No, i bez ove obaveze bh. pravosuđe treba reform, a dio odgovora na pitanje zašto u BUKA intervjuu govori potpredsjednica VSTV-a Sanela Gorušanović Butigan. Ona je, govoreći za BUKU, rekla i kako se trebaju napraviti izmjene pravila prilikom imenovanja nosioca pravosudnih funkcija te dodala da ona nikada ne bi dozvolila da prvorangirani kandidat, ukoliko nema ni dana sudačkog iskustva, bude imenovan na poziciju sudije Vrhovnog suda. Gorušanovič i Butigan nije htjela komentarisati predmete “Memić” i “Dragičević”, ali kaže kako predmeti koji izazivaju veliku pažnju, štoviše uznemirenost javnosti, trebaju biti prioritetni za rješavanje.
BUKA: Nedavno ste predstavili Komunikacijsku strategiju VSTV-a, zašto vidimo različite prakse dusova i tužilaštava u komunikaciji s medijima?
Komunikacijsku strategiju smo usvojili u decembru prošle godine a Akcioni plan za njenu realizaciju u aprilu ove, 2022. godine. Kada je riječ o predstavljanju Komunikacijske strategije, treba reći da smo je nedavno predstavili novinarima kao našim najvažnijim partnerima u informisanju građana i oblikovanju njihove percepcije i povjerenja u pravosudni sistem. U narednih sedam dana, imamo namjeru predstaviti je predsjednicima sudova i glavnim tužiteljima jer oni, zajedno sa VSTV-om BiH, u skladu sa Komunikacijskom strategijom, imaju direktnu odgovornost da aktivno učestvuju u ponovnoj izgradnji i unaprjeđenju reputacije sistema i povratku povjerenja građana u pravosudni sistem.
Različite prakse u postupanju sudova i tužiteljstava u komunikaciji sa medijima, koje navodite u Vašem pitanju, razlog su njenog usvajanja i vjerujemo da ćemo u narednom periodu, uspjeti da ih harmoniziramo kako bismo, zajednički, ostvarili strateške ciljeve Komunikacijske strategije kojima želimo povećati nivo informisanja o radu i razumijevanja o funkcioniranju pravosuđa u BiH, potrebi daljeg razvijanja i usklađivanja sa EU standardima, odnosno provođenja reformi, kao i izazovima sa kojima se pravosuđe svakodnevno susreće.
BUKA: Nedavno ste rekli da se u BiH vodi najveći broj disciplinskih postupak je li to znak da sudije i tužioci ne rade dobro ili je znak da VSTV poziva na odgovornost?
Broj okončanih disciplinskih postupaka u prethodnoj godini bio je 31, a od početka tekuće godine već je okončano 15 disciplinskih postupaka. Činjenica da se vodi veliki broj disciplinskih postupaka protiv nositelja pravosudnih funkcija u našoj zemlji može se tumačiti dvojako, ovako kako ste naveli, ali i na način da u našoj pravosudnoj zajednici stavljamo akcenat na profesionalni i lični integritet sudija i tužitelja kroz disciplinsku odgovornost. Nismo radili analizu koja bi mogla ukazivati na neki lošiji rad sudija i tužitelja u odnosu na prethodni period. Vjerujem da je u pitanju aktivniji rad Ureda disciplinskog tužitelja i disciplinskih komisija koju su većinski sastavljene od članova VSTV-a BiH pa bih se, posljedično, mogla složiti da je veći broj disciplinskih postupaka jasan znak da ovaj saziv VSTV-a BiH više poziva na odgovornost u radu nositelja pravosudnih funkcija i vodi računa o integritetu sistema u cjelini.
BUKA: Zašto neki predmeti traju dugo, poput predmeta Dragičević i Memić?
Niz je faktora koji utiču na dužinu trajanja jednog sudskog postupka pa tako i ovih koje navodite. Ne mogu govoriti o konkretnim predmetima iz dva razloga. Prvo, bilo bi neprofesionalno i paušalno komentirati predmet u kojem ne postupam niti sam izvršila uvid u isti. Drugi razlog je da bi se moje komentiranje predmeta sa pozicije dopredsjednice VSTV-a BiH moglo protumačiti na način da ugrožavam princip nezavisnosti u radu pravosuđa. Međutim, mogu iznijeti generalnu ocjenu, da predmeti koji izazivaju veliku pažnju, štoviše uznemirenost javnosti, trebaju biti prioritetni za rješavanje.
BUKA: Kakav je sistem imenovanja sudija i tužilaca BiH? Često se desi da VSTV imenuje nosioca pravosudne funkcije suprotno pozicijima kandidata na rang listi. Zašto se dešava da prvorangirani kandidat ne bude imenovan, već pravosudnu funkciju dobije trećerangirani ili osoba koja je peta na rang listi?
Prije svega naglasila bih da je procedura izbora kandidata na pravosudne funkcije veoma zahtjevna i stroga, posebno kada govorimo o procesu „ulaska“ kandidata u pravosuđe. Naime, kandidati koji prvi put ulaze u pravosuđe moraju polagati kvalifikacioni ispit od 100 pitanja koja se klikom opcije na ekranu, automatski, na licu mjesta, generiraju iz baze od preko 3000 pitanja koju su sastavili najveći pravni stručnjaci. Imajuću u vidu da kandidati odmah nakon završetka kvalifikacionog testiranja dobiju podatak o broju osvojenih bodova isključena je svaka mogućnost manipulacije sa rezultatima. Kandidati koji osvoje najmanje 70 bodova na ovom testu idu u dalju proceduru izbora i rade pismeni rad, odnosno presudu ili optužnicu zavisno od pozicije na koju su aplicirali, i konačno imaju intervjuu pred članovima Vijeća.
Kada je riječ o kandidatima koji su već nositelji pravosudne funkcije i koji apliciraju za više pravosudne funkcije, oni podliježu obavezi usmenog intervjua pred članovima Vijeća. Pored ocjene usmenog intervjua ovim kandidatima su bitne i ocjene rada koje su ostvarili u posljednje tri godine. Kandidati za predsjednike sudova i glavne tužitelje imaju obavezu da pripreme program rada koji će predstaviti pred Komisijom na intervjuu te, nakon toga, tri prvorangirana kandidata i na sjednici Vijeća. Mislim da je važno naglasiti da su sjednice Vijeća javne te da svaki zainteresirani pojedinac, uključujući novinare, može sjednice slušati i upoznati se sa kvalifikacijama kandidata i čuti razloge zbog kojih se VSTV BiH odlučio za imenovanje određenog kandidata.
Kada je riječ o rang-listi kandidata, točno je da je česta pojava da se na prvom mjestu rang-liste nađe kandidat, odnosno nositelj pravosudne funkcije koji ima samo pet godina radnog staža ili, kada govorimo o napredovanju za više instance, manje od 10 godina radnog staža. To je rezultat postojeće regulative, kao i činjenice da se u obzir uzimaju samo rezultati koji su ostvareni posljednje tri godine rada. Dakle, prilikom formiranja rang-liste ne uzimaju se u obzir kriteriji koji se analiziraju na nadležnom podvijeću zbog čega se dešava da podvijeće predloži kandidate koji nisu prvi na rang-listi a prijedlog bude usvojen na sjednici Vijeća. Prema mom mišljenju, takav prijedlog podvijeća ili, u konačnici, imenovanje kandidata od strane VSTV-a koji nije bio prvi na rang-listi ne može biti upitno, jer smo upravo nadležni da analiziramo rezultate kandidata na način da utvrđujemo koliko kandidat ima godina radnog staža u pravosuđu, koji referat radi i koji vremenski period je proveo na određenim referatima, šta je potreba u smislu nacionalne pripadnosti nositelja pravosudne funkcije u određenoj pravosudnoj instituciji na šta smo po Ustavu dužni voditi računa. Ove važne karakteristike za imenovanje upravo cijeni nadležno podvijeće i na osnovu toga, kao i rang-liste, predlaže kandidate, obrazlažući pred Vijećem zašto za određenu funkciju predlaže kandidata koji po rang-listi ima manje bodova nego prvorangirani kandidat. Naprijed navedeno se crpi iz poslovničke odredbe 59b.(1) koja navodi da nadležno podvijeće vrši finalno rangiranje kandidata i daje prijedlog Vijeću za postupanje.
Osobno, apsolutno mi je neprihvatljivo da je najbolji kandidat za suca vrhovnog suda kandidat koji dolazi iz tužiteljstva i koji nema dan sudačkog iskustva ili je sudac općinskog suda, iako je po ostvarenim bodovima na temelju rezultata rada u posljednje tri godine bolje pozicioniran na rang-listi od dugogodišnjeg suca kantonalnog ili okružnog suda, koji radi na referatu koji je upravo potreban vrhovnom sudu. Ovo je samo jedan od primjera, međutim u praksi se često susrećemo sa situacijom da naša postojeća regulativa ne daje mogućnost da rang-liste ponude najbolje kandidate. Zbog toga smo nezadovoljni izostankom podrške zakonodavne vlasti i neusvajanjem izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u koji bi nam omogućili da donesemo podzakonske akte kojim bismo usavršili postupak imenovanja. Ovako dolazimo u situaciju da imenovanjem petorangiranog ili bilo kojeg kandidata koji nije prvi na rang-listi, izlažemo članove Vijeća osudi javnosti jer se stiče pogrešan dojam da se unose subjektivni elementi, sa čime se nikako ne mogu složiti jer je imenovanje kandidata koji nije prvi na rang-listi opravdano i predstavlja rezultat analize rada kandidata.
BUKA: Koji su najveći problemi s kojima se VSTV suočava?
Ne bih taksativno navodila izazove sa kojima se VSTV BiH susreće u svom radu, ali bih naglasila da bi nam usvajanje izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u BiH na način na koji smo naveli u Inicijativi iz 2018. godine, u velikoj mjeri olakšalo rad i omogućilo nam da napravimo značajne reforme. Pomoglo bi nam da unaprijedimo pitanje odgovornosti i integriteta nositelja pravosudnih funkcija u smislu provjere njihovih imovinskih kartona što bi otklonilo sumnje javnosti da su oni dio, kako se često čuje u javnosti, korumpiranog sistema. Također bi nam omogućilo da na adekvatniji način ocjenjujemo rukovoditelje pravosudnih institucija što bi nam dalo i dobru bazu da na ove pozicije imenujemo najbolje sudije i tužitelje.
BUKA: VSTV bira glavnog državnog tužioca, kakva su očekivanja od budućeg glavnog državnog tužioca, ranije smo slušali o tome da nema slučajeva visoke korupcije?
Kada bih u nekoliko riječi mogla opisati kakav bi trebao biti glavni tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine, rekla bih da to treba, prije svega, biti osoba neupitnog i veoma visokog osobnog i profesionalnog integriteta. Dakle, osoba visokog integriteta koja ne može podleći eventualnim pritiscima bilo koje javnosti i koja će krajnje profesionalno i etično obavljati svoje dužnosti i obnašati svoju poziciju. Svakako mora biti u pitanju iskusan pravnik i dobar rukovoditelj. Pored navedenih karakteristika treba imati i dosta hrabrosti da se izbori sa svim izazovima koji će se naći pred njim ili njom. Vjerujem da od osobe sa ovim karakteristikama možemo očekivati i veći broj predmeta visoke korupcije i organiziranog kriminala uz odgovarajući fokus i na druge bitne predmete poput ratnih zločina. Da zaključim, potrebna nam je osoba koja će se bez i trunke milosti obračunati sa svim oblicima kriminala (i njihovim počiniocima) koja su u nadležnosti Tužiteljstva BiH.
BUKA: Kako vi gledate na činjenicu da osobe imenovane na funkciju glavnog državnog tužioca odu sa te pozicije prije isteka mandata, odnosno budu sminjenjeni?
Činjenica je da do sada niti jedan glavni tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine nije do isteka obnašao svoj mandat. Možda problem leži u činjenici da je pozicija glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH jedna od najzahtjevnijih pozicija, ne samo u pravosuđu, nego i u cijeloj državi i da osobe koje dođu na ovu poziciju nisu u stanju da se nose sa njenom težinom i adekvatno dogovore zahtjevima ove pozicije. Osobno mislim da nije dobro, ne samo za pravosuđe, nego sve građane u cjelini, da imamo situaciju da nam glavni tužitelji bivaju smijenjeni sa te pozicije prije nego što završe mandat. To stvara osjećaj opće nesigurnosti, zato se nadam da ćemo između kandidata koju su aplicirali za ovu poziciju, pronaći kandidata koji će moći na najbolji način odgovoriti na brojne i velike izazove sa kojima će se susresti obnašajući poziciju glavnog tužitelja.
BUKA: Tužilaštvo i sudovi su često meta napada. Posljednji u nizu napada je napad člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na Tužilaštvo Republike Srpske. Koliko su česti napadi i pritisci i koliko to onemogućava, usporava ili ometa rad sudija i tužilaca?
Osobno mi je uznemirujući napad na svakog nositelja pravosudne funkcije i na pravosudnu instituciju i, kada postoji prostor, VSTV BiH reagira na te napade. Gledajući sa druge strane, ovi napadi predstavljaju i indikator da pravosuđe radi svoj posao profesionalno i nepristrano, bez obzira na napade koje dolazi iz različitih centara političke moći, i to je dobra stvar. Nositelji pravosudne funkcije koji profesionalno i etički obavljaju svoje dužnosti neće se obazirati na ove napade i, očigledno je da se, s obzirom da su pritisci gotovo svakodnevni i dolaze iz različitih izvora, ni ne obaziru. Napada i pokušaja pritiska na pravosudne institucije će nažalost biti i u budućnosti. Profesionalnost i etičnost nositelja pravosudnih funkcija su jedina adekvatna odbrana od njih. VSTV BiH, kao regulator, će uvijek stajati iza ovakvih nositelja pravosudnih funkcija i oni mogu računati na nas.
