Zaboravljene mostarske heroine ponovo su među nama, zahvaljujući predanom radu profesorice istorije Alme Pelo Zagorčić i njenih kolegica iz Inicijative građanki/na Mostar. Kroz projekt Online muzeja žena Mostara, one su iz sjene izvukle izuzetne Mostarke poput sestara Bergam, Vila, Kornelije Rakić i Smilje Mučibabić – žene čije su priče decenijama bile potisnute, ali sada napokon dobijaju zasluženo mjesto u javnom prostoru. Kako su protekli prvi mjeseci od osnivanja muzeja, s kakvim su se izazovima suočavale i koliko ovaj projekt može promijeniti percepciju o ulozi žena u istoriji Mostara? O svemu tome razgovarali smo s Almom Pelo Zagorčić.
Kakva su vaša dosadašnja iskustva nakon pokretanja online muzeja? Da li vas je nešto posebno iznenadilo u reakcijama javnosti?
Reakcije javnosti na pokretanje Online muzeja žena Mostara bile su izuzetno pozitivne. Nakon što smo objavili vijest o osnivanju muzeja, ljudi su nam počeli slati nove podatke, koje, naravno, uvijek temeljito provjeravamo. Takođe smo dobili fotografije žena koje ranije nisu bile dio muzeja, što smatramo odličnim pokazateljem da smo uspjeli angažovati lokalnu zajednicu. Posebno nas raduje interes mostarske dijaspore, koja aktivno prati naš rad. Do sada nismo imali negativnih reakcija i nadamo se da će tako i ostati.
Koliko je izazovno bilo prikupiti i sistematizovati podatke o ženama čije su priče često ostale u sjeni? Jeste li nailazili na otpor ili nedostatak informacija?
Online muzej žena Mostara predstavlja nastavak naše priče o “Nevidljivim ženama Mostara”, koju smo započele još 2019. godine. Na prijedlog predsjednice UG Inicijative građanki/na Mostar Ifete Ćesir-Škoro, tada smo organizovale performans povodom Međunarodnog dana žena, gdje su članice našeg udruženja kroz glumu oživjele znamenite Mostarke poput sestara Bergman, sestara Nuri Hadžić, Smilje Mučibabić i Kornelije Rakić. Pandemija COVID-19 nakratko nas je spriječila u daljem javnom djelovanju, ali smo taj period iskoristile za temeljito prikupljanje podataka. Iza nas je intenzivan period rada, no uspjele smo u svom cilju – iz sjene izvući izvanredne žene koje su imale značajan uticaj na Mostar. U ovom našem putu podržala nas je Kvinna till Kvinna, nakon čega je nastala i naša publikacija Nevidljive žene Mostara, a zatim i online platforma Online muzej žena Mostara. Ovdje svakako želim spomenuti doprinos svih članica UG Inicijative građanki/na Mostar, koje su, svaka na svoj način, pomogle da se čuje o ženama iz naše prošlosti.
Koliko online muzej može uticati na svijest mladih generacija o ulozi žena u istoriji Mostara? Planirate li saradnju sa školama kako bi se ovaj sadržaj uključio u obrazovni sistem?
Danas mladi provode mnogo vremena na internetu, i upravo zato želimo da Online muzej žena Mostara bude polazna tačka za obimnija istraživanja o ženama koje su oblikovale Mostar – ne samo onima koje su ovdje rođene, već i onima koje su u ovom gradu izgradile svoje karijere. Ovaj muzej može značajno uticati na svijest mladih generacija o ulozi žena u historiji Mostara, jer pruža autentične i često zanemarene priče koje mogu poslužiti kao inspiracija. Planiramo saradnju sa školama, iako u ovom trenutku ne možemo precizirati u kojem obimu. Smatramo da je važno da mladi poznaju lokalnu historiju, a podaci iz muzeja mogu biti odličan materijal za istraživačke i esejističke radove učenika. Već smo ostvarili saradnju s Koledžom ujedinjenog svijeta u Mostaru, čiji su učenici koristili naše podatke za svoje projekte, a vjerujemo da će slične inicijative postati još brojnije u budućnosti.
Članice IG na promociji Muzeja
Da li ste imali priliku vidjeti konkretne promjene u percepciji uloge žena u Mostaru otkako je projekat pokrenut? Kakve su bile reakcije institucija i šire javnosti?
