Upadi Rusije u vazdušni prostor NATO saveza su opasni i neodgovorni, ali NATO je pokazao da smo sposobni odbraniti bezbjednost milijardu stanovnika Alijanse, ocijenila je to Radmila Šekerinska zamjenica generalnog sekretara NATO saveza, govoreći za Buka magazin.
Posljednja pomoć NATO-a za Ukrajinu u vrijednosti od dvije milijarde dolara su poruka Alijanse, kaže Šekerinska, da Savez neće biti zastrašen i da će podrška Ukrajini biti nastavljena.
Šekerinska koja je u Sarajevo došla kako bi učestvovala na Sarajevskoj bezbjednosnoj konferenciji (Sarajevo Security Conference) kaže i kako NATO snažno podržava misiju Althea, te kako neće dozvoliti bilo kakvo narušavanje mira u BiH.
Ona je zadovoljna saradnjom NATO saveza i Bosne i Hercegovine, ali je govorila i o potencijalu za unapređenje te saradnje, poput usvajanja programa za 2025.
BUKA: Sve je više analitičara i političara u Evropi koji upade ruskih letjelica, što dronova što aviona, u zračni prostor država članica NATO saveza smatraju ruskim testom NATO granica. Šta je bio cilj? I da li je tehnologija NATO saveza adekvatna i moderna?
Bez obzira kakve su bile ruske namjere, njihova djela su bila neodgovorna, nesmotrena i opasna. NATO je reagirao i pokazali smo da naše odvraćanje i odbrana funkcionišu, te da smo tu da zaštitimo sve naše saveznike, svaki pedalj savezničke teritorije i svih milijardu građana ovog saveza. Ono što smo odlučili odmah nakon prvih povreda zračnog prostora jeste da pokrenemo novu aktivnost koja se zove Eastern Sentry. Praktično, to jača naše odvraćanje i odbranu na istočnom krilu dodatnim kapacitetima. To smo ranije učinili u Baltičkom moru kada je podvodna kritična infrastruktura bila ugrožena od strane ruskog „Shadow Fleet“. Tada smo koristili naše jače prisustvo za bolju situacionu svijest; uveli smo inovativnije metode, i to ćemo sada uraditi i kroz ovu aktivnost Eastern Sentry. Koristićemo svoje kapacitete, inovirati naše pristupe, koristiti iskustvo Ukrajine u ovom ratu i nastaviti braniti Savez.
BUKA: Ako je cilj Rusije da uplaši građane, jesu li uspjeli u tome?
Manje je relevantno kakve su im namjere. Ono što je zaista važno jeste da su njihova djela opasna i nesmotrena, a mi smo reagirali, i to je ono što donosi stabilnost i sigurnost građanima Saveza. Važno je istaći da su prije samo nekoliko mjeseci saveznici i lideri saveznika donijeli historijsku odluku da povećaju ulaganja u odbranu i da povećaju i unaprijede proizvodnju odbrambene opreme širom Saveza. To smo učinili kako bismo mogli osigurati Savez i braniti i odvraćati i u godinama koje dolaze.
Nastavićemo i sa našom podrškom Ukrajini jer znamo da su sigurnost Ukrajine i sigurnost našeg Saveza međusobno povezane. Podrška Ukrajini je postojala već posljednjih nekoliko godina, to je bilo vrlo jasno, ali posebno nakon samita u Hagu, kada smo započeli novi model – PURL, Lista prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu, koja se fokusira na isporuku već dostupne američke opreme, prvenstveno usmjerene na protivzračnu odbranu i municiju ključnu za Ukrajinu, a koju finansijski podržavaju NATO saveznici. Tokom posljednja dva mjeseca uspjeli smo pokrenuti ovaj program, dobiti podršku nekoliko saveznika u vrijednosti od preko dvije milijarde američkih dolara, i već sada vidimo kako ova oprema pristiže u Ukrajinu. Na ovaj način takođe branimo Savez i odvraćamo, pokazujući Rusiji da nećemo biti zastrašeni i da će naša podrška Ukrajini biti nastavljena.
