Kako Bosna i Hercegovina u ekonomskom i političkom svjetlu dočekuje kraj 2021. godine, šta su vlasti učinile i šta će tek učiniti da nam situaciju predstave puno ljepršom nego što ona zaista jeste, šta znači objavljivanje Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske u svijetlu priče o prenosu nadležnosti, samo su neke od tema kojih smo se dotakli u razgovoru sa ekonomskim i političkim analitičarem Draškom Aćimovićem.
Gdje se nalazimo, kada je riječ o ekonomiji, na kraju 2021. godine?
BiH ekonomija je samo zahvlajujući izvanredno vrijednim građanima izbjegla potpuni kolaps i uspjela je da se stabilizuje u oblastima koje su nosioci privrede, a to su mikro preduzeća do 9 zaposlenih koji čine 72,8% BDP BiH. Doći će i do malog rasta BDP od nekih 4% sto je najmanje ne samo u regionu ćec i na najmanju osnovicu BDP po glavi stanovnika nešto sšto je daleko od optimizma. Vlast je na svim nivoima, i državnom i entitetskom pokazala je potpuno odsustvo empatije i u periodu najvećeg stradanja građana od rata do danas, kovid pandemija, izvršena je najveća korupcija i kriminal u istoriji BiH. Ogromna sredstva koje je BiH dobila za pomoć u pandemiji su otuđena i vode se sudski procesi, a mnogi će se tek pokrenuti. Ako analiziramo šta je trebalo uraditi onda se moramo pozvati na katastrofalni Savjet ministara koji nije napravio ni osnovno, što su uradile mnoge zemlje, a to je da u saradnji sa MMF i drugim kreditorima restrukturiraju stare kredite na nivou države i da se uz reforme jedan dio dugova i otpiše. Samo usvajanjem i naravno sprovođenjem zakona o javnim nabavkama, bila bi otvorena vrata ne samo za EU i kandidatski status, kao i za otpis dugova, a i za veliko smanjenje korupcije. Vlast je odabrala put nastavka zaduživanja, neusvajanja zakona, blokade EU puta i nastavka korupcije i kriminala. Vlast na svim nivoima je i najveći krivac da se nije aktivirala međuentitetska ekonomska saradnja i time podigao rast ekonomskih parametara. Ono čime se hvale je porast uvoza za 22% , a to u slobodnom prevodu označava da, ako smo imali uvoz ulja za 1 evro, sada je poskupilo u nabavi na 1,22. To je taj rast kojim se hvale, a koji je izazvao i povećanje cijena u maloprodaji. Takođe izvoz koji je porastao za 33% je vezan najviše za sirovine.
Šta se trebalo uraditi?
Ono što je trebalo uraditi i na šta sam apelovao još u aprilu 2020. kada je cijena nafte nakon ogromnog pada bila 0 dolara, pa čak se i doplaćivalo samo da se preuzme, je bilo da se naprave što veće reserve, a koje i energetska zajednica EU traži već godinama od BIH, i da se time amortizuje očekivani rast cijena. Nafta je sada 80 dolara i jedan je od najvećih inflatornih elemenata. Mnogo je bilo mogućnosti za pravilno upravljanje krizom, ali nisša nije učinjeno. Zato sada imamo ovaj nezadržljivi rast cijena koji će se nastaviti i u 2022, a mogao se izbjeći.
Kada već govorimo o rastu cijena, kako komentarišete sada već izvjestan rast cijena električne energije privredi u cijeloj BiH? Privrednici u oba entiteta su jasno rekli da povećanja koja idu i do 300 posto ozbiljan rizik za poslovanje, ali i brojna radna mjesta.
Situacija oko električne energije je opet kao i sve ostalo u ekonomiji BiH vezano u osnovi za dva faktora. Jedan je korupcija, a drugi nedostatak osnovnog ekonomskog elementa, a to je planiranje. Ekonomsko planiranje i korupcija izazivaju ovaj rast električne energije. BiH ima višak električne energije koji se izvozi i vlast se hvali da je rast izvoza baš tih 33% koliko je izvoz vezan za električnu energiju, a sada zanemaruju da imaju rast uvoza jer tu istu struju uvoze daleko skuplje. Da se samo uradilo strateško ekonomsko planiranje i na početku godine izračunale količine neophodne u zimskom periodu, onda bi se jedan dio električne energije pojednostavljeno rečeno, "iznajmio" sa klauzulom povrata u mjesecima kada je povećana potrošnja i postoji neophodnost za njom. Ne bi se prodavalo kada je jeftino, a kupovalo sada kada je skupo. Ono što je vrhunac cinizma je izgovor da ce električna energija poskupiti samo za privredu, a neće za domaćinstva. Naravno da kada povećate cijenu privredi, ona će je ukalkulisati u proizvode koje ce grđjani plaćati skuplje.
Šta su vlasti u našoj zemlji još učinile i šta će tek učiniti da ekonomsku sliku predstave ljepšom?
Više je načina na koji je uljepšana sliku. Jedan je enormnim kreditima koji su, preko plata u javnoj administraciji završili u potrosnji i time je vještacki povećana ista. Drugo je infrastrukturnim radovima, gdje su cijene "prenaduvane" što pokazuje rast BDP, a u suštini je ogromna korupciona provalija koja će tek pokazati svu svoju tragediju. Treće je da većina kreditnih dugova dolazi na naplatu tek poslije izbora 2022. što