Xhemajl Rexha je novinar i predsjednik Asocijacije novinarki i novinara Kosova. Od 2005. do 2020. godine radio je u Kohavisionu gdje je, između ostalog, bio glavni urednik, a potom i direktor informisanja u Kanalu 10.
U razgovoru za BUKA magazine Rexha kaže da je sloboda medija na Kosovu pod izuzetnim uticajem politike, a pogotovo u prethodne dvije ipo godine tokom vladavine pokreta “Vetëvendosje” Albina Kurtija, što pokazuje nedavno oduzimanje licence privatnom medijskom emiteru Klan Kosova.
“Lokalni mediji imaju veoma važnu ulogu u svojim lokalnim zajednicama i bitan su faktor još od perioda poslije rata. Suočavaju se s finansijskim poteškoćama, pogotovo oni koji emituju program na jeziku manjina kao što su srpski, bosanski, romski i turski” – ističe Rexha u razgovoru za BUKA magazin.
Da li je novinarstvo na Kosovu pod pritiskom?
Mediji i novinarke/novinari na Kosovu su meta pritisaka već godinama, a posljednje dvije ipo godine tokom vladavine pokreta “Samoopredjeljenje” su posebno teške. Ljudi iz vlade i vladajuće partije angažovani su u prljavim kampanjama i pogrdnom jeziku prema novinarima koje možemo prokazati kao vrlo opasan pokušaj da se novinarke i novinari ućutkaju. Posljednja odluka vlade da oduzme licencu najveće kosovske privatne televizije Klan Kosova pokazuje nesretno opredjeljenje da se bori protiv medijskih sloboda. Riječ je o slučaju koji je trenutno pred sudom.
Koje vrste straha su dominantne u slučaju kritikovanja javnih zvaničnika?
Sloboda govora je garantovana na Kosovu prema Ustavu, i to je činjenica koju građani i aktivisti ponosno koriste. Svako može iskazati slobodno mišljenje, ali to često dolazi s velikim rizikom za čovjeka da postane meta online uznemiravanja i u najgorem slučaju fizičkog napada kao što se desilo novinaru Valonu Syla koji je kritikovao luksuzni život jednog imama na jugu Kosova. Aktivisti i aktivistkinje su često na meti online napada ako kritikuju politike vladajuće stranke premijera Kurtija.
Da li je vlada preduzela korake da utiče pozitivno na osjećaj sigurnosti novinarki i novinara?
Kosovo je prihvatilo preporuke Evropske komisije i Savjeta Evrope da ponudi bezbjedno okruženje za medije, ali ne čini se da to vlada ne realizuje u praksi. Država i međunarodna zajednica koja je prisutna na Kosovu izgleda da su podbacili u misiji da sačuvaju novinare i novinarke, pogotovo na sjeveru Kosova. Nakon nemira 20. maja na sjeveru Kosova zabilježili smo samo u jednom mjesecu više od 30 slučajeva napada na novinarke i novinare, uključujući i fizičke.
Kakav je položaj lokalnih medija na Kosovu?
Lokalni mediji imaju veoma važnu ulogu u svojim lokalnim zajednicama i bitan su faktor još od perioda poslije rata. Suočavaju se s finansijskim poteškoćama, pogotovo oni koji emituju program na jeziku manjina kao što su srpski, bosanski, romski i turski. U Asocijaciji novinarki i novinara Kosova radimo sa različitim lokalnim i međunarodnim partnerima da obezbijedimo mogućnosti lokalnim medijima da nastave svoju bitnu ulogu u društvu.
Šta mislite o važnosti građanskog novinarstva u kreiranju medijske slike društva?
Građansko novinarstvo je jedan od stubova medija, posebno u posljednjim godinama kada vidimo ozbiljan razvoj tehnologija. To je način da se građanke i građani uključuju u pokušaje da se poboljša ili infrastruktura ili neki drugi takođe bitan aspekt života, a naravno isto tako i način da se politički moćnici smatraju odgovornim. Mediji na Kosovu koriste taj način komunikacije sa građanima već neko vrijeme, i to se pokazalo kao vrlo uspješan pristup.
Kako možemo osnažiti i ohrabriti takve pristupe u novinarstvu?
To uglavnom dolazi sa finansijskom nezavisnošću koju medij mora imati ako radi svoj posao u javnom interesu. U regiji Balkana, to se često postiže donacijama međunarodnih nevladinih organizacija i ambasada, što dobro funkcioniše za medijski pejzaž ovdje.
Kako obezbijediti ekonomsku održivost i nezavisnost medija?
To je globalni izazov s kojim se suočavaju mediji na Kosovu i u region. Dobar put podrške ekonomskoj održivosti i nezavisnosti istraživačkih, nezavisnih medija je monetizacija originalnog sadržaja medijskih objava na društvenim platformama poput Facebooka i YouTube-a.
