Dok svijet ulazi u eru obilježenu vještačkom inteligencijom (AI), koja transformiše ekonomije i društva, Bosna i Hercegovina se suočava sa fundamentalnim preprekama koje je ostavljaju na začelju ovog tehnološkog voza. Alarmantni podaci Eurostata, koji pokazuju da svega 27% stanovništva BiH posjeduje osnovne digitalne vještine, u poređenju sa evropskim prosjekom od 54%, nisu samo statistika – oni su dijagnoza dubokog sistemskog problema koji direktno koči budući razvoj.
Ovaj digitalni jaz predstavlja prvu i možda najvažniju prepreku za širu primjenu AI tehnologija. Vještačka inteligencija, bez obzira na njenu naprednost, zahtijeva kvalifikovane korisnike, stručnjake koji je mogu implementirati, prilagoditi i upravljati njome, kao i radnu snagu sposobnu da koristi alate zasnovane na AI. Sa skoro tri četvrtine stanovništva koje se bori sa osnovama digitalnog svijeta, zemlja nema ljudski kapital neophodan za usvajanje kompleksnijih tehnologija. To stvara situaciju u kojoj potencijalne prednosti AI – od optimizacije javnih usluga do povećanja konkurentnosti privrede – ostaju nedostižan san.
Problem se dodatno komplikuje usljed još dva ključna faktora. Fragmentirana administracija: Kompleksno državno uređenje sa više nivoa vlasti bez jasne koordinacije onemogućava stvaranje jedinstvene i efikasne strategije za digitalnu transformaciju. Inicijative za uvođenje AI u javni sektor, poput pametne analize podataka za zdravstvo ili optimizacije saobraćaja, zahtijevaju centralizovane i dostupne setove podataka. U fragmentiranom sistemu BiH, gdje su podaci rasuti, nekompatibilni i često zarobljeni unutar entitetskih, kantonalnih ili opštinskih silosa, primjena AI postaje tehnički i logistički nemoguća.
Nedovoljno razvijena digitalna infrastruktura: Čak i da postoje potrebne vještine i politička volja, nedostatak moderne i pouzdane digitalne infrastrukture širom zemlje je ogromna prepreka. Dok AI sistemi zahtijevaju brz i stabilan pristup internetu i veliku računarsku snagu, mnogi dijelovi BiH, naročito ruralna područja, i dalje nemaju ni osnovni širokopojasni pristup. Bez ove temeljne infrastrukture, svaka priča o AI ostaje na nivou teorije.
Kombinacija niske digitalne pismenosti, haotične administrativne strukture i zastarjele infrastrukture stvara “savršenu oluju” koja Bosnu i Hercegovinu drži u digitalnom zapećku. Dok su druge zemlje uveliko počele da koriste AI za unapređenje ekonomije, zdravstva i obrazovanja, BiH se još uvijek bori sa osnovama. Bez hitne, strateške i sveobuhvatne akcije usmjerene na masovnu digitalnu edukaciju, reformu javne uprave i ulaganje u infrastrukturu, jaz između BiH i razvijenog svijeta neće se samo produbiti, već će postati nepremostiv, ostavljajući buduće generacije bez prilike da budu konkurentni u 21. vijeku.