Kakve sve promjene treba
uvesti u izborni proces u Bosni i Hercegovini, šta su prioriteti, da li je
moguće spojiti lokalne i opšte izbore u BiH, te koliko minimalne novčane kazne
za kršenje Izbornog zakona mogu “opametiti” političke stranke, neka su od
pitanja na koja smo potražili odgovore od Vehida Šehića, predsjednika
Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” i bivšeg
člana Izborne komisije BiH.
Koje su prednosti, a koje
mane spajanja lokalnih i opštih izbora u BiH?
– Jedna od prednosti je da bi
to bilo daleko jeftinije. Međutim, evropski izborni standard je da se ne
održavaju opšti i lokalni izbori istovremeno. Iz prostog razloga što bi na
lokalnim izborima u predizbornoj kampanji čuli ono što su problemi lokalnih
zajednica u Bosni i Hercegovini, a na opštim izborima je već državna politika.
Istina, mi i sada imamo, kada su lokalni izbori, da se političari više bave
visokom politikom nego potrebama građana u lokalnoj samoupravi. Ja sam u
principu protiv toga.
Nekada čovjek i razmišlja s
obzirom da se u svakoj predizbornoj kampanji, bez obzira bili lokalni ili
opšti, uvijek se ide na ugroženost jednog, drugog i trećeg naroda, podižu se
tenzije međunacionalne i nekada sam razmišljao da bi bilo dobro da budu
istovremeno i jedni i drugi izbori. Ovako građani-birači ne mogu da počnu
razmišljati o nekim drugim životnim pitanjima, jer kod nas predizborna kampanja
ne traje mjesec, nego šest mjeseci. Mi smo stalno u toj nekoj izbornoj
kampanji, gdje se govori o ugroženosti jednih u odnosu na druge, o
neravnopravnosti, o diskriminaciji po etničkoj osnovi. Međutim, ja sam ipak
pristalica da izbori budu odvojeni, gdje ćemo odvojeno govori o visokoj
politici.
Neke stranke ponovo predlažu
uvođenje vanrednih izbora, šta mislite o tome?
– Kada su u pitanju vanredni
izbori, mora se voditi računa o složenoj ustavnoj arhitekturi Bosne i
Hercegovine, o pet nivoa vlasti. Mandat izabranog na vanrednim izborima traje
četiri godine, i mogli bi dolaziti u situaciju da svake godine imamo neke
izbore ukoliko bi uveli vanredne izbore. Protekom roka od četiri godine bi se
morali održati novi redovni izbori, poslije vanrednih, tako da je to jako teško
uvesti, a naročito još iz razloga što imamo različite nivoe vlasti u
Federaciji. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH ovisi od političkih snaga u
kantonima, koji delegiraju delegate u Dom naroda PFBiH. Zatim, federalni Dom
naroda i Narodna skupština biraju delegate u Dom naroda Parlamenta BiH. Tako da
je sve ovo teško uskladiti. Mi imamo prijevremene izbore, međutim, tu mandat
novoizabranog traje do isteka mandata ranijeg saziva.
Na svakim izborima smo
svjedočili brojnim neregularnostima, a stranke u BiH su odbijale uvesti nove
tehnologije u izborni proces. Je li konačno vrijeme za skenere?
– Nove tehnologije su
apsolutni prioritet. Tu, prije svega, mislim na biometrijsku identifikaciju
birača, kao i uvođenje skenera. To je jako bitno kako bismo na taj način
pokušali vratiti integritet i kredibilitet izbornog procesa, odnosno povjerenje
u izborne rezultate.