BUKA: Ministrica odbrane Litvanije je poručila da je Turska dala dobar primjer 2015. Mislila je na obaranje ruskih aviona koji su narušili vazdušni prostor Turske, češki predsjednik govori o mogućem rušenju ruskih aviona. Mislite li da bi taj ili sličan odgovor na sadašnje ruske provokacije bio adekvatan ili bi doveo do eskalacije?
Ono što smo uradili jeste da smo ispunili cilj odvraćanja, i kada je naš zračni prostor povrijeđen, naši avioni su poletjeli i osigurali da su naše granice sigurne. Svako kršenje zračnog prostora je poseban slučaj. Zbog toga smo dali ovlaštenje našim vojnim liderima da reagiraju na osnovu svojih obavještajnih podataka, na osnovu konkretnog slučaja, na osnovu namjera, ali ne samo namjera nego i municije, konkretnih detalja situacije, i da reaguju na najbolji mogući način. Vjerujemo našim vojnim liderima, i zato smo im dali ovlaštenje da odluče o pristupu – kako najbolje zaštititi Savez. Rekla sam da stalno inoviramo. U ovom trenutku, tokom Eastern Sentry, naše vojno zapovjedništvo i zapovjedništvo za transformaciju sarađuju na pronalaženju još boljih načina za suočavanje s povredama zračnog prostora, posebno kada se radi o dronovima i protivdron tehnologijama, a također radimo i s EU na jačanju naših odbrambenih sposobnosti.
BUKA: Uskoro će novembar, mjesec u kojem se uvijek nanovo govori o produženju misije Althea. Od političara iz BiH, posebno Milorada Dodika, često čujemo različite stavove o ovoj misiji. Ponekad je podržava, a ponekad traži pomoć Rusije da se misija ne obnovi. U slučaju da se ne produži mandat, u BiH se često govori da bi to značilo dolazak NATO trupa. Je li to moguće?
NATO snažno podržava misiju Althea kojom upravlja EU. Pružamo im podršku ovdje. U Briselu stalno održavamo sastanke o tome kako dodatno unaprijediti ovu saradnju. Sporazum Berlin Plus zaista je dobra formula za to. Nedavno smo imali sastanke između Sjevernoatlantskog vijeća i PSC-a sa strane EU. Postojala je snažna dosljednost u posvećenosti Bosni i Hercegovini, regiji i njenoj stabilnosti. Rekli smo da smatramo da je obnova mandata misije Althea naš prioritet. Također smo jasno poručili da nećemo dopustiti nastanak sigurnosnog vakuuma u Bosni i Hercegovini, niti ugrožavanje mira, ni danas ni u budućnosti.
BUKA: Od strane dijela političara u BiH, prvenstveno mislim na Milorada Dodika čujemo demonizirajuće stavove o Alijansi, a imamo i kampanje protiv članstva BiH u NATO savezu. Kakva je saradnja Dodikovih kadrova u bh. institucijama sa NATO savezom?
Mi surađujemo s institucijama, tako da kada razgovaramo s njima, ne vidimo ni političke pojedince ni političke pozadine. Ono što smatram vrlo važnim, a što sam vidjela u Sarajevu, posebno juče, u interakcijama i sastancima sa svim našim sagovornicima, jeste da su svi istakli kako je saradnja između Bosne i Hercegovine i NATO-a važna. Članstvo je suverena odluka svake države. Dakle, to je na Bosni i Hercegovini. Ali u ovom trenutku mi smo zaista fokusirani na to kako unaprijediti ovu saradnju i kako bolje podržati Bosnu i Hercegovinu i njene građane. Razgovaramo o reformskim agendama i podršci u ključnim oblastima: upravljanje krizama, sajber odbrana, zračne evakuacije. To su pitanja koja su važna ljudima. To su politike koje spašavaju živote. Da bismo mogli podržati Bosnu i Hercegovinu boljim kapacitetima, inovativnijim, tehnološki naprednijim rješenjima za upravljanje krizama kroz naš DCB paket, ova saradnja mora biti održiva. Bili smo veoma zadovoljni što su dva reformska programa koja su kasnila usvojena ove godine. Nadamo se i računamo na sve sudionike da će uskoro usvojiti i program za 2025. kroz inkluzivan i transparentan proces. Time ćemo moći zatražiti od saveznika još veću podršku za Bosnu i Hercegovinu.