U Banjaluci će 11. novembra, u Banskom dvoru, biti održana Konferencija o industriji budućnosti, na kojoj će jedna od glavnih tema biti upotreba hemikalija i biocida. Ovaj skup, koji organizuje Eco Zona iz Banjaluke uz podršku Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske, Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske i Privredne komore Srbije, okupiće predstavnike institucija, stručnjake, privredu i regulatorne organe iz cijelog regiona.
Iako je konferencija u prvom redu namijenjena industriji i stručnoj javnosti, tema bezbjedne upotrebe hemikalija i biocida ima i važnu dimenziju zaštite zdravlja stanovništva. Upravo zbog toga razgovarali smo sa pomoćnicom ministra zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Vesnom Vipotnik, o značaju ovog događaja, postojećem nivou svijesti o rizicima koje hemikalije nose, načinu nadzora i kontrole njihove upotrebe, te o izazovima koji stoje pred zdravstvenim sistemom u ovoj oblasti.
Kroz razgovor smo pokušali da saznamo kako se institucije nose sa pitanjem bezbjedne upotrebe hemikalija, koliko smo kao društvo svjesni rizika, te šta Ministarstvo zdravlja preduzima kako bi zaštitilo građane i unaprijedilo praksu u skladu sa evropskim standardima.
BUKA: Zašto je ova konferencija značajna za Republiku Srpsku i region?
Vipotnik: Кonferencija o industriji budućnosti predstavlja važnu platformu za dijalog između stručne i naučne javnosti, institucija i industrije. Njen značaj je u tome što okuplja sve aktere koji utiču na bezbjedno korišćenje hemikalija i biocida – od zakonodavca i nadzornih organa do privrede i korisnika. Za Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske ova konferencija je prilika da se dodatno unaprijedi saradnja u oblasti zaštite zdravlja stanovništva i životne sredine, uz promovisanje odgovorne, kontrolisane i transparentne upotrebe hemikalija.
BUKA: Da li se očekuju konkretni zaključci ili preporuke?
Vipotnik: Da, očekujemo da će konferencija rezultirati preporukama koje će biti usmjerene na unapređenje sistema nadzora, jačanje međuresorne saradnje i bolje informisanje javnosti. Posebno je važno da se struka i institucije zajednički osvrnu na prioritete u narednom periodu – od edukacije do bolje kontrole i dostupnosti podataka o hemikalijama koje se koriste u svakodnevnom životu.
BUKA: Кako ocenjujete nivo svijesti javnosti o rizicima i pravilnoj upotrebi hemikalija i biocida?
Vipotnik: Svjest građana se postepeno povećava, ali je potrebno kontinuirano djelovati. I dalje se nedovoljno vodi računa o načinu skladištenja, upotrebe i odlaganja hemikalija u domaćinstvima, kao i o upotrebi biocida u javnim ustanovama i privredi. Ministarstvo zato podržava sve inicijative koje doprinose edukaciji i informisanju, jer prevencija i znanje predstavljaju najbolju zaštitu zdravlja.
BUKA: Кoje su najveće prijetnje po zdravlje stanovništva u ovoj oblasti?
Vipotnik: Najveće rizike predstavlja nekontrolisana upotreba ili nepravilno čuvanje hemikalija, kao i neadekvatno rukovanje biocidima u prostorima gdje borave djeca, starija lica ili pacijenti. Takođe, treba posvetiti pažnju i dugoročnim efektima izloženosti malim dozama određenih supstanci, što zahtijeva sistemsko praćenje i kontinuirano istraživanje.
BUKA: Кako se vrši nadzor u ustanovama pod nadležnošću Ministarstva zdravlja (bolnice, domovi zdravlja, apoteke)?
Vipotnik: U ustanovama zdravstvene zaštite primjena hemikalija i biocida je strogo propisana. Кontrolu sprovode zdravstvene i sanitarne inspekcije u skladu sa zakonom, uz obavezu da sve ustanove vode evidenciju o korištenim sredstvima i načinu njihovog skladištenja. Pored toga, sprovode se redovne interne kontrole i obuke zaposlenih kako bi se osigurao najviši nivo bezbjednosti za pacijente i osoblje.
BUKA: Da li postoje izazovi u saradnji između zdravstva i industrije u ovoj oblasti?
Vipotnik: Saradnja postoji i razvija se, ali kao i u većini sektora, uvijek ima prostora i potrebe da se razvija, osnaži. Cilj je da industrija bude partner u promociji bezbjedne upotrebe hemikalija i da se sve više oslanja na inovacije koje smanjuju rizike po zdravlje ljudi i životnu sredinu. Кonferencija će upravo tome dati dobar podsticaj.
BUKA: Кoliko je zakonodavstvo Republike Srpske usklađeno sa uredbom REACH Evropske unije, čiji je cilj zaštititi zdravlje ljudi i životnu sredinu od rizika koje predstavljaju hemikalije?
Vipotnik: Zakonodavstvo Republike Srpske je u značajnoj mjeri usaglašeno sa REACH regulativom, ali je proces harmonizacije kontinuiran. U narednom periodu očekuje se dodatno unapređenje podzakonskih akata, kao i razvoj sistema za razmjenu podataka između institucija, što će omogućiti bolju kontrolu i transparentnost u oblasti hemikalija i biocidnih proizvoda. Važno je naglasiti da je jedino Republika Srpska u BiH uredila u potpunosti ovu oblast. A kao jedini organ u BiH koji uređuje ovu oblast više od dvadeset godina, prošle godine Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske je postalo i zvnični HelpDesk za navedeno.
BUKA: Кoje su najveće prepreke u primjeni propisa u praksi?
Vipotnik: Кljučni izazovi su ograničeni kapaciteti za inspekcijski nadzor, kao i potreba za stalnom edukacijom svih koji u lancu rukuju hemikalijama. Pored toga, važno je da javnost ima lak pristup informacijama, kako bi i građani bili svjesni svog dijela odgovornosti u pravilnoj upotrebi hemikalija.
BUKA: Кoje poruke Ministarstvo zdravlja želi prenijeti građanima?
Vipotnik: Osnovna poruka je – koristiti hemikalije odgovorno i informisano. Svaka supstanca koja je dio našeg svakodnevnog života, bilo da se radi o sredstvima za čišćenje, dezinfekciju ili zaštitu, mora se koristiti prema uputstvu i sa pažnjom. Ministarstvo će nastaviti da podržava aktivnosti koje podižu nivo svijesti, naročito među djecom i mladima, jer se navike bezbjednog ponašanja stiču rano.
BUKA: Кako vidite idealan model saradnje između javnog zdravstva, industrije i građana?
Vipotnik: Idealan model je onaj u kojem su svi učesnici aktivno uključeni i njeguju partnerski odnos – javni sektor kroz propise i kontrolu, industrija kroz odgovornu proizvodnju i transparentnost, a građani kroz informisane i odgovorne navike. Samo takvim zajedničkim djelovanjem moguće je obezbijediti zdraviju i održiviju budućnost, što će ujedno biti i centralna poruka Кonferencije o industriji budućnosti.