Sunningwell International Limited, kompanija koja bi zajedno sa Kineskom nacionalnom elektrotehničkom kompanijom (CNEEC) trebala biti izvođač radova na izgradnji termoelektrane Ugljevik III, a čiji je investitor kompanija Comsar Energy u vlasništvu ruskog milijardera Rašida Sardarova, potvrdila je da krediti kineskih banaka neće biti dostupni za ovaj projekat, te da traže alternativne izvore finansiranja.
Da Kina više neće podržavati izgradnju novih termoelektrana na ugalj u zemljama u inostranstvu potvrđeno je od strane zvaničnika ove države na Generalnoj skupštini UN-a u septembru 2021.godine, a ova odluka se odražava i na projekte vezane za ugalj u zemljama Zapadnog Balkana.
Saopštenje kompanije Sunningwell izdato je kao odgovor na članak koji je organizacija Just Finance International objavila u časopisu The Diplomat, a u kojem se postavlja pitanje kako će se kineska posvećenost datom obećanju u stvarnosti provesti u praksi u zemljama Zapadnog Balkana.
Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu rekla je za BUKU da je problematično što je Vlada RS izlazila u susret investitoru nekoliko puta u ovih desetak godina, produžavanjem koncesionih roka i povećavanjem snage TE bez valjane opravdanosti projekta, pod pretpostavkom da nije uzeta u obzir niti realna cijena za emisije CO2 koje će se morati plaćati počevši od 2023, pa najkasnije 2026. godine.
"Dodatno, studije uticaja na životnu sredinu, prethodna i nova, su vrlo nekvalitetne i ne razmatraju kumulativan uticaj na životnu sredinu koju bi nova elektrana stvarala zajedno sa postojećom termoelektranom Ugljevik 1. Posebno zabrinjava činjenica ni da novo postrojenje za odsumporavanje i dalje ne funkcioniše, pa se postavlja pitanje i koji će omjer aerozagađenja nastati u slučaju da dođe do izgradnje nove TE. Ukoliko Ministarstvo izda ekološku dozvolu za ovaj projekat, to znači da odobrava nastavak presije i štetnih posljedica rada termoelektrane na životnu sredinu i društvo", kaže za BUKU Majda Ibraković.
Ona da više niti jedna ozbiljna finansijska institucija više ne pristaje da rizikuje sa finansiranjem novih projekata na ugalj, a sa ovim saopštenjem Sunningwell-a jasno je da kineske banke slijede isti put i da će imati efekat na započete projekte u našoj zemlji.
"Vlada RS već odavno prećutno nastavlja sa ispunjavanjem želja investitora 'Comsar Energy' uprkos brojnim malverzacijama i kontroverznošću ovog projekta – a. Međutim Ministarstvo energetike i rudarstva RS nije spremno za revizisju i raskid koncesionih ugovora uprkos tome što su rokovi i obaveze koncesionara prekršeni u više navrata", ističe Majda i ukazuje na primjer TE Šoštanj u Sloveniji, čiji je blok 6 pušten u rad 2015. godine.
"Ova investicija se smatra promašajem od gotovo milijardu eura, koja je trenutno u finansijskom kolapsu zbog visokih cijena za CO2 emisije. Slovenija je prije nekoliko dana objavila da 2033. godine napušta ugalj i za ovaj proces će od EU primiti 250 miliona eura evropskih sredstava. Sličan scenario možemo očekivati i u našoj zemlji bez obzira što još uvijek nismo članica EU", ističe naša sagovornica.
Studija uticaja na životnu sredinu za projekat Ugljevik 3 je trenutno na javnom uvidu u Hrvatskoj, a ona prethodi Ekološkoj dozvoli koju izdaje Ministarstvo za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS ukoliko odobri Studiju.
"Po našim saznanjima, Ministarstvo je zaprimilo brojne negativne komentare, što sa strane BiH, što od Republike Srbije, ostaje da se očituje i Hrvatska u procesu prekograničnih konsultacija. Nadamo se da će negativni odjek ovog projekta imati uticaja na konačnu odluku Ministarstva da odbaci Studiju koja ne zadovoljava standarde te da investitor neće dobiti novu ekološku dozvolu. Podsjećam da su prethodne već dobijene u dva navrata zbog žalbi i tužbi koje je uputio Centar za životnu sredinu", ističe Majda.
Ona kaže se stalno postavlja pitanje koji je i dalje interes investitora da nastavi s ovim projektom i zašto ne preorjentiše svoje ciljeve i poslovanje.
"Jasno je da u uglju nema budućnosti. Posljedice nastavka projekta i naposljetku izgradnje TE Ugljevik 3 mogu biti pogubne za društvo – od ekoloških, zdravstvenih pa do ekonomskih. Umjesto da vrijeme, novac i energiju preusmjerimo na energetske investicije koje su korisni za društvo (a ne samo za privatni profit) i koji ne štete životnoj sredini, naša vlast se i dalje oslanja na ovakve fantomske projekte. Vrijeme je da se vlasti u RS opredijele za dekarbonizaciju i javno obznane planove za tranziciju, a to znači i određivanje rokova i načina zatvaranja postojećih rudnika i termoelektrana", ističe Majda.