Slavo Kukić za Buku: Izbornu krađu su etnokabadahije dovele do savršenstva

Najave kriminalizacije klevete su krajnje upozoravajuće, jer one u sebi nose opasnost od uvođenja verbalnog delikta kojim se želi ugušiti svaki kritički odnos, kamo li javno suprotstavljanje režimu, upozorava profesor Kukić

19. novembar 2022, 10:41

Slavo Kukić za Buku: Izbornu krađu su etnokabadahije dovele do savršenstva

Sociolog Slavo Kukić u intervjuu za Buku je govorio o najaktuelnijim temama. Razgovarali smo o pregovorima za formiranje vlasti, o razlozima zbog kojih su vlastodršci usporavali put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Profesor je iznio i svoje stavove po pitanju odnosa SDS-a, PDP-a, Vukanovićeve Za pravdu i red i Pokreta za državu spram odabira delegata za državni Dom naroda. Između ostalog, profesor smatra da SDS, PDP i Za pravdu i red sebi prisvajaju ekskluzivitet opozicije u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Objasnio je i zašto smatra da će HDZ opet izabrati SDA za partnera a na Osmorku, te zašto je uvjeren da će BiH dobiti kandidatski status za članstvo u evropskoj zajednici država.

Profesore Kukiću, kako Vam djeluju razgovori Osmorke i HDZ-a koji se odvijaju posljednjih dana, čini se da obje strane zrače optimizmom i da se uopšte ne govori o nekim stvarima o kojima ove političke grupacije imaju različite stavove?

- Zbog Bosne i Hercegovine i njezinih građana bi bilo dobro da SDA, nakon svih poslijeratnih godina, konačno završi u opoziciji. Bojim se, međutim, zaludu optimizam kojeg emitiraju stranke Osmorke, da se to neće i dogoditi. A dvije su grupe razloga tome.

Prvo, izvjesno je da je palica poslijeizbornih pregovora u Čovićevim rukama. I da on njima, mogućim partnerima u vlasti, šalje određene poruke, ali i ispostavlja zahtjeve. Kad je u pitanju SDA poruka je jasna – da HDZ može i bez SDA, i da im je krajnje vrijeme da razmisle jesu li, kako bi ostali u sedlu vlasti, spremni udovoljiti zahtjevima koje im je Čović već davno ispostavio i u vezi s ustavnim i u vezi s promjenama Izbornog zakona. Što se, pak, Osmorke tiče, zahtjevi su još problematičniji. Osim promjena Ustava i Izbornog zakona koji, objektivno, BiH udaljavaju od sistema evropskih vrijednosti, tu je, svakako, i zahtjev koji se tiče kadrovskog popunjavanja pozicija u vlasti i državnim agencijama, upravljanja javnim poduzećima i slično – a u vezi s kojim HDZ inzistira na tome da mu pripada isključivo pravo na popunjavanje svih tzv. hrvatskih pozicija.

Većem dijelu Osmorke, pretpostavljam, u tim zahtjevima nema ničeg neprirodnog. Nisam, međutim, siguran da na te zahtjeve mogu pristati i stranke građanske provenijencije – SDP i Naša stranka prije svega, sutra i, priključi li se toj grupaciji, i DF također. Jer, pristankom na te zahtjeve, u vezi s nacionalnim kvotama posebice, bi poslale poruku da su prihvatile poziciju bošnjačkih partija što im, uostalom, svakodnevno i HDZ i SNSD spočitavaju. A time bi definitivno iskopale grob svome vlastitom postojanju, ali i uništile svaki smisao postojanja građanskih političkih partija uopće. S druge strane, SDA je spremna udovoljit ucjenama Čovića i HDZ-a. A i, ruku na srce, prirodni je partner i HDZ-u i SNSD-u.

Zašto?

- Zato što su oni zajedno najsigurniji ako vlast čine jedni s drugima. Zašto? Zato što su svi zajedno, njihovi stranački vrhovi posebice, do guše u kriminalu i korupciji. I što ih jedino status quo osigurava od mogućih pravnih progona u uvjetima zaživljavanja pravne države. A takvu mogućnost ne otvara samo trio koji je obilježio zadnja desetljeća vladanja Bosnom i Hercegovinom. Osmorka nije garancija ni SDA-u ni HDZ-u. I zašto bi, onda, vlast pravili s njom? Dakle, navijam za eliminaciju SDA iz vlasti ali sumnjam da će se to i dogoditi.

Svjedoci smo koji su sve zakoni blokirani u Parlamentu BiH zbog činjenice da je SNSD prethodne četiri godine imao 4 delegata u Klubu Srba Doma naroda PSBiH. Jesu li važnosti ovoga pitanja svjesni i u opoziciji u Republici Srpskoj ali i u Pokretu za državu?

- Naravno da jesu. No, to još uvijek ne znači da SNSD, iako ga se u tome može spriječiti, i slijedeće četiri godine neće imati četiri delegata u Domu naroda državnog parlamenta. Zašto? Dvije su grupe razloga.

Prvo, grupacija SDS-PDP-Vukanovićeva Za pravdu i red, očito, smatraju da su oni jedini oponenti Dodiku i da svi ostali trebaju gurati u njihova kola kako bi mu se moć, koliko god je moguće, reducirala. Drugim riječima, smatraju i da je obaveza Pokreta za državu glasati za njihove kandidate za delegate u Domu naroda državnoga parlamenta.

S druge strane, Pokret za državu je jasno dao do znanja da ima vlastiti identitet i vlastite političke interese, i da nije spreman funkcionirati kao prirepak trojke koja sebi prisvaja ekskluzivitet oporbe u Narodnoj skupštini RS-a. I sukladno tome je ponudio rješenje kako onemogućiti Dodika da ima 4 delegata u državnom Domu naroda – jednog delegata dajte vi, jednog ćemo dati mi i nastupamo zajednički kako bi oni i dobili zeleno svjetlo. A da misle ozbiljno svjedoči i podatak da su već istakli svoju dvojicu ljudi kao kandidate za delegate u državnom Domu naroda.

Siguran sam da su u svome opredjeljenju na pravom putu i da neće popustiti pred pritiscima i kvalifikacijama tipa, ili će te glasati za nas ili time dokazujete da ste i antidržavni i antisrpski. No, nisam siguran da su na dobivenu ponudu spremni pozitivno odgovoriti i iz trojke SDS-PDP-Pravda i red. Naprotiv, bojim se da će radije prepustiti četvrtu poziciju Dodiku nego diobom dvije pozicije s Pokretom za državu spriječiti Dodika da blokira državu kako ju je blokirao i prethodne četiri godine.

Državni ministar Vojin Mitrović kaže da je ostavku podnio Miloradu Dodiku, ali ne i predsjedavajućem Vijeća ministara, kako to Zakon nalaže. Šta u SNSD-u sada izigravaju kada su zajedno s HDZ-om mjesecima odbijali usvojiti zakon o sukobu interesa usklađen s evropskim principima?

- Prvo, Mitrovićevo ponašanje je samo dio ukupnog koncepta kojeg gura Dodik – da je Republika Srpska država i da se računi polažu njezinim institucijama, ne i institucijama BiH. Uostalom, to isto je učinila i gospođa Cvijanović polažući zakletvu u Narodnoj skupštini.

S druge strane, priča o zakonu je floskula koja se koristi kada vam odgovara. A koliko je nacionalistima do zakona mogli smo se nagledati sve ove godine, pa i kad je Zakon o sukobu interesa po srijedi. Hoću reći, kad im odgovara pozvat će se na zakon, kad im ne odgovara optužit će cijeli svijet da je takve zakone, koji su protiv njih i njihova naroda, nametnuo.

Predsjednik SNSD-a najavio je da će se u Narodnoj skupštini usvojiti zakoni kojim će se kleveta uvrstiti u Krivični zakon, a pod izgovorom da to predstavlja borbu protiv lažnih vijesti. Koliko kriminalizacija klevete može biti kobna za društvo ako uzmemo u obzir da će doći do gušenja slobode govora, medija i nevladinih organizacija?

- Najave tog tipa su krajnje upozoravajuće. Jer, one u sebi nose opasnost od uvođenja verbalnog delikta kojim se želi ugušiti svaki kritički odnos, kamo li javno suprotstavljanje režimu. To je, uostalom, praksa koja se dade sresti u Srbiji nakon dolaska na vlast Aleksandra Vučića, a Dodik je, kako bi sačuvao svoju neupitnost, želi aktivirati i na prostoru Republike Srpske. Hoće li se to dogoditi? Ne znam. No, siguran sam da će u tom slučaju za svojim ovlastima morati posegnuti i visoki predstavnik kako bi zaštitio BiH i kao državu i kao društvo. Ako se, pak, to ne bi dogodilo, Dodik bi izvjesno napravio još jedan korak prema onome čime već godinama prijeti, pa i nakon njegove inauguracije na poziciju predsjednika Republike Srpske – prema pokušaju disolucije BiH i uspostavljanju Republike Srpske kao zasebnog subjekta međunarodnog prava, dakle zasebne države.

Predsjednik HDZ-a BiH često ponavlja kako nemamo pravne države. Ko je, profesore, odgovoran za to?

-  Vi i ja sigurno nismo. Odgovorni su, hoću reći, oni kojima su u rukama poluge upravljanja ovom državom, u konkretnom slučaju stranke koje su desetljećima na vlasti. Trojka, dakle, HDZ-SNSD-SDA. Zašto? Da bi imali pravnu državu s evropskim pravnim i vrijednosnim postavkama, nužne su dvije pretpostavke – zakoni i institucije koje te zakone provode. A mi nemamo ni jedno ni drugo.

U prethodne četiri godine, recimo, državni parlament nije usvojio ni deset sistemskih zakona iako evropski put podrazumijeva da se desetine zakona usvajaju gotovo pa mjesečno.

S druge strane, i to zakona što ima ne znači mnogo. Jer, njih bi trebalo provoditi profesionalno i neovisno pravosuđe. A bosanskohercegovačko nije ni neovisno ni profesionalno. Naprotiv. Gotovo na dnevnoj bazi imate slučajeve koji svjedoče o korištenju pravosuđa za političke obračune, o tome da su tužiteljstvo i sudstvo samo instrument u rukama političkih moćnika za obračun s onima koji im se na bilo koji način nalaze na putu.

U decembru nas očekuje odluka o kandidatskom statusu za BiH. Koliko su vlasti ove zemlje pokazale da istinski žele biti dio EU?

- Vlastima ove zemlje evropska agenda izaziva kroničnu nesanicu. Jer, evropska agenda podrazumijeva evropski sistem vrijednosti, funkcioniranje pravne države, borbu protiv kriminala i korupcije itd. A sve to je mač nad glavom bosanskohercegovačkih centara političke moći, nad glavom vrhova političkih piramida prije svega. I stoga oni čine sve kako bi evropski put BiH, ako ne potpuno onemogućili onda barem odgodili koliko je više moguće. Pogledajte, uostalom, što su ostvarili od 14 prioriteta koji su im postavljeni kao domaća zadaća. Ništa. U septembru im je, potom, zadana nova obaveza od 8 zadaća koje imaju izvršiti do decembra kako bi se s BiH otvorili pristupni pregovori. I šta su uradili? Ništa. Niti će bilo što i učiniti. Jer, njima to ne odgovara budući da ih same izvodi na brisani prostor.

Nisam, međutim, siguran da će im sve to pomoći. Naprotiv, sklon sam uvjerenju da će Bosni i Hercegovini usprkos svemu u decembru biti otvorena vrata za pregovarački proces. I da ne zaboravim, neće to EU učiniti, ako učini dakako, zbog sile ljubavi prema BiH nego zbog vlastitih geopolitičkih interesa o kojima u ovom momentu ne bih detaljizirao.

O izbornim krađama i nepravilnostima gotovo da se više i ne govori. Ne vidimo ni reakcije pravosudnih organa. Hoće li krađa volje birača i ove godine biti prepuštena zaboravu?

- Naravno. Uostalom, nije krađa na posljednjim izborima i jedina koja se u BiH dogodila. Naprotiv. Izborna krađa je stil opstajanja na vlasti kojeg su etnokabadahije u prethodnih četvrt stoljeća dovele do savršenstva. I zbog toga nije odgovarao nitko, a to nije bila ni smetnja da se u državnom parlamentu ti isti suprotstave bilo kakvom sistemskom rješenju kojim bi se krađi volje birača stalo na kraj. I suprotstavljati će se, budite sigurni, i u budućnosti. Intervencije visokog predstavnika, s druge strane, nisu dale rezultat kakav se od njih očekivao. Naprotiv, dojam je da je izborna krađa na ovim izborima bila radikalnija nego svih prethodnih godina. A to, opet, znači da će visoki predstavnik morati posegnuti za intervencijama kakve mu se sugeriraju iz civilnog sektora, od nekih političkih partija, od CIK-a, svih drugih koji su zainteresirani da rezultati izbora odražavaju volju birača a ne onih koji glasove broje.