Na probleme funkcionisanja RTV servisa u Bosni i Hercegovini
mnogi godinama upozoravaju.
No, kao i kod mnogih drugih problema, sve je ostalo
samo na upozorenjima. Oni koji su nadležni, ništa nisu uradili da probleme
riješe. Apelovala je i Evropska unija, pa je tako među 14 ključnih prioriteta
iz Mišljenja Evropske komisije našla se i stavka koja glasi: “osigurati
finansijsku održivost sistema javnih RTV servisa”.
Opet ništa. Rješenje problema državnu vlast nije zanimalo.
Isto kao što određeni potezi koji su se vukli nisu zanimali ni pravosudne
institucije. Netrpeljivost između upravnih odbora Radiotelevizije Bosne i
Hercegovine i RTV Federacije BiH kulminirala je u srijedu ujutro kada je BHRT
odlučio da ugasi signal FTV-a. Iz privremene obustave programa izuzeti su
produkcija vijesti i dnevnika, a Upravni odbor BHRT-a tvrdi da je razlog
dugovanje RTV FBiH.
Privremeni zadatak od 2005. godine
“Zakon koji je uspostavljen 2005. godine podrazumijeva
uspostavljanje korporacije, četvrtog pravnog lica koje je trebalo imati zadaću
da servisira tri javna emitera u državi. Zbog nedostatka političke volje u
Republici Srpskoj, tijelo nikada nije formirano, a onda je BHRT dobio
privremeni zadatak koji obavlja od 2005. godine, da pruže usluge
Radioteleviziji Federacije BiH koje je trebala korporacija davati. Mi smo to
uredno radili sve ove godine na bazi nekog cjenovnika koji je usvojen davnih
godina, i koji je tada bio ispod svakog nivoa, dakle jedan humanitarni
cjenovnik. Istina je da je FTV prethodnih godina plaćala usluge koje smo mi
njima davali, ali nije potpuna istina da su sve platili. Oni dobro znaju da mi
imamo sudske procese na nekih 14 miliona usluga koje oni ne priznaju, dakle
nisu sve platili”, kazao je Belmin Karamehmedović, generalni direktor BHRT-a
gostujući u programu ove televizije.
Napomenuo je da je priča oko krize počela 2017. godine, kada
je RTRS izašao iz sistema.
“Oni su samoinicijativno napustili sistem funkcionisanja
javnih emitera, počeli da naplaćuju taksu na teritoriji Republike Srpske, bez
uplaćivanja na zajednički račun pripadajućeg dijela novca BHRT-u i RTV FBiH. U
međuvremenu je taj dug prema nama, po tom i po drugim osnovama narastao na
preko 80 miliona KM. Mi smo svaku tu marku utužili, i dan-danas smo po
sudovima, a u nekim slučajevima smo došli i do Ustavnog suda, da naplatimo ono
što je Zakon rekao da nam pripada. Dakle, sve ovo vrijeme radimo s tim manjkom
od 50 posto od RTV takse s područja Republike Srpske. Neke usluge koje smo
mogli, RTRS-u smo davno ukinuli. Oni su odvojeni sistem jer nisu nikada ušli u
korporaciju, zadržali su opremu, predajnike i sve ostalo, ono što smo mogli
davno smo uradili”, istakao je Karamehmedović.
Iz Federalne
televizije su kazali da “ono što nije uspjelo ni najvećem zlu institucionalnom
ili pojedinačnom od devedesetih godina pa do danas, da je uspjelo upravi
BHRT-a”.
“Nakon
svih ucjena, prijetnji, uslovljavanja, kojima je naša TV-kuća odolijevala,
Upravni odbor BHRT-a odlučio se na sumanuti postupak. Gašenje produkcije i
realizacije našeg programa”, rečeno je iz Federalne televizije.
Iz Poslovodnog odbora RTV FBiH pozivaju na razum i saradnju
upravu BHRT-a.