Osim reforme pravosuđa,
prioritet su i presude Suda za ljudska prava
Evo, mi smo dobili nekakvo
uslovno zeleno svjetlo za početak pregovora, ali mi moramo biti svjesni da mi
faktički ništa od 14 prioriteta nismo ispunili. A, moram podsjetiti da u prvom
prioritetu, osim reforme pravosuđa, vladavine prava, govori se i o reformi
izbornog zakonodavstva, a posebno se naglašava implementacija odluka Evropskog
suda za ljudska prava iz Strazbura. To su naše i međunarodne obaveze, mi moramo
poštivati odluke Suda za ljudska prava. Iako postoji krivično djelo za
neizvršenje sudskih odluka, mi nemamo nikakvu odgovornost za neprovođenje
sudskih odluka. Međutim, kada imate zarobljene institucije, onda nemate ni vladavinu
prava i ono što je najgore nemate jednakopravnost svih građana pred zakonom i
Ustavom ove države.
Centralna izborna komisija
je predstavila neke od novih tehnologija, da li su potrebne izmjene zakona za
implementaciju predstavljenog?
– Zapravo treba dopuniti
jedan član Izbornog zakona kojim se definiše način utvrđivanja rezultata,
dodati u tekst “i upotrebom novih tehnologija” i tačka. Dakle, to je samo jedan
dodatak, nije neka velika izmjena.
Političke stranke u BiH
godinama deklarativno podržavaju uvođenje novih tehnologija, ali suštinskog
napretka po ovom pitanju nije bilo…
– Upravu ste. Mi znamo i da
su svi naši političari verbalno za ulazak Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.
Kada treba ispunjavati uslove, onda idimo različite poglede. Imam osjećaj da
mnogi, ne svi, ne smijemo generalizirati, ali mnogi bi željeli da Evropska
unija nas primi po našim uslovima. To je apsurd. Tu se vidi jedan licemjeran i
neodgovoran odnos dijela političara u Bosni i Hercegovini. Kada je riječ o
novim tehnologijama, o tome se dugo govori. Koalicija Pod lupom je od 2014.
godine krenula s tom pričom. Ja se sjećam, dok sam bio član Izborne komisije i
2006. se počelo razmišljati o uvođenju nekih novih tehnologija. Ja uvijek
naglašavam da se izbori u svakoj demokratskoj državi održavaju radi
građana-birača, koji su svojim glasom trebaju dati povjerenje određenim
političkim akterima u koje imaju najviše povjerenja, da upravljaju u skladu s
njihovim interesima. S druge strane, političari će često reći da je to jako skupo.
Za mene to nije skupo ukoliko to omogućava kredibilitet izbornih rezultata u
Bosni i Hercegovini. To je zaštita birača. Političari i stranke bi željeli da
se štite njihovi interesi. Sve dosadašnje promjene Izbornog zakona koje smo
imali su od 2005. godine do danas, su bile u korist političkih stranaka, a
nikad u zaštitu slobodno izražene volje građana-birača. Oni će biti protiv, a
za mene apsolutno nije bitna cijena iz prostog razloga što su to naši novci.
Budžet nije novac političara.
Korupcija, kriminal i
zarobljen izborni proces
Mi smo to njima povjerili, da
time upravljaju s pažnjom dobrog domaćina, ali kako su oni uveli korupciju,
organizovani kriminal, nepotizam u politički život Bosne i Hercegovine oni bi
željeli da izborni proces ovakav i ostane, jer smatraju da će im ostati dio
onoga što bi uzeli na neprimjeren, da ne kažem kriminalan način. To treba
omogućiti da se kupe ti aparati za elektronsku identifikaciju birača, gdje će
se onemogućiti da jedan birač glasa sa više ličnih karata, a što je pojava kod
nas. S druge strane, uvođenje skenera je jako bitno. Imate više skenera, a za
mene je najprihvatljiviji onaj koji, osim što skenira naš glasački listić,
automatski utvrđuje rezultate izbora i to se šalje u centralnu bazu podataka u
sjedište Centralne izborne komisije BiH. Svjestan sam da to ne možemo uraditi
na sljedećim lokalnim izborima, ali kao što je Centralna izborna komisija
rekla, oni će napraviti pilot-projekat na 160 biračkih mjesta širom BiH, da se
vidi kako to funkcioniše, a onda 2026. godine izbori se moraju održati po tim
novim pravilima načina glasanja i utvrđivanja rezultata izbora.
