Septembar je na izmaku i
ostaju još samo tri mjeseca da se nešto konkretno uradi po pitanju određenih
zakonskih rješenja, jer ukoliko se uđe u narednu godinu s postojećim fiskalnim
zakonima u Federaciji BiH, od ekonomskog napretka za radnike i privredu nema
ništa prije 2025. godine.
O tome što se novi fiskalni
zakoni nisu našli na dnevnom redu posljednje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta
FBiH, ali i o brojnim drugim temama koje muče privrednike razgovaramo sa
Snježanom Kopruner, potpredsjednicom Upravnog odbora Udruženja poslodavaca
FBiH. Ona je jedna od najuspješnijih bh. poduzetnica i vlasnica je tvornice mašina GS-TMT iz
Travnika koja godinama uspješno posluje i u kojoj radi više od 500
radnika.
S obzirom da je dugo
poslovala u Njemačkoj, i vidjela kako sistem može uspješno da funkcioniše, ona
nikako ne može da shvati da vlastima u Bosni i Hercegovini nije stalo do toga
da rade na ekonomskom razvitku i poboljšanju poslovnog ambijenta koji bi donio
više benefita privrednicima, ali i radnicima.
Dva mandata preljevali iz
šupljeg u prazno
Za početak nam kaže kako se
moglo i očekivati da zakona o doprinosima i porezu na dohodak neće biti na
dnevnom redu posljednje sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.
“Ja nekada mislim da se ti
savjetnici u ministarstvima vrlo malo mijenjaju, da uglavnom ostaju isti, a ovi
koji dolaze nemaju ni hrabrosti ni znanja napraviti neke promjene. To se vidi
po svemu. Ja sam već dugo u ovom poslu i analize koje smo radili pokazale su da
bi smanjenje doprinosa i poreza sigurno povećalo potrošnju. Od te potrošnje 17
posto kroz PDV se vraća nazad u blagajnu državi. Dakle, ja ne vidim apsolutno
nikakav razlog da vlasti to ne usvoje”, ističe za Buku Kopruner.
Ona smatra kako su federalne
vlasti period u kojem je došlo do naglog povećanja cijena trebale iskoristiti
za reformu fiskalnih zakona.
“Prilikom naglog povećanja
cijena i inflacije priliv u blagajnu države je bio veći nego ikada i zbog toga
se morao iskoristiti ovaj period da se smanje poreska opterećenja. Koji su
razlozi onih kojih su na vlasti, ne znam, nisu mi zaista jasni. Ja ne vidim
nikakvu razliku između nove vlasti i one prošle, jer se i ona prošla Vlada FBiH
isto ponašala kada su u pitanju fiskalni zakoni. Prethodna vlast je imala
priliku čak u dva mandata da uredi sistem, da smanji opterećenja i poboljša
ambijent, ali baš ništa nisu uradili. To je bilo samo preljevanje iz šupljeg u
prazno. Toliko je naneseno štete privredi, da ja njih nikako ne razumijem”,
ogorčena je Kopruner.
Napominje kako su poslodavci
još u proljeće predlagali da se u Parlamentu FBiH usvoji privremeno rješenje
kojim bi se omogućilo poslodavcima da povećaju plate radnicima za iznos do 400
KM, ali vladajuća većina u zakonodavnom organu federalne vlasti to nije
prihvatila. Izgovor je bio da Vlada priprema set fiskalnih zakona i da će oni
biti usvojeni uskoro. Međutim, od toga je prošlo pola godine. I ništa.
“Čak ni privremeni prijedlog
koji bi važio samo do usvajanja novih zakona nije mogao proći. To je prijedlog
koji bi nama omogućio da na povećani iznos plate radniku platimo samo
doprinose, a da poreza budemo oslobođeni. To je meni nevjerovatno, oni kao da
su tamo postavljeni radi sebe, a ne radi građana i radnika. U Njemačkoj
dobijete 3.000 eura za prošlu godinu koje ste mogli podijeliti svojim
zaposlenicima kako ste god htjeli, u ratama ili bez njih, bez plaćanja poreza i
doprinosa. U Hrvatskoj su davali razne pogodnosti da se to može napraviti, a
kod nas ništa. Isto kao da smo mi ovdje svi s Marsa pali. Jednostavno ne žele
napraviti ništa kako bi se povećao standard ljudi, a to što ljudi bježe iz
države, to se njih uopće ne tiče”, govori nam potpredsjednica UO UPFBiH.
Na funkcijama uvijek oni
koji ne razumiju ekonomiju
Nije joj jasno, kaže, kako
uvijek na izvršnim i zakonodavnim funkcijama u vlasti završe ljudi koji ne
razumiju ekonomiju, privredu i radnike i koji uz sve to ne dozvoljavaju pristup
stručnjacima iz ove oblasti.
“Ja ne znam gdje ih nađu
svaki put. Ljudi koji rade u ministarstvima i u Vladi ne razumiju uopšte da
smanjenje poreskih opterećenja nužno ne znači manje prihoda u budžetu. I ne
žele to da razumiju. Ako radnik dobije 300 ili 400 KM veću platu taj novac će
otići u opštu potrošnju. Na taj način se povećava potrošnja i ubrzava
ekonomija. Ja sam bila na sastancima sa
predsjednicima svih tih stranaka, i sa Čovićem i Izetbegovićem i Komšićem, i ne
znam više ko sve nije učestvovao u razgovorima s Udruženjem poslodavaca, ali
oni u tom momentu kažu: ‘dobro je ovo što vi predlažete’ i na kraju ništa od
toga ne bude. Ja ih nikako ne razumijem. Pa mi godinama predlažemo i da se
riješi pitanje bolovanja, da se samo smanji broj dana koji ide na teret poslodavca.
Da se smanji sa 42 dana na 15, jer se bolovanja zloupotrebljavaju i nigdje nema
da je toliko dana ostavljeno na teret poslodavca. Međutim, nikad se ništa ni po
tom pitanju nije uradilo, kao ni po brojnim drugim”, navodi naša sagovornica.
Prije nekoliko sedmica je u
Parlamentu FBiH usvojen set energetskih zakona i tada su predstavnici Vlade kazali da će mnogo značiti
svima, a posebno poslovnoj zajednici. Iz Vlade su isticali kako je usvajanje
energetskih zakona napredak na evropskom putu Bosne i Hercegovine. Međutim,
Kopruner ima mnogo zamjerki na pomenute zakone.
“Pogledajte samo Zakon o
obnovljivim izvorima energije, donijeli su Zakon, a nisu donijeli podzakonske
akte. I kada će to donijeti? A nas čeka 2026. plaćati porez na CO2. I mi kao firme
koje se bavimo izvozom tu nemamo šanse. Dakle,
mi kao izvoznici ćemo imati ogroman problem zbog poreza na CO2.
Republika Srpska je usvojila taj zakon, međutim, kod nas ima problema i oko
zakona i oko prijedloga i svega. Zašto oni to neće da naprave, meni to nije
jasno. Ja sam iznenađena da su u Republici Srpskoj usvojili više tih zakona
koji su korisni za ulazak u Evropsku uniju nego u Federaciji BiH”, naglašava
Kopruner.
Neka nam premijer kaže
gdje se energetski zakoni mogu primijeniti
Na našu konstataciju da je
federalni premijer Nermin Nikšić javno isticao kako su energetski zakoni
napredak na evropskom putu BiH,
sagovornica Buke odgovara:
“Neka nam samo kaže gdje se
sada Zakon o obnovljivim izvorima energije primjenjuje. Neka kaže je li ga neko
može primijeniti. Mi cijelo ljeto isključujemo solarnu elektranu da ne bi im
pustili kilovat u mrežu. Dakle, usvojeni zakoni nisu kompletni. Nema
podzakonskih akata na osnovu kojih možete provoditi zakon. Ja ne znam kome je
cilj da država ne funkcionira, da ljudi bježe. Imate osjećaj da im uopšte nije
interes da ovdje bude bolje i da ljudi ostaju”, podvlači Kopruner.
Kada je riječ o električnoj
energiji, ona navodi kako su u najlošijem položaju korisnici Elektroprivrede
BiH.
“Elektroprivreda HZHB je gotovo
100 posto iz obnovljivih izvora energije, dok u Elektroprivredi BiH najveći
udio proizvodnje čine termolektrane, odnosno na ugljenu. I sada ako vi
koristite njihovu energiju, tu je veliki udio CO2. I kada idete izvoziti vaše
proizvode onda morate plaćati porez na taj CO2. A ljudi koji posluju u
Hercegovini, oni tih problema nemaju, jer oni mogu dati sve dokaze da koriste
električnu energiju iz 100 posto obnovljivih izvora energije. Tako smo mi u
Federaciji koji koristimo električnu energiju iz Elektroprivrede BiH zakinuti u
odnosu na ove koji su u Hercegovini”, kaže Kopruner.
Za dvije-tri godine može
se napraviti država za poželjeti
Privreda u BiH je, kaže,
zasnovana uglavnom na primarnim djelatnostima.
“To su različiti oblici
proizvodnje, svejedno da li je metalna, prehrambena, kožarska. To je prilično
dobra struktura. Uz to se razvijaju još sekundarne i tercijarne djelatnosti,
ali ovo je ono što je fundament, što npr. u Hrvatskoj nemate. U Hrvatskoj je
više tih tercijarnih, odnosno uslužnih djelatnosti. U Hrvatskoj preko 25 posto
GDP-a otpada na turizam. A tu onda ovisite o tome kakvo će vrijeme biti. Ovdje
stvarno dobrih firmi ima i stabilan temelj postoji za razvoj jednog društva i
ekonomije. Po mom mišljenju, za dvije-tri godine, ovdje se može napraviti
država za poželjeti. Jako malo nam treba da ovdje bude puno bolje. Samo da ima
volje da se naprave dobri zakoni i dobra kontrola provedbe zakona. Ja sam
vidjela tolike tvornice po Evropu, ima i ovdje svega, ali ima izuzetno dobrih
poslodavaca i dobro organiziranih firmi i struktura djelatnosti je dobra. U
našoj kompaniji je 94 posto od ukupnih prihoda iz izvoza. Mi ne ovisimo o
vlastima, oni su nama barem jednom mjesečno u kontrolama. Mi sve sami
finansiramo, nemamo pomoći ni od koga. Iz vlastitih sredstava i kredita od
banaka gradimo i Ramu, a niko vam neće dati na lijepe oči kredit, nego nam daju
zato što ih uredno vraćamo”, jasna je vlasnica GS-TMT-a.
Dodaje kako se ponekad osjeća
glupo što nakon ovoliko godina uspješnog rada mora moliti predstavnike vlasti
da počnu raditi u korist privrede i građana. Kaže da bi sve i napustila, kada
bi redovno gledala dnevnike.
“Ja sam htjela izaći iz svega
ovoga, ali toliko dugo sam u ovome. Nekada se pitam zašto ja moram gubiti svoje
vrijeme na zvanje i moljakanje predstavnika vlasti da rade svoj posao. Pa hajde
na televiziju ovu, pa onu, pa o čemu mi više pričamo. Jednostavno treba uzeti
da ljudi na vlasti neće da rade i nema pomoći tu. Što bih ja tu gubila živce i
energiju gdje vidiš da nemaš šanse. Ja uopće ne gledam vijesti, jer bih se
odmah spakovala i otišla iz države kada vidim i čujem njihove govore. Ništa
dobro od njih ne možete čuti, samo se možete iznervirati, a toliko je sve
jednostavno i lagano. Meni je čista savjest, ja sam napravila što sam mogla, a
to što oni koji mogu neće da rade, ja na to nemam utjecaja”, zaključuje
Kopruner.