Niko nema pravo uskratiti Ustavom zagarantovanu činjenicu da svaki građanin BiH s navršenih 18 godina ima aktivno i pasivno biračko pravo, upozorava Šehić
Vlada Republike Srpske je prije nekoliko dana pozvala sve članove organa za provođenje izbora RS da podnesu ostavke. Ukoliko bi se desilo da do ostavki dođe, a od lokalnih skupština ne budu imenovane nove općinske ili gradske komisije, moglo bi dođi do ugrožavanja održavanja lokalnih izbora.
No, Krivični zakon RS-a u članu 215 govori o sprečavanju održavanja izbora i glasanja. U navedenom članu stoji da “ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protivpravan način spriječi ili onemogući održavanje izbora ili glasanja, ili ko na isti način spriječi ili onemogući utvrđivanje ili objavljivanje rezultata glasanja, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine”.
Zakoni entiteta moraju biti u saglasnosti s Izbornim zakonom BiH
O aktuelnim dešavanjima vezanim za izborni proces, za Buku je govorio Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” i bivši član Izborne komisije BiH.
“Ako je predviđeno Krivičnim zakonom Republike Srpske da se može krivično odgovarati za sprečavanje održavanja izbora, to je krivično djelo, i onda treba da reaguju nadležna tužilaštva i da pokreću postupke. To je, ukoliko poštujemo zakone. S druge strane, ono što predstavlja jedan problem jeste da su na poziv izvršne vlasti negdje počeli podnositi ostavke, ne u svim opštinama, članovi opštinskih i gradskih komisija. Oni ipak odgovaraju predstavničkim tijelima svoje lokalne zajednice, odnosno skupštinama opština i skupštinama grada, jer ih oni imenuju uz saglasnost Centralne izborne komisije BiH. Teško je predvidjeti šta će se desiti. Prema izmjenama Izbornog zakona, Centralna izborna komisija će ubuduće imenovati predsjednike i potpredsjednike biračkih odbora, dok će ostale članove, da li dva ili četiri, ovisno o veličini biračkog mjesta, i dalje birati gradske i opštinske izborne komisije. Mogu reći da smo mi i ranije imali određene vidove opstrukcije, pred sam dan održavanja izbora su neki članovi biračkih odbora podnosili ostavke, što je dovodilo u pitanje održavanje samih izbora, odnosno početak u 7 sati ujutro. Tih opstrukcija je bilo i ranije, ovo jeste specifična situacija. Vidimo da i članovi Republičke komisije podnose ostavke, međutim, moram reći da entitetske izborne komisije koje se mogu formirati na osnovu Izbornog zakona koji predviđa da entiteti mogu imati izborni zakon, naglašavam mogu, ali ne moraju. Nije bitno što su oni podnijeli ostavke, jer faktički nisu imali nikakvu ulogu u izbornom procesu. Izborni zakon BiH je jasan, i zakoni entiteta moraju biti u saglasnosti s Izbornim zakonom BiH, dakle ne mogu imati iste nadležnosti. Ovdje su sada određene političke igre, ali bih upozorio da niko nema pravo uskratiti Ustavom zagarantovanu činjenicu da svaki građanin Bosne i Hercegovine s navršenih 18 godina ima aktivno i pasivno biračko pravo. To mu garantuje Ustav i to mu garantuje Izborni zakon. To je pravno regulisano Ustavom i Izbornim zakonom BiH. Ovo što se sada dešava, mogu biti i političke igre, ali političarima bih poručio da moraju biti odgovorni prema javnosti, te da dobro vode računa šta će reći, jer njihove riječi imaju posebnu težinu. Nažalost, živimo u vremenu u kojem se izgubila kultura dijaloga među akterima političkog života”, ističe Šehić.
Podstrekavanje na krivično djelo također je krivično djelo
Napominje da su ranije nesavjesni članovi biračkih odbora kršili provedbene akte i dovodili u pitanje integritet izbornog procesa.
“Predviđeno je da se oni sankcionišu prema Izbornom zakonu, međutim, iako je bilo prijedloga još od 2004. godine, da se mora uvesti novi član, da će se sankcionisati i političke subjekte za koje se dokaže da su po njihovom nalogu njihovi članovi biračkih odbora kršili Izborni zakon i provedbene akte CIK-a sa sankcijom suspenzije za učešće na sljedećim izborima, kao i sankcionisanje najodgovornijih osoba u tom političkom subjektu. Međutim, oni koji treba da izmjene Izborni zakonu, su upravo ti koji rade neke radnje koje su protivne Izbornom zakonu. Podstrekavanje na krivično djelo također je krivično djelo. To su opšte odredbe Krivičnog zakona, kao i pomaganje. Međutim, znamo u kakvoj državi živimo, gdje nema vladavine prava, da su mnoge institucije još zarobljene, da ne poštuju Zakon koji moraju implementirati. Kada živite u takvoj državi, gdje još nema političke odgovornosti, onda dobije situaciju da neće niko krivično odgovarati premda postoje činjenice koje mogu uputiti da bi trebao neko da politički i krivično odgovara”, govori naš sagovornik.
