidat. Bez učešća javnosti – ne postoji transparentan, demokratičan i postupak sa integritetom. Bez kontrole javnosti – nema povjerenja u postupak i u instituciju Parlamenta FBiH.
Situacija je još paradoksalnija ako znamo da je na ljeto 2024. godine bila predložena nova procedura izbora sudije Ustavnog suda BiH od parlamentarne većine (uključujući političke članove Radne grupe) koja je izričito propisivala javnost postupka intervjuisanja prijavljenih kandidata.
Ako komisija koja ocjenjuje kandidate nije u potpunosti sastavljena od stručnjaka iz oblasti ustavnog prava, je li onda prihvatljivo da se Parlamentu dostavlja samo jedno ime na glasanje?
– Upravu ste. Apsolutno je neprihvatljivo da ovako nekompetentna Radna grupa, odnosno nekompetentna Komisija za izbor i imenovanje predloži izbor sudije Ustavnog suda tj. samo jednog kandidata za ovu poziciju. Iako se greške u proceduri više ispraviti ne mogu (ja bih rekao da je procedura nepovratno kompromitovana) najmanje što se uraditi može jeste da se cjelokupan materijal, zajedno sa biografijama i zapisnikom o provedenom intervju, dostavi Predstavničkom domu na razmatranje i izbor.
Podsjećam na dobru i demokratsku raniju parlamentarnu praksu u FBiH prema kojoj su parlamentarci vršili izbor među pet najbolje rangiranih kandidata poslije provedenog intervjua.
Smiju li kandidati za sudije biti članovi političkih stranaka?
– Ne postoje ustavne prepreke da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude član političke stranke. Međutim, pravila Suda su jasna: funkcija sudije je nespojiva sa članstvom u političkoj stranci. Dakle, činom izbora, pojedinac se mora odreći svog članstva u političkoj stranci. Venecijanska komisija je etablirala standard prema kojem lice koje je kandidat za sudiju, a imalo je prethodno političku karijeru, trebalo bi da najmanje pet godina prije izbora za sudiju bude politički pasivan i ne učestvuje u radu političkih stranaka ili zakonodavne i izvršne vlasti. U kontekstu BiH, zbog okolnosti političkih napada na Sud, te pokušaja njegove kompromitacije i integriteta, poželjno bi bilo da kandidati za sudiju nisu bili članovi političkih stranaka i aktivni u političkom javnom životu.
Mnogi kažu da je reforma pravosuđa ključna u borbi protiv korupcije. Još čekamo na sveobuhvatan zakon o VSTV-u BiH. Šta je najvažnije da napravimo u okviru ove reforme?
– Najave donošenja novih “reformskih” zakona i uspostavljanja novih institucija, mislim da više nikoga ne čine entuzijastičnim u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije i oduzimanja nezakonito stečene imovine. Zato, za suzbijanje ovih pojava koje malo – pomalo uništavaju naše institucije i naše živote, trebaju nam odvažni i hrabri tužitelji, sudije kojima je vodilja isključivo zakon i javni interes, te disciplinski tužitelj koji je odgovoran za isključenje iz pravosudnog sistema onih koji krše zakon i iznevjeravaju svoju zakletvu. Onda kada ljudi zakažu, dobijemo Milana Tegeltiju za predsjednika VSTV, koji biva izabran u drugom mandatu sa samo jednim glasom protiv, uprkos svim aferama koje je imao u prvom mandatu.
Tzv. federalni USKOK bi trebao početi raditi u aprilu. Hoće li ovaj odjel pri federalnom Tužilaštvu suzbiti korupciju i organizovani kriminal?
– Mislim da tzv. federalni USKOK nije startovao na obećavajući način. Izbor njegovog šefa, osobe koja nije bila prvorangirana, već na početku rada ove institucije, dovodi u pitanje povjerenje javnosti. Zbog toga, ključnu ulogu u kontroli rada ove institucije će ponovo imati mediji i stručna javnost, pa se možemo samo nadati da neće iznevjeriti ulogu čuvara javnog interesa kakvu im je dodijelio Evropski sud za ljudska prava.