Dvije decenije nema rješenja za ekološku bombu: Gudronska jama prijeti stanovništvu Modriče

Požar koji je izbio na lokalitetu Gudronske jame u Modriči stvorio je nove probleme građanima ove Opštine,ali i pokrenuo stara pitanja: Zašto već više od dvije decenije vlast u RS nema rješenje za Gudronsku jamu- ekološku bombu – u kojoj je smješteno između 25.000 i 30.000 tona opasnog otpada?

Vazduh opasan po zdravlje ljudi i životnu sredinu

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Na svega 30-tak metara od Gudronske jame počinju prve kuće. Naselje Modriča 5 nastalo u poslijeratnom periodu, danas naseljava oko 9.000 stanovnika. U njemu se nalazi i područna Osnovna škola.

” Ovdje sam se, sa porodicom, doselio 8. juna 2002. godine, izbjegavši iz Vozuće. Nisam imao gdje. Kada smo došli dobili smo ove placeve gdje smo iz nova počinjali od nule. Nismo imali gdje, a nismo mogli ni birati. A evo, na kraju se ispostavilo da su nas stavili ovdje pred samu bombu, takoreći. Gudronska jama je na 30-tak metara od naših kuća. Isparavanja su ogromna, te je u ljetnim mjesecima gotovo nemoguće boraviti na otvorenom. Ovo nije prvi požar, nego već četvrti ili peti. Sada, kao i ranije samo se nagađa. Sa republičkog nivoa nije niko reagovao. Reagovala je opština i mještani koji su se organizovali sami pa je prve večeri tu bilo oko 300- 400 ljudi koji su gasili požar, polušavali sve što je bilo u njihovoj moći. Pridružili su se vatrogasci iz Doboja, Dervente, Gradačca, Odžaka… Bilo je strašno. Spasio nas je vjetar, koji je okrenuo požar na donju stranu, ali prve kuće su bile baš ugrožene”, priča za Buku Milorad Smiljić, stanovnik naselja Modriča 5 koje se nalazi u neposrednoj blizini Gudronske jame.

Ekološka bomba u srcu Modriče

U Gudronskoj jami se nalazi 25.000-30.000 tona toksičnog otpada. Od 1967. do 1996. godine u Rafineriji ulja Modriča prikupljana su otpadna motorna i industrijska ulja sa prostora bivše Jugoslavije, nakon čega su tretirana postupkom rerafinacije sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom. Kao nus-proizvod nastajao je opasni rafinerijski otpad – kiseli gudron – koji je odlagan na ovom lokalitetu. Međutim, problem otpada koji je svih tih godina do tada odlagan, ostao je neriješen do danas.

Ko je nadležan?

Rafinerija ulja Modriča je 2007. godine zajedno sa Rafinerijom nafte u Brodu i mrežom pumpi „Nestro Petrol“, prodata ruskoj kompaniji „Njeftegazinkor“ za 236 miliona KM.

U javnim evidencijama katastra Gudronska jama nalazi se na dijelovima katastarskih parcela koji se vode na Rafineriji ulja Modriča i na Republici Srpskoj.

U jedinom saopštenju javnosti koje je do danas izdato iz Rafinerije ulja Modriča, između ostalog navodi se: “Lokalitet jame je korišten za skladištenje gudrona u periodu od 1967. godine do 1996. godine, dok se u poslednjih 25 godina ne vrši odlaganje rafinerijskog otpada”.

Sa druge strane, iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske ranije je rečeno da Rafinerija ulja Modriča ima obavezu da sanira gudronsku jamu, koja se nalazi izvan kruga rafinerije, jer su ekološkom dozvolom, koja je izdata ovom preduzeću a koja važi do 2025. godine, naložene mjere koje podrazumijevaju održavanje područja oko gudronske jame prije sanacije, kao i samu sanaciju.