Nema više fiktivnim strankama u biračke odbore
Posljednjim izmjenama Izbornog zakona BiH, propisano je da CIK bira predsjednike biračkih odbora i zamjenike, a ostale članove biračkog odbora će i dalje delegirati stranke. Važna promjena je da će samo parlamentarne stranke ubuduće moći delegirati člana biračkog odbora, s obzirom da smo prethodnih godina imali i slučajeve osnivanja fiktivnih stranaka samo kako bi se uzelo mjesto u biračkom odboru, a kasnije isto prodalo nekoj većoj stranci.
“Do sada je, po Izbornom zakonu bilo, da sve stranke koje se ovjere za učešće na izborima za određeni nivo, imaju pravo da učestvuju u tzv. žrijebanju mjesta u biračkim odborima, tako da se često zloupotrebljavalo. Imali smo stranke koje nemaju nikakvog organizacionog oblika djelovanja u određenim izbornim jedinicama, prijavljivale se da će učestvovati, a onda su neki i prodavali mjesta u biračkim odborima, a neki se mijenjali s nekim drugim političkim subjektima. Tu se vidi da su i tada stranke kršile Izborni zakon BiH, jer je jasno naznačeno da u jednom biračkom odboru politički subjekt može imati samo jednog člana, a dešavalo se da ima i tri, što upućuje da su spremni na određene nezakonite radnje. Sada je doneseno pravilo, da samo one stranke koje u sadašnjem sazivu gradske skupštine, vijeća, opštinskog vijeća, imaju svoje odbornike ili vijećnike, mogu učestvovati u raspodjeli mjesta u biračkim odborima. To će se odnositi i na opšte izbore, pa će samo onaj ko u parlamentima ima poslanike ili zastupnike moći će učestvovati u raspodjeli mjesta u biračkim odborima. Politički subjekti koji se tek formiraju, neće imati svoje članove u biračkim odborima. Sama činjenica da to rade političke stranke i zloupotrebljavaju Izborni zakon, pokazuje da njihova namjera nije da izborni rezultati odgovaraju stvarnoj izbornoj volji građana birača, bez obzira da li se ona nekome sviđala ili ne. Političke stranke su upravo dovele do situacije da je kontaminiran čitav izborni proces”, objašnjava Šehić.
Kazne moraju biti drastičnije
Nakon prošlih opštih izbora, Centralna izborna komisija izrekla je nekoliko kazni zbog trgovine mjestima u biračkim odborima, pa su tako zbog međusobne razmjene mjesta u biračkim odborima kažnjeni SNSD i SDA sa po 4.000 KM. Samo rijetki članovi CIK-a su tražili da kazne budu i visočije, a ne minimalne. Međutim, većina u CIK-u je bila za minimalne kazne. No, mnogi smatraju da minimalne novčane kazne nisu odvraćajućeg karaktera, te da nisu dovoljna kazna za kršenje Izbornog zakona.
“Uvijek sam bio pristalica i dok sam bio u Izbornoj komisiji, da sankcije moraju biti daleko veće i drastičnije. Naročito u situaciji gdje je faktički legalizovan kriminal u izbornom procesu. Za nesavjesne članove biračkih odbora, po meni bi minimalna kazna bila 5.000 KM. Kazne se ranije za člana biračkog odbora bile i 200 KM, a dešavalo se da politička stranka plati za te svoje sankcionisane članove biračkih odbora. Ako je 5.000 KM minimalna, onda bi svako vodio računa da li će prihvatiti da po nalogu nekoga krši Izborni zakon ili ne. Kazne ne mogu biti previsoke, jer ako si pošten i ne kršiš zakon, nećeš dobiti nikakvu kaznu. Tako da treba pojačati te sankcije. Većina političara u politiku ulazi zbog materijalnog blagostanja, e onda i te sankcije trebaju biti daleko veće”, naglašava Šehić.
Ako uzmemo u obzir koliko godina su se pokušavale uvesti nove tehnologije u izborni proces, te koliko su to stranke na vlasti odbijale, jasno je da nikada među vladajućim strankama nije postojala istinska volja da to sami učine. Naprotiv, nekima su i teško pale nove tehnologije.
“Od 2006. godine se govori o novim tehnologijama, jer su tada utvrđene nepravilnosti i zloupotrebe. Međutim, uvijek se govorilo to je skupo i to ne može. A onda su stranke su napravile strategije kako i zakonito i nezakonito doći do što većeg broja glasova na izborima. Uvođenje novih tehnologija jednim dijelom neutrališe te njihove strategije, jer neće se više moći raditi ono što se radilo na biračkom mjestu, poništavati glasačke listiće, dodavati preferencije na kandidatskim listama, opet po uputama ljudi iz stranaka, kako na lokalnom tako i na višim nivoima, a sve kako bi se favorizirali određeni kandidati, što je opet kršenje izborne volje birače čak i tog političkog subjekta. Mi smo imali situacije da je neko glasao sa sedam ličnih karata, ali opet zahvaljujući nesavjesnom članu biračkog odbora koji je vršio identifikaciju tog birača. Članovi biračkog odbora su vidjeli da određena osoba nije ta osoba s lične karte, ali opet su puštali takve ljude. Uvođenjem novih tehnologija će dobrim dijelom vratiti povjerenje u izborni proces i što je jako bitno, uvođenje novih tehnologija će možda povećati i izlaznost građana na izbore. Mnogi nisu izlazili na izbore jer su bili svjesni da je neko njihov glas mogao poništiti. Ovim će se to onemogućiti”, zaključuje Šehić.