Broj ljudi koji čitaju iz zabave uočljivo opada. Prema istraživanju organizacije The Reading Agency, 50% odraslih u Velikoj Britaniji tvrdi da ne čita redovno (u odnosu na 42% iz 2015. godine), dok gotovo svaki četvrti mladi čovjek starosti između 16 i 24 godine kaže da nikada nije bio zainteresovan za čitanje.
Ali kakve su posljedice toga? Da li će preferiranje videa nad tekstom uticati na naše mozgove ili čak evoluciju kao vrste? I kakva je struktura mozga kod dobrih čitača? Moje nedavno istraživanje, objavljeno u časopisu NeuroImage, pruža odgovore na ta pitanja.
Razlike u strukturi mozga čitača različitih sposobnosti
Analizirajući podatke od preko 1.000 učesnika, otkrila sam da ljudi sa različitim čitalačkim sposobnostima imaju specifične razlike u anatomiji mozga. Dvije regije u lijevoj hemisferi, koje su ključne za jezik, pokazale su se drugačijima kod dobrih čitača.
- Prednji dio temporalnog režnja:
Ova regija, poznata kao lijevi temporalni pol, pomaže u povezivanju i kategorizaciji različitih tipova značajnih informacija. Na primjer, kako bi se razumjelo značenje riječi “noga”, ova regija povezuje vizuelne, senzorne i motoričke informacije o tome kako noga izgleda, kako se osjeća i kako se kreće. - Heschlova vijuga:
Ovaj nabor na gornjem dijelu temporalnog režnja sadrži slušni korteks i povezan je sa sviješću o zvucima jezika. Kod boljih čitača, prednji dio lijevog temporalnog režnja je veći u odnosu na desni, što olakšava razumijevanje riječi i, posljedično, čitanje.
Što se tiče Heschlove vijuge, ona ima značajnu ulogu u povezivanju slova sa zvukovima. Ova “fonološka svijest” je ključna za razvoj čitalačkih sposobnosti kod djece. Ranija istraživanja su pokazala da tanja lijeva Heschlova vijuga može biti povezana s disleksijom, dok je deblja korelirala sa boljim čitanjem.
Da li je deblji korteks uvijek bolji?
Kada je riječ o moždanoj strukturi, debljina nije uvijek prednost. Korteks bogat mijelinom (masna supstanca koja izolira nervna vlakna i povećava brzinu neuronske komunikacije) može biti tanji, ali šire raspoređen, posebno u lijevoj hemisferi, gdje je jezik dominantan. Ovaj fenomen omogućava brzu i preciznu obradu informacija, poput razlikovanja zvukova “d” i “t” u riječima “dragi” ili “tragi”.
Ipak, kompleksne vještine, poput integrisanja zvukova i motornih funkcija u govorne zvukove (fonologija), često zahtijevaju deblji korteks. Regije u blizini lijeve Heschlove vijuge pokazuju ovu povezanost, a istraživanja sugerišu da je ta regija ključna za percepciju zvukova govora.
Uticaj čitanja na strukturu mozga
Mozak je izuzetno prilagodljiv – uči i mijenja se kroz sticanje i prakticiranje novih vještina. Na primjer, mladi odrasli koji intenzivno uče jezik povećavaju debljinu korteksa u jezičkim regijama. Slično tome, čitanje oblikuje strukturu lijeve Heschlove vijuge i temporalnog pola.
Ako želite očuvati zdravlje svog mozga i razviti svoje čitalačke sposobnosti, uzmite knjigu i čitajte. To nije samo lično zadovoljstvo – to je i doprinos čovječanstvu.
Šta će se desiti ako čitanje postane zanemareno?
Ako vještine poput čitanja postanu manje prioritetne, naš kapacitet za tumačenje svijeta i razumijevanje drugih ljudi će se smanjiti. Dakle, onaj ugodni trenutak s knjigom u ruci nije samo vaša lična satisfakcija – to je čin od globalnog značaja. Čitajte, jer kroz to jačate ne samo svoj um, već i kolektivno razumijevanje i evoluciju našeg društva.
Mikael Roll je profesor fonetike na Univerzitetu Lund u Švedskoj. Bavi se istraživanjem kako mozak obrađuje govor (neurolingvistika), a u svom istraživanju koristi visokorezolucionu magnetnu rezonancu (MRI) kako bi ispitao u kojoj mjeri percepcija govora može biti integrisana u opštu slušnu percepciju.
wired