Šef Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark ocijenio je u intervjuu za Fenu i Nezavisne novine da je većina građana BiH umorna od svađa i nemogućnosti mnogih političara da postignu dogovor, da žele vidjeti vlade i parlamente koji mogu donositi teške odluke bez beskrajnih rasprava i kašnjenja.
Podsjetio je da je prošlo više od mjesec dana od održavanja općih izbora, te da je Centralna izborna komisija (CIK) objavila službene rezultate 7. novembra i raspodjela mandata za sve nivoe vlasti je sada jasna.
– To je i pravni osnov za formiranje vlasti. Sastao sam se s više političkih lidera, uključujući SDA, HDZ BiH, SDP i DF-a, kako bih se bolje upoznao s pregovorima o koalicijama, ali i prenio poruku da bi trebali pokušati formirati stabilne vlade koje mogu donositi teške odluke i približavati zemlju Evropskoj uniji. Na strankama je da odluče s kim žele formirati vladajuće koalicije, uz poštivanje želja birača. Mišljenja sam da je većina građana ove zemlje umorna od svađa i nemogućnosti mnogih političara da postignu dogovor, da žele vidjeti vlade i parlamente koji mogu donositi teške odluke bez beskrajnih rasprava i kašnjenja – kazao je Wigemark.
Istaknuo je da će naredne četiri godine biti veoma bitne za BiH.
– Neki čak tvrde da je ovo posljednja prilika političkim krugovima u BiH da pokažu da su dostojni njihove podrške – upozorio je.
Komentirajući situaciju nastalu zbog pravnog vakuma u Izbornom zakonu, zbog raspodjele mandata u Domu naroda FBiH, podsjetio je da su upravo iz tog razloga EU i SAD prije godinu dana pokrenuli dijalog između političkih stranaka u cilju postizanja dogovora o izmjeni Izbornog zakona.
– Ali i pored više od 40 sastanaka na radnom nivou kao i nekoliko sastanaka s vodećim stranačkim čelnicima u FBiH, politički akteri koji su učestvovali u razgovorima nisu mogli postići kompromis. Tokom ljeta je postalo jasno da u parlamentu nema dovoljno podrške za bilo koje od predloženih rješenja. Tokom napora EU i SAD-a da omoguće razgovore, stručnjaci Venecijanske komisije koji su bili uključeni u jedan dio pregovora s političkim strankama istakli su da postoji zakonski osnov za Centralnu izbornu komisiju da utvrdi raspodjelu mandata za Dom naroda FBiH. Pri tome je to poznato svim učesnicima u pregovorima. Ne moram ni naglašavati da smo sa svoje strane kontinuirano isticali da Centralna izborna komisija treba djelovati kao nezavisna institucija odgovorna za izborni proces te da uvijek mora djelovati u postojećem ustavnom i pravnom okviru – rekao je Wigemark.
Upitan da li osobno smatra da je odluka CIK-a neustavna, kazao je da, prije svega, CIK još uvijek nije donio odluku.
– Drugo, bilo kakvo zakonsko osporavanje odluke bi se trebalo uputiti nadležnim sudovima u skladu s važećim ustavnim i zakonskim okvirom. Bez obzira na ishod, konačne odluke su obavezujuće i treba ih provesti – istaknuo je.
Komentirajući mogućnost upotrebe bonskih ovlasti u ovom slučaju, rekao je da iz perspektive EU, BiH mora pokazati da je sposobna postići dogovor oko teških političkih pitanja i krenuti naprijed na putu ka EU.
– To je suština jedne demokratske i suverene zemlje. BiH je podnijela zahtjev za članstvo u EU i mi smo usred procesa izrade Mišljenja, koji putem upitnika mjeri spremnost BiH za pridruživanje EU. Neophodno je lokalno vlasništvo. Prošla su vremena nametnutih rješenja od strane međunarodne zajednice – kazao je Wigemark.
Neke stranke u BiH smatraju da izbori nisu bili pravedni i transparentni, a šef Delegacije EU naglašava da EU u cijelosti usklađuje svoj stav sa ocjenom ODIHR-a, kao službene međunarodne posmatračke misije za izbore, temeljene na čvrsto utvrđenim kriterijima i metodologijama.