I dok se godinama unazad “loptica” nadležnosti i odgovornosti međusobno prebacuje sa jednih na druge –  mještani Modriče brinu za svoje zdravlje i egzistenciju na ovim prostorima.

“Temperature su visoke, a vatra je planula na nekoliko desetina metara od prvih kuća. Na sreću, nije proširila prema naselju, ali jama je planula. Isparavanja su takva da se disati ne može. Ne možemo boraviti na otvorenom, ne možemo ni prozor otvoriti, a svi mi ovdje koji živimo došli smo tu jer nas je muka natjerala. Sada imamo ovo malo bašte pored kuće, koju smo posijali za vlastite potrebe, a eto, sada ni to ne možemo koristiti. Ne znamo šta ćemo”, kaže za Buku Dragica Milošević.

Radulović: “Prepušteni smo sami sebi”

“Sama činjenica da smo tek nakon tri dana imali neko očitovanje javnih institucija, konkretno, Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske dovoljno govori o tome da smo mi u situaciji da smo prepušteni sami sebi” , kaže za Buku Jovica Radulović, načelnik Opštine Modriča i dodaje : Nijedna lokalna zajednica – to odgovorno tvrdim-  pa ni naša,  nema kapacitete da ovakve ekološke akcidente sami saniramo”.

Radulović podsjeća i da Opština Modriča nema direktne nadležnosti nad Gudronskom jamom.

“Opština Modriča ima vezu sa Gudronskom jamom samo toliku što se nalazi na teritoriji naše lokalne zajednice. Gudronska jama je od 60- tih godina do danas stvarana kao nus-produkt Rafinerije ulja Modriča i nalazi se na dijelovima katastarskih parcela koje se nalaze u vlasništvu Rafinerije i Republike Srpske.  U razgovoru sa menadžmentom Rafinerije i Nestro grupacije koji su privatizovali Rafineriju ulja Modriča sam dobio uvjeravanja da oni nemaju obavezu prema Gudronskoj jami. Jer, prema ugovoru o privatizaciji koji je tajan, Gudronska jama- ta katastarska čestica, nije ušla u privatizacionu masu a to je veliki problem! I ja očekujem da se o tome Institucije moraju očitovati u narednim danima. “, kaže za Buku Radulović.

Aktivnosti na otvorenom svesti na minimum

Rezultati mjerenja kvaliteta zraka pokazuju da je požar u Gudronskoj jami  uzrokovao proteklih dana ispuštanje otrovnih materija u vazduh. Potvrdila je to i analiza Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske, zbog čega su građani pozvani da aktivnosti na otvorenom svedu na minimum.

“Požar je bio velikih razmjera i prouzrokovao je i ekološki incident, odnosno, akcident – kako to struka i naziva. Taj požar se osjeti na širem području Modriče i ugroženo je kompletno stanovništvo, a posebno oni koji žive u neposrednoj blizini Gudronske jame. Ovaj požar se ne može gasiti vodom ,niti na bilo koji od regularnih načina, nego isključivo zagašavanjem, abrazinim materijalom, pijeskom, zemljom i slično. Mašine su na terenu svakodnevno, radi se u tri smjene i zaista je veliki posao odrđane. 90% požara je ugašeno. Treba imati u vidu da je velika površina bila zahvaćena požarom i obzirom da je sve ove godine taj odbrambeni nasip popuštao, sada imamo situaciju da na velikim dubinama zemlje gori i koliko god gasili površinski slij, ono izbija iz dubine zemlje i to je ono na čemu naše vatrgasne jedinice danima rade.”, kaže Radulović za Buku.

Mjerenja kvaliteta vazduha nastaviće se i u narednim danima, a o  svim dobijenim rezultatima javnost će biti obaviještena. Nakon sanacije požarišta, biće pune ruke posla i za inspektore. Uslijediće, navode u ovoj lokalnoj zajednici, ispitivanje i uzorkovanje tla, vode i poljoprivrednih usjeva namijenjenih za prehranu ljudi.

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije