Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine trebalo bi da u narednih mjesec raspiše Opšte izbore koji će se održati prve nedjelje u oktobru.
No, da li će izbori biti održani baš kako je planirano zavisi i od toga da li će se insistirati na uvođenju izbornih tehnologija, te žalbi koje prate uvođenje tehnologija.
Centralna izborna komisija odabrala je firmu koja će nabaviti skenere i drugu opremu, ali od toga za sada nema ništa zbog žalbi na odabir ponuđača.
U razgovoru za BUKU, Rick Holtzapple šef Misije OSCE-a u BiH kaže kako uvođenje novih izbornih tehnologija može značajno ojačati transparentnost i povjerenje javnosti ako se provede na pravilan način.
On je pozvao institucije zadužene za odlučivanje po žalbama da proces što prije okončaju.
Govoreći o nedostacima Izbornog zakona BiH Holtzapple naglašava da su to, iu prvom redu, nedovoljni resursi, nejednaka vrijednost glasa, nedosljedan rad biračkih odbora, netačni podaci u biračkim spiskovima, ograničene mehanizme zaštite tajnosti glasanja, kao i pristrasno izvještavanje medija, uključujući izvještavanje javnih emitera.
BUKA: CIK je izabrao firmu za nabavku skenera odnosno izbornih tehnologija. Može li to unaprijediti izborni proces?
Dosljedno naglašavamo da svaka koja tehnologija koja bude korištena na izborima mora ispunjavati ključne demokratske principe: mora biti transparentna, odgovorna, podložna reviziji i uživati povjerenje javnosti. Uvođenje novih izbornih tehnologija može značajno ojačati transparentnost i povjerenje javnosti ako se provede na pravilan način. Zbog toga je ohrabrujuće da se ovaj proces kreće naprijed uz podršku OSCE-a. Centralna izborna komisija BiH ima odgovornost da odabere najkvalitetniju ponudu unutar raspoloživog budžeta, a da su takve odluke zasnovane na činjenicama i zaslugama, značajnom iskustvu u provedbi projekata izborne tehnologije i na integritetu, a ne na političkim, ličnim ili poslovnim vezama niti na medijskim pritiscima i spekulacijama.
BUKA: Šta ako se zbog žalbi na tender prolongira upotreba izbornih tehnologija? Odnosno kakve su šanse da Opšti izbori 2026. budu po starom principu?
Bez obzira na određene izazove i manja kašnjenja, na osnovu dostupnih informacija i kontinuiranog angažmana aktera, dokle god se poštuju proceduralni rokovi, nema razloga da se izbori ne održe u oktobru koristeći novu tehnologiju. Uz određeno kašnjenje, neophodna finansijska sredstva su osigurana i prenesena na Centralnu izbornu komisiju BiH. Preostala pitanja se primarno odnose na finalizaciju postupaka nabavke i administrativne korake. Ako to bude okončano bez daljeg odlaganja, to će dovesti do uspješnog ishoda.
Zbog toga pozivamo institucije nadležne za očitovanje po žalbama na odluke CIK-a da budu svjesne vremenskog tjesnaca i kratkih rokova u žalbenom postupku, te da odluke donose u roku koji će omogućiti pravovremeno raspisivanje izbora 2026. godine, kao i primjenu izbornih tehnologija na Opštim izborima 2026. godine. Skrećemo pažnju nadležnih vlasti na činjenicu da je svaka politizacija ili usporavanje žalbenog postupka neprihvatljiva.
BUKA: Čak su i u Centralnoj izbornoj komisiji zabrinuti da sve neće stići na vrijeme, je li bolje sačekati naredne izbore ili pokušati uvesti izborne tehnologije na brzinu?
Iako pojedini zagovaraju odgađanje, važno je uspostaviti ravnotežu između opreza i potrebe za napretkom. Jačanje integriteta izbornog procesa i povećanje nivoa povjerenja javnosti u izborne rezultate je i važno i poželjno. U ovoj fazi, ostajem optimističan da se to može postići. Misija stoji na raspolaganju da pruži podršku tom procesu i svakodnevno koordinira aktivnosti sa CIK-om BiH, kao i sa domaćim i međunarodnim akterima.
BUKA: Koji su argumenti OSCE-a za uvođenje izbornih tehnologija?
Povjerenje javnosti u integritet izbora je na niskom nivou u BiH, kao i u drugim državama Zapadnog Balkana. Uvođenje izbornih tehnologija na svim biračkim mjestima u BiH, planirano za 2026. godinu uz fokus na biometrijskoj identifikaciji i autentifikaciji glasača i skeniranju glasačkih listića, može bez sumnje da doprinese unapređenju integriteta izbornog procesa i povjerenja glasača. Naša očekivanja su jasna: tehnologija mora da služi kao štit integriteta svakog pojedinačnog glasa. To nije samo tehničko unapređenje. To je fundamentalni zaokret ka obnovi povjerenja javnosti u demokratski proces.
Već smo vidjeli da to funkcioniše. Misija je pružila podršku pilot projektu u Brčko Distriktu BiH 2024. godine, gdje je po prvi put biometrijska verifikacija i identifikacija glasača korištena na svih 138 biračkih mjesta. Ta inicijativa predstavlja više nego uspješan test. Zapravo se radi o ogromnom dostignuću u izgradnji kapaciteta Centralne izborne komisije BiH i ključnom koraku ka uvođenju tih tehnologija širom države za Opšte izbore 2026. godine.
BUKA: Ranije izvještaji ODIHR-a nisu bili previše kritični kada su u pitanju izborne nepravilnosti. Zbog čega?
Bez obzira na napredak ostvaren u jačanju izbornog okvira tokom godina, Izborni zakon BiH još uvijek nije u potpunosti usklađen sa međunarodnim standardima te i dalje sadrži određeni broj nedostataka. Iako smo pozdravili neophodne izmjene i dopune koje je nametnuo visoki predstavnik u martu 2024. godine, žao nam je zbog toga što se o njima nije mogao postići dogovor na parlamentarnom nivou.
Preostali nedostaci, koje radije nazivam pitanjima na kojima trebamo raditi, uključuju sljedeće: nedovoljne resurse, nejednaku vrijednost glasa, nedosljedan rad biračkih odbora, netačne podatke u biračkim spiskovima, ograničene mehanizme zaštite tajnosti glasanja, kao i pristrasno izvještavanje medija, uključujući izvještavanje javnih emitera.
Iako nam je drago da postoje pokazatelji poboljšanja tog trenda nakon svakog izbornog ciklusa, biće potrebno pronaći novi zamah i političku volju da bi se sprovele u djelo postojeće konkretne preporuke OSCE/ODIHR-a koje bi riješile mnoga od identifikovanih pitanja, naročito u periodu povišenih političkih napetosti.
BUKA: Koliko su štetne i opasne opstrukcije koje dolaze od dijela vlasti, prije svega mislim na ministra finansija Srđana Amidžića?
Finansijska sredstva za nabavku i primjenu izbornih tehnologija su postala dostupna i distribuirana su nakon autentičnog tumačenja visokog predstavnika koje je omogućilo zamjeniku ministra finansija i trezora da djeluje u skladu sa tim. Zbog toga je dio našeg angažmana fokusiran na pružanje podrške zakonitom i pravovremenom završetku ovog procesa. Na osnovu redovnih razgovora koje imamo sa Centralnom izbornom komisijom, uvjeren sam da se sa nabavkom može nastaviti. Za održavanje povjerenja u izborni proces je važno osigurati da se tim koracima ide naprijed bez nepotrebnih prepreka.
BUKA: Izborne tehnologije potencijalno mogu spriječiti nepravilnosti na biračkom mjestu, ali kako se boriti protiv ucjena, pritisaka na birače, kupovine glasova? Šta su Vaše preporuke?
Izborne tehnologije mogu smanjiti određene vrste grešaka i neregularnosti, ali one ne mogu zamijeniti potrebu za profesionalnom, nepristrasnom i dobro obučenom izbornom administracijom. Birački odbori ostaju još jedna od ključnih komponenti tog procesa. Digitalni alati, kao što su biometrijska identifikacija ili skeniranje glasačkih listića, mogu pomoći u standardizaciji procedura i ograničavanju mogućnosti za manipulaciju. Kao takva, tehnološka reforma mora ići ruku pod ruku sa širim naporima usmjerenim ka unapređenju transparentnosti, nadzora i povjerenja javnosti u izbornu administraciju u cjelini. Sva pitanja koja ste naveli u svom pitanju spadaju među ona obuhvaćena preporukama ODIHR-a, o kojima je ranije bilo riječi, i nastavljamo pozivati domaće vlasti da ih uzmu u obzir i poduzmu odgovarajuće mjere.
BUKA: Da li će OSCE/ODIHR imati posmatračku misiju u BiH tokom Opštih izbora ukoliko se ne uvedu izborne tehnologije?
Kancelarija OSCE-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) šalje svoje izborne posmatračke misije na poziv vlasti država članica OSCE-a. U očekivanju da će vlasti BiH pozvati ODIHR da posmatra predstojeće Opšte izbore 2026. godine, očekujemo dolazak ODIHR-ove Misiju za procjenu potreba u BiH početkom maja ove godine.
Uloga Misije za procjenu potreba je da procijeni izborno okruženje u državi domaćinu i da preporuči rukovodstvu ODIHR-a veličinu i obim djelovanja Izborne posmatračke misije.