“Poznato je da
je RTV FBiH do prekida naplate RTV takse 31.12.2023. godine, redovito plaćala
sve obaveze prema BHRT-u i namjerava to i dalje činiti, čim se uspostavi
raspodjela RTV takse utemeljena na zakonskim osnovama. Do sada smo po ovom
osnovu BHRT-u uplatili više od 100 miliona KM. Upravi BHRT-a je dobro poznato
da ove obaveze ne ispunjavamo uredno u samo posljednja četiri mjeseca, kada smo
ostali bez RTV takse kao osnovnog prihoda, a za prekid ugovora o naplati RTV
takse odgovornost snosi BHRT. Dakle, plaćali smo usluge 20 godina, i sada nakon
što četiri mjeseca nismo platili iz opravdanih razloga BHRT je odlučio ugasiti
program RTV FBiH. To je nedopustivo u poslovnoj i svakoj drugoj etici, a kako
se radi o javnim servisima, plašimo se da ima i elemenata kaznenog djela”,
saopćili su iz RTV Federacije BiH.
Robovi
BHRT-ove zapuštenosti
Oglasili su se i radnici RTV FBiH, poručivši da i oni imaju
pravo na rad i život.
“Svakodnevno se u programu BHRT-a obmanjuje javnost kako
postoji dug Radiotelevizije Federacije BiH prema BHRT-u, koji je sam, nažalost,
na vrhu neslavne liste najvećih dužnika u Bosni i Hercegovini i potvrđen je
ogroman dug prema uposlenicima BHRT-a po raznim stavkama neplaćenih doprinosa
uključujući zdravstveno i penziono osiguranje. RTV FBiH je redovno uplaćivala
50 posto od prikupljene takse BHRT-u u skladu sa Zakonom, te redovno plaćala za
razne usluge, prostore, arhiv, muzičku produkciju BHRT-a, za održavanje
informatičkog sistema, i sve skupa je mjesečni iznos preko 350.000 KM”, ističu
iz Sindikata radnika RTV FBiH, konstatirajući da su robovi BHRT-ove
zapuštenosti.
Od javnog političari prave stranački servis
Dešavanja s javnim emiterima u Bosni i Hercegovini za Buku
je komentarisao dugogodišnji novinar i bivši direktor BHRT-a Milenko Voćkić.
“Zakon o javnim RTV servisima se ne provodi, počeo je davno
svako da ga tumači kako on želi i da od njega, kao sa švedskog stola, uzima
samo ono što mu odgovara. Taj sistem nikada nije profunkcionisao. Na jedan
način je to počela da tumači RTV Federacije BiH, pa na jedan RTV Republike
Srpske. Prije nekoliko godinama je to nešto malo krenulo da se primjenjuje,
međutim, to je vrlo brzo stalo. Kada sam bio direktor, 2010. godine, otišli smo
s nekim prijedlozima u Parlament BiH, i tada se vidjelo da su svi neiskreni.
Sve političke stranke koje su bile tada na vlasti nisu bile zainteresovane da
se to riješi i tako je ostalo decenijama. Samo se kritikuje kako ne valja, a
niko neće ništa da mijenja. Dakle, nema političke volje da se ovo stanje
popravi, jer ovo svakome odgovara na političkoj sceni. Svako je uvalio svoj
politički interes u taj nekada moćni sistem”, ističe za Buku Voćkić.
Prema njegovim riječima, političke stranke na vlasti ne žele
riješiti problem funkcionisanja javnih RTV servisa, jer bi na taj način
izgubili mogućnost političkog upliva u programske sadržaje.
“Kada se bi se riješio problem i uspostavio kvalitetan
sistem, jako teško bi dolazilo do političkog upliva, ili bi ga bilo puno manje
nego sada. Upliv politike i ekonomski pritisci uništavaju podjednako kompletan
sistem, i BHRT i RTV FBiH”, naglašava naš sagovornik.
Dodaje da je posebna pozicija RTRS-a.
“Oni su u potpunosti u funkciji jedne stranke, ili čak jedne
ličnosti, potpuno su pod šapom politike i finansijski ovisni, ali oni ništa ne
mijenjaju. To, po mom mišljenju, nije javni servis, jer ispunjava želje i
prohtjeve politike, a ne javnosti kojoj je odgovoran i od koje uzima RTV
pretplatu”, podvlači Voćkić.