Šta možemo dobiti
uvođenjem novih tehnologija?
– Uvođenjem novih tehnologija
mnogim političkim strankama, odnosno njihovim članovima izbijate jedan alat,
koji je sigurno nezakonit, i oni kada izgube taj alat više neće moći
kontrolisati na dan izbora rezultate samih izbora. Moram napomenuti da se
izborni rezultati ne kreiraju samo izbornom voljom građana-birača, nego i
zloupotrebom nesavjesnih članova biračkih odbora, koje opet predlažu političke
stranke, ali imamo i prije samog dana održavanja izbora pritiske na birače,
ucjene, prijetnje, agitovanje jedno koje je neprimjereno i nije to samo
svojstveno Bosni i Hercegovini. To je oprobani recept na zapadnom Balkanu, tako
da i tu treba praviti neke izmjene, onemogućiti pritiske na birače. Rezultati
izbora jesu legalni, ali nisu legitimni, imajući u vidu način na koji se došlo
do volje jednog birača da glasa za jednog političkog subjekta. Mnogo je pritisaka
i mnogo je toga što treba mijenjati u Izbornom zakonu BiH.
Možemo li ikako
reformisati biračke odbore o kojima godinama pričamo?
– Možemo. Osim drastičnog
novčanog kažnjavanja članova biračkih odbora, za koje se utvrdi da su kršili
Izborni zakon i provedbene akte, treba kazniti i politički subjekt koji je
njega podstrekavao da krši Izborni zakon. Onog trenutka kada se počnu
kažnjavati i politički subjekti zabranom učešća na sljedećim izborima vidjet
ćete da će se popraviti situacija. Ali, i uvođenje novih tehnologija je jako
dobar način da se spriječi kršenje Izbornog zakona na dan izbora i da se
omogući da rezultati izbora stvarno, bez obzira da li se oni nekome sviđali ili
ne, odgovaraju izbornoj volji građana-birača. Jako je bitno utvrđivati odgovornost
svih aktera u izbornom procesu, ali i uopšte u političkom životu Bosne i
Hercegovine, jer ako nema odgovornosti, onda imate anarhiju, i nepoštivanje
institucija ove države, Ustava, odluka, sudova, zato što su svjesni da neće
odgovarati.
Na prošlim izborima neke
od velikih stranaka kažnjene su sa 3.000 i 4.000 KM zbog tzv. trgovine mjestima
u biračkim odborima. Je li to nedovoljna kazna za kršenje zakona?
– Za mene je nedovoljno. Ja
sam uvijek govorio o drastičnim kaznama. Meni bi minimalna kazna bila 10.000
KM. Ovdje se radi o pokušaju da se poštuje ono što piše u Izbornom zakonu i
zato treba uvesti drastične kazne. Vrlo često ranije su kazne bile po 200 KM.
Za mnoge članove biračkih odbora te kazne su platile političke stranke, nisu
oni. A onda računajte šta su sve te stranke nesavjesnim i nezakonitim radom sve
omogućile onima koji dobiju mjesta u raznim predstavničkim tijelima.
Stranke primaju ogroman
novac iz budžeta
Stranački klubovi se
finansiraju iz budžeta, to su ogromni novci, tako da njima ništa ne znači dati
10.000 KM, ali ako vi jednog kaznite sa 10.000 KM, i ako se dokaže da je on to
radio jer je neko iz političkog subjekta to od njega tražio, onda treba kazniti
i političkog subjekta i sve to predvidjeti u izmjenama Izbornog zakona. Ali, kada
se dođe do tog dijela, onda se stane. Dojma sam da mnogima ne odgovara da se
bilo šta mijenja jer je ovo ipak uhodani metod kako doći do što većeg broja
glasova na izborima.