Na osnovu dostavljene statistike o najčešće traženim pojmovima na YouTubeu u Bosni i Hercegovini za 2024. godinu, donosimo analizu koja oslikava dublje društvene tokove, sa posebnim osvrtom na socijalnu apatiju kao posljedicu sveopšteg stanja u državi.
Podaci koje je objavila agencija “We Are Social” i “Meltwater” su neumoljivi i poražavajući. Na vrhu liste, sa indeksom od 100, nalazi se pojam “Zadruga”. Njegov nasljednik, rijaliti program “Elita”, zauzima drugo mjesto sa indeksom 65. Varijacije na istu temu, poput “Zadruga uživo”, “Zadruga 7”, “Elita 7”, “Elita uživo”, kolektivno zauzimaju čak 10 od 20 najtraženijih pojmova.
Ova apsolutna dominacija rijaliti programa, koji se fokusiraju na trivijalne sukobe, intrige i voajerski pristup životima učesnika, nije samo statistički podatak. To je jasan simptom kolektivnog duha – masovni bijeg od sumorne stvarnosti. Dok se stvarni život u Bosni i Hercegovini odvija u sjenci političkih kriza, ekonomske neizvjesnosti i endemske korupcije, građani utjehu i “mentalni odmor” pronalaze u praćenju tuđih, režiranih života.
Ostatak liste popunjavaju uglavnom zabavni sadržaji: opšti pojam “Pjesme” , dječiji sadržaji (“Crtani”, “Bebe”, te dječiji jutjuberi “Zaga i Filip”), kao i popularni domaći izvođači i serije (“Jala”, “Aldin”, “LZN” – vjerovatno skraćenica za seriju “Lud, zbunjen, normalan”).
Ono što je frapantno je potpuno odsustvo pojmova vezanih za obrazovanje, nauku, politiku, ekonomiju, građanski aktivizam ili bilo koji oblik društveno-korisnog angažmana. U godini koju su, kao i prethodne, obilježile političke blokade, inflacija i odlazak mladih, niko nije tražio “kako pokrenuti biznis”, “političke debate”, “analiza ekonomije BiH” ili “građanska prava”. Digitalni prostor, koji posjeduje potencijal za informisanje i buđenje svijesti, postao je primarno sredstvo za eskapizam.
Ogledalo društvene apatije i poraznih rezultata vlasti
Ovi podaci su direktna posljedica i ogledalo stanja u kojem se bosanskohercegovačko društvo nalazi. Višedecenijski porazni rezultati na svim nivoima vlasti stvorili su osjećaj beznađa i apatije kod građana.
Politička disfunkcionalnost: Kontinuirane političke krize, blokade institucija i nacionalistička retorika koja služi isključivo održavanju statusa quo, ubile su svaku nadu u mogućnost promjene kroz politički sistem. Građani su izgubili povjerenje u institucije i političke aktere, te se okreću od javnog života, smatrajući da njihov glas i angažman ne mogu ništa promijeniti. Zašto bi pretraživali vijesti o odlukama vlasti kada unaprijed znaju da će one biti na štetu običnog čovjeka?
Ekonomska stagnacija i korupcija: Nedostatak radnih mjesta, niske plate, nepotizam pri zapošljavanju i korupcija koja prožima sve segmente društva, od zdravstva do obrazovanja, stvaraju atmosferu u kojoj je pošten rad obesmišljen. U takvom okruženju, gdje se uspjeh često vezuje za partijsku knjižicu ili sumnjive poslove, rijaliti programi nude lažnu sliku “uspjeha preko noći” i postaju perverzni uzori.
Kultura beznađa: Kada država sistematski uništava perspektivu vlastitim građanima, apatija postaje mehanizam odbrane. Ljudi se povlače u privatnost svojih domova i ekrana, gdje je lakše pratiti banalne sukobe u “Zadruzi” nego se suočiti sa činjenicom da se za liječenje djece skupljaju SMS poruke, da su obrazovni i zdravstveni sistem pred kolapsom, a da je budućnost mladih u inostranstvu.
Lista najtraženijih pojmova na YouTubeu je više od pukog popisa; ona je dijagnoza bolesnog društva. Dominacija rijaliti programa nije uzrok, već posljedica duboke društvene i političke krize. To je odraz društva čiji su građani, izigrani i umorni od lažnih obećanja i neuspjeha vlasti, digli ruke od vlastite sudbine i prepustili se najjednostavnijem obliku digitalne zabave. Dok stvarna elita ne pokazuje sposobnost ni volju da vodi državu ka napretku, građani ironično pretražuju rijaliti “Elitu”, tražeći zabor umjesto rješenja. Promjena ovih trendova zahtijevala bi mnogo više od promjene algoritma – zahtijevala bi fundamentalnu promjenu u načinu na koji funkcioniše država i povratak nade u mogućnost bolje budućnosti.