Politika diriguje kako ćeš raditi
Dok je bio direktor BHRT-a, postao je svjestan da javni
servis ne može napredovati dok političari odlučuju o načinu funkcionisanja.
“Ja sam imao upravni odbor koji je bio potpuno političko
tijelo, meni su bile svezane ruke. Ja sam mogao predlagati, ali ništa više
nisam mogao obezbijediti, jer su sve drugi odobravali. Ja sam vidio da tu nema
sreće kada je riječ o profesionalnom djelovanju, jer te sputava politikom. Ako
nećeš tako, onda te sputava finansijski, i to je bila jedna nemoguća pozicija
iz koje ja u tom trenutku nisam vidio izlaz”, kaže nam Voćkić.
Napominje kako sistem funkcionisanja javnih RTV servisa nije
nemoguće iz temelja promijeniti.
“Toliko ima iskustava, nismo mi jedinstveni u svijetu, da mi
ne možemo naći neki model i neko rješenje za funkcioniranje javnog RTV servisa.
Mogu uzeti model koji hoće, malo ga prilagode ovdje i da to funkcioniše kao u
normalnom svijetu. Naravno, nigdje ne cvjetaju ruže, ali je svuda puno bolje
nego kod nas. Da se htjelo za ove dvije decenije, da se korak po korak radilo,
nešto bi se uradilo. Međutim, ovdje se išlo u rikverc, neko politički neko
finansijski i sada je to došlo do potpune suprotnosti sa smislom javnog RTV
servisa”, govori on.
Direktori su trebali podnijeti ostavke
Ne misli da se razmirice između upravnih odbora dva javna
RTV servisa trebaju rješavati gašenjem programa.
“Meni ovo nije jasno. Neke pozadine tu ima. Nije logično
nekome gasiti program, jer od programa se živi. Od programa živi i onaj koji
gasi program danas, ali i onaj koji mu je prvi komšija. Na mišiće se ništa ne
može postići, ovo je postalo mimo svake pameti. Ovo samo pokazuje nemoć tih
upravnih odbora da riješe probleme. Ovi upravni odbori sve mogu, ali samo po
instrukcijama politike. Da su došli u poziciju da sami sebe gase, pa trebali su
dati ostavke, ne može to tako”, zaključuje Voćkić.
Podsjetimo, nakon što je od početka godina bila obustavljena
naplata RTV takse u Federaciji BiH, uprave dva javna emitera, BHRT-a i RTV
FBiH, su postigle sporazum da se RTV taksa nastavi naplaćivati u račun
Elektroprivrede BiH od 1. marta ove godine. Međutim, EPBiH zadržava sredstva
dok se uprave dva javna emitera ne dogovore oko načina raspodjele novca.
Uprava RTV FBiH insistira da se novac raspodjeljuje onako
kako je definisano u aktuelnom zakonu, dok uprava BHRT-a traži da se dosadašnja
praksa promijeni. U međuvremenu, BHRT je dobio četiri miliona KM od Vijeća
ministara BiH, odnosno resornog ministarstva, a RTV FBiH nije dobila ništa.
Prema posljednjem objavljenom izvještaju Uprave za
indirektno oporezivanje BiH, RTV BiH nalazi se u vrhu liste najvećih dužnika za
indirektne poreze, i zaključno s krajem marta ove godine duguje 6.528.365 KM.
RTV FBiH podnosi krivične prijave protiv uprave BHRT-a
Poslovodni
odbor Radiotelevizije Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici je donio
odluku da podigne krivične prijave protiv članova Upravnog odbora BHRT-a Rajka
Radovanovića, Valentine Rupčić, Elvira Lemeša i Slavka Roliha te generalnog
direktora BHRT-a Belmina Karamehmedovića, direktora BHT-a Marija Vrankića i
direktora BH Radija1 Dejana Kerleta zbog samovoljnog prekida emitiranja i
radijskog i televizijskog programa RTV FBiH.
U krivičnoj
prijavi Karamehmedoviću, Vrankiću, Lemešu, Radovanoviću i ostalima se na teret
stavlja zloupotreba položaja, samovlašće, namjerno nanošenje materijalne štete
RTV Federacije te kršenje ustavnih prava na rad i na informiranje, saopćeno je
iz RTV FBiH.