ekordan budžet Banjaluke, ogroman rast budžeta kabineta gradonačelnika, zagađenje vazduha bez jasne strategije, sporni tenderi, regulacioni planovi bez urbanističkog plana i grijanje pod znakom pitanja – teme su o kojima je u novom BUKA podcastu govorila odbornica Narodnog fronta u Skupštini grada Banjaluka, Dijana Ješić.
Budžet od gotovo 280 miliona KM usvojen je, kako kaže, u „nevjerovatnoj atmosferi“, uz očigledne unaprijed postignute dogovore.
„Skupštinska većina i gradonačelnik očigledno su imali unaprijed dogovore šta će biti usvojeno, a šta neće“, kaže Ješić.
Ješić smatra da budžet nije pravljen prema realnim prihodima, već prema planiranim rashodima.
„Meni treba toliko para ove godine da potrošim na to, to i to, pa ću staviti da je toliki budžet, a za prihode ćemo vidjeti“, navodi ona.
Posebno problematičnim smatra budžet kabineta gradonačelnika, koji je, prema njenim riječima, porastao na oko milion i po maraka, od čega najveći dio ide na grantove i sponzorstva.
„Data mu je mogućnost da glumi spasioca, baš kao što to imamo na nivou Republike Srpske“, kaže Ješić, povlačeći paralelu sa modelom upravljanja na republičkom nivou.
Kao primjer navodi situaciju sa platama vaspitača i štrajkom u vrtićima.
„Problem se gura pod tepih dok ne eskalira. Tek kada su vrtići zatvoreni i roditelji nisu znali kuda s djecom, onda smo imali vanrednu sjednicu“, kaže ona.
Iako je usvojen amandman kojim su obezbijeđena sredstva za povećanje plata, Ješić ističe da se ponovo otvara pitanje realizacije.
Jedan od najupečatljivijih dijelova razgovora odnosi se na političke poruke koje dolaze iz Banjaluke.
„Ne možemo da utvrdimo da li je gradonačelnik opozicija ili nije. Postavlja crveni tepih pred Minića kada postane premijer, a onda govori da je sto dana vlade obilježeno kriminalom i skandalima“, kaže Ješić.
Takve kontradiktorne poruke, dodaje, zbunjuju građane.
Kada je riječ o aerozagađenju, Ješić podsjeća da problem traje decenijama.
„Nemamo konkretnu, detaljnu studiju koja bi ukazala šta stvarno uzrokuje ovoliko zagađenje – jesu li to ekotoplane, individualna ložišta ili nešto treće“, navodi ona.
Posebno kritikuje način sazivanja vanredne sjednice o zagađenju, kada su odbornici dobili materijale svega sat vremena prije rasprave.
„To su bile jako značajne odluke, a nismo mogli znati da li zaista rješavaju problem“, kaže Ješić, navodeći kao primjer odluku o filterima, za koje, kako je rečeno na sjednici, nema ni tržišta ni primjera primjene.
Jedna od ključnih zamjerki odnosi se na usvajanje regulacionih planova bez usvojenog urbanističkog plana.
„Mi nemamo usvojen urbanistički plan koji bi dao smjernice u kom pravcu se Banjaluka treba razvijati, a usvajamo regulacione planove“, upozorava Ješić.
Navodi da infrastruktura često ne može da isprati nove zgrade, te da bi se grad trebao širiti prema rubnim dijelovima, a ne mijenjati porodična naselja.
Podsjeća da su Eko Toplane tražile dva miliona subvencije, a godinu završile sa dobiti.
U završnici razgovora osvrnula se i na projekte poput mosta u Docu, kružnih tokova i drugih infrastrukturnih radova.
„Mi nemamo projekat, nemamo građevinsku dozvolu, a izdvajamo milione. Oko svega pravimo dramu“, kaže Ješić.
Zaključuje da je obrazac ponašanja gradske vlasti, kako tvrdi, „identičan onom na republičkom nivou“ – povećanje budžeta, korištenje javnih resursa i centralizacija odlučivanja.
„Kad mislite da ne može gore, pokaže se da može“, poručuje Ješić.