O “Nevidljivim ženama Mostara” danas se zaista više govori u javnosti nego ranije, što smatramo velikim uspjehom. Ipak, konkretne promjene, poput imenovanja ulica po znamenitim Mostarkama ili nazivanja javnih ustanova po ženama, još uvijek izostaju. Trenutno u Mostaru postoje samo dvije ulice koje nose imena žena, što jasno pokazuje koliko je dug put pred nama u priznavanju njihovog doprinosa. Danas se u Mostaru grade novi objekti, uključujući gradsku sportsku dvoranu, što predstavlja priliku da se oda priznanje znamenitim Mostarkama. Smatramo da bi bilo idealno da ta dvorana ponese ime po Jasni Merdan Kolar i Ameli Dizdarević, vrhunskim rukometašicama koje su dale ogroman doprinos sportu i Mostaru. Takođe, gradski bazen koji je u izgradnji mogao bi nositi ime po Lani Pudar. Šira javnost izuzetno pozitivno prihvata Online muzej žena Mostara. To potvrđuje veliki broj poruka i prijedloga koje svakodnevno dobijamo, ne samo iz Mostara, već i iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine i dijaspore. Ljudi nam šalju nove informacije, fotografije i svjedočanstva, što pokazuje da smo uspjeli pokrenuti lokalnu zajednicu i podstaći interes za ovu temu.
Kakva je budućnost ovog muzeja? Postoji li mogućnost da preraste u fizički prostor, poput izložbi ili stalne postavke u nekoj kulturnoj instituciji?
Budućnost Online muzeja žena Mostara vidimo kao dinamičan i rastući projekat koji će nastaviti s prikupljanjem, istraživanjem i predstavljanjem priča znamenitih Mostarki. Nastojimo proširiti njegovu dostupnost i učiniti ga još interaktivnijim kako bi bio privlačan i edukativan za širu javnost, posebno za mlade generacije. Postoji velika želja i potencijal da muzej preraste u fizički prostor. Za sada radimo na jačanju digitalne platforme, ali smo otvoreni za saradnju s institucijama koje bi podržale ideju stvaranja fizičkog prostora posvećenog ženama Mostara.
Koliko je važno uključiti savremene Mostarke u ovu priču? Na koji način planirate istaknuti živuće inspirativne žene koje danas oblikuju društvo?
Izuzetno je važno odati počast ljudima dok su živi i aktivno doprinose društvu. Zato smo na našoj platformi uvrstili ne samo znamenite Mostarke iz prošlosti, već i žene koje danas djeluju i rade u Mostaru, kao i one koje širom svijeta pronose glas o našem gradu. Tokom 2023. i 2024. godine organizovali smo više tematskih panela na kojima su panelistkinje bile izuzetne profesionalke i stručnjakinje iz različitih oblasti. Kroz ove događaje pružili smo priliku savremenim Mostarkama da podijele svoja iskustva i inspirišu druge. One su uzor budućim generacijama, a njihova postignuća zaslužuju jednaku vidljivost kao i priče žena iz prošlosti.
Dok ste istraživali biografije za online muzej, jeste li i sami otkrili neku izuzetnu Mostarku za koju ranije niste znali? Koja priča vas je najviše iznenadila ili inspirisala?
Sve žene koje se nalaze u muzeju su izuzetne i zaista je teško izdvojiti samo jednu. Međutim, tokom istraživanja biografija, posebnu pažnju privukle su priče o sestrama iz nekoliko porodica, čiji su životi značajni za historiju Mostara. To su sestre Bergam -Berta, Marija i Lujza, sestre Nuri Hadžić -Nadžida, Bahrija, Rabija i Šemsa, sestre Salahović -Zlata, Biserka i Sana, te sestre Vila -Memnuna i Razija.
8. Da su ove žene bile muškarci, mislite li da bi njihova imena danas bila mnogo poznatija? Šta nam to govori o odnosu društva prema ženskim dostignućima?
To je zaista zanimljivo pitanje koje se odnosi na širi društveni kontekst, prepoznavanje i vrednovanje dostignuća žena kroz historiju. Činjenica da mnoge od ovih žena nisu dobile istu vrstu priznanja kao njihovi muški kolege ukazuje na postojanje historijskog i društvenog obrasca u kojem se ženska postignuća često marginalizuju, minimiziraju ili jednostavno ne priznaju u istoj mjeri. Da su ove žene bile muškarci, vjerovatno bi bile prepoznate u širem kontekstu, njihova imena bi bila upečatljivije zapamćena, a njihova postignuća istaknuta kao značajna u društvenim i naučnim krugovima. Nažalost, kroz historiju su se žene suočavale sa sistemskim preprekama koje su im otežavale pristup javnom priznanju i vrednovanju, bez obzira na njihov doprinos.