– Mnoge preporuke ODIHR-a o tome kako poboljšati izborni proces se ponavljaju nakon svakih izbora. Domaće vlasti se moraju baviti rješavanjem preporuka ODIHR-a za unapređenje provedbe izbora između izbornih ciklusa – istaknuo je.
Njegov je osobni stav da mnoge od ovih preporuka o tome kako unaprijediti izborni proces u BiH trebaju postati važan dio Mišljenja Evropske komisije i uslov za dalju integraciju BiH u EU.
– Bez snažnog izbornog okvira i povjerenja u ishod izbora, narušava se sama suština demokratije i BiH ne može ispuniti uslove za članstvo u EU – upozorio je Wigemark.
Demantirao je izvještaje nekih medija da se miješao u rad CIK-a.
– Nezavisnost Centralne izborne komisije je neophodan preduslov za funkcionalan izborni sistem. Uvijek sam naglašavao da CIK treba djelovati u skladu sa svojim mandatom i u skladu s postojećim ustavnim i pravnim okvirom kako bi se osigurala provedba izbornih rezultata, što uključuje poštivanje propisanih rokova kojima se uređuje izborni proces – kazao je Wigemark.
Upitan kako komentira nedavnu izjavu premijerke Srbije Ane Brnabić kojom negira genocid u Srebrenici, istaknuo je da Evropska unija odbacuje bilo kakvo poricanje, relativizaciju ili pogrešno tumačenje genocida u Srebrenici.
– Pozivamo sve političke lidere i druge aktere u vlasti u BiH i regionu da budu predvodnici u odavanju počasti žrtvama i promociji pomirenja. Svi imamo odgovornost za izgradnju bolje budućnosti za buduće generacije, budućnosti temeljene na pomirenju, uz izbjegavanje djelovanja i retorike u pravcu podjela. Kolektivno poštovanje, priznanje i sjećanje mogu pomoći u izgradnji bolje budućnosti za sve, čime se potiču pomirenje, regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi. Od svake zemlje koja teži pristupanju EU očekuje se da će se pridržavati i promovisati demokratiju, ljudska prava, toleranciju i pravdu, kao vrijednosti Evropske unije. To uključuje i tretiranje žrtava genocida s najvećim poštovanjem i dostojanstvom – kazao je on.
Komentirajući zahtjev za članstvo u EU-u, odnosno dokle se stiglo s pripremom mišljenja Komisije, kazao je da će Evropska komisija naredne godine predstaviti svoje mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo.
– U cilju njegove pripreme, kolege u Briselu i kancelarija EU ovdje u BiH proveli su temeljitu analizu stanja u zemlji u svim područjima koja su relevantna za članstvo u EU, uključujući pitanja koja se odnose na političke i ekonomske kriterije, kao i sposobnost zemlje da preuzme obaveze koje proizlaze iz članstva. U tom procesu, odgovori zemlje na Upitnik predstavljaju važan izvor informacija, ali nipošto nisu i jedini. Još uvijek čekamo odgovore na dodatna pitanja koja su prošlog juna poslana iz Brisela u Sarajevo. Kašnjenje u pripremi ovog posljednjeg seta odgovora ne znači da EU samo sjedi i čeka. Ovim se šalje i zabrinjavajući signal o stepenu angažmana vlasti u BiH u ovom procesu. Zabrinjavajuće je da, dok su druge države Zapadnog Balkana ubrzale svoj put ka EU dok su čekale na mišljenje, u BiH je došlo do usporavanja. Neka usporavanja su nesumnjivo uzrokovana skorašnjim izborima, ali bi BiH sada trebala ispuniti svoju zadaću bez daljeg kašnjenja – naveo je on.
Po njegovim riječima, mišljenje bi trebalo odgovoriti na dva važna pitanja. Prvo, u kojoj je mjeri BiH spremna postati država članica EU i kroz kakvu transformaciju zemlja treba proći da bi se pripremila, a drugo, šta moraju učiniti bh. vlasti za otvaranje pristupnih pregovora, u smislu odluka o politikama i njihovoj provedbi.
– Prvo pitanje pokriva svih 35 poglavlja iz takozvane pravne stečevine EU, od strogih propisa o zaštiti okoliša do unutrašnjeg tržišta roba, usluga, kapitala i ljudi. Uključuje sveobuhvatnu zakonsku usklađenost sa svim standardima EU kao i ustavnim pitanjima. Drugo pitanje je fokusirano na temeljna pitanja, odnosno političke kriterije za članstvo u EU i jačanje vladavine prava na svim razinama vlasti i u svim sferama života. Mišljenje će uključivati preporuke po oba ova pitanja, a koje vlasti u BiH i građani ove zemlje trebaju ozbiljno prihvatiti ukoliko su iskreno zainteresirani za napredak na putu ka EU. Pristupanje Evropskoj uniji predstavlja egzistencijalno pitanje i strateški cilj ove zemlje, što iznimno poštujem. Ukoliko su nove vlasti na različitim razinama ozbiljne kada je riječ o članstvu u EU, trebaju pažljivo razmotriti načine kako integrisati preporuke mišljenja u svoje političke programe tokom četverogodišnjih mandata – kazao je Wigemark.
Naglasio je da pristupanje u EU iziskuje vrijeme, ali je proces transformacije važan koliko i krajnji cilj samog članstva.
– Brojne promjene koje će poboljšati kvalitetu života i vladavinu prava za građane ove zemlje moraju se desiti prije samog članstva, a kako bi se pokazalo da je BiH sposobna osigurati rezultate. Ostale zemlje u regionu zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama ovog procesa i pomoglo bi BiH da bliže sarađuju, na primjer, sa svojim prvim susjedima, poput Crne Gore i Srbije, da bi saznali na koji način oni upravljaju procesom evropskih integracija ali istovremeno i unaprijedili regionalnu saradnju sa svim susjedima. Kriteriji iz Kopenhagena i usvajanje zakonodavstva EU glavni su zadaci koji uključuju sve institucije na razini države, entiteta i kantona. Lokalne vlasti, uključujući i općine, također igraju važnu ulogu u evropskim integracijama. Proces pridruživanja EU zahtijeva razumijevanje svih institucija, vlada i parlamenata da tu ne možete birati šta vam se sviđa, a šta ne, gdje samo neke stvari trebate uraditi dok istovremeno izbjegavate rješavanje pitanja koja mogu biti vrlo teška i uključuju velike, pa možda čak i bolne promjene. Nažalost, ponekad primjećujemo kako vlasti na različitim razinama, uključujući i mnoge političare, vjeruju da je nekako „neko drugi“ taj koji treba preuzeti odgovornost za evropske integracije, a ne oni. I ne informišu se dovoljno o tome šta je potrebno za ispunjavanje standarda EU. EU i naše države članice spremne su podijeliti svoja iskustva o sadržaju ovog procesa i svako ko ima ozbiljan interes za evropske integracije treba biti otvoren za takav savjet – kaže Wigemark.
Na kraju je govorio i o tome šta je s provedbom Reformske agende.
– Reformska agenda je bila povezana s mandatom vlada izabranih u 2014. godini, a istekla je s nedavnim izborima 2018. godine. Međutim, to ne znači da je sve ostvareno i da se proces transformacije treba zaustaviti. Naprotiv, nove vlasti trebaju u cijelosti imati vlasništvo nad svim promjenama potrebnim za unaprjeđenje života svojih građana. Mnogo je načina na koje je Reformska agenda pomogla u jačanju temelja privrede u BiH. Sada tu kuću treba nadopuniti s krovom i drugim važnim sadržajima. EU će ponuditi svoju punu podršku. Razgovori stručnjaka i političkih stranaka o novom nizu socioekonomskih i reformi u oblasti vladavine prava su već započeli, a sada ih treba nastaviti i u narednim mjesecima. Potrebno je dogovoriti konkretne i realistične aktivnosti i ostvariti ih, čim se formiraju nove vlade i parlamenti. Novi set reformi također treba uzeti u obzir stavove poslovne zajednice i civilnog društva – rekao je šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark u intervjuu za Fenu i Nezavisne novine.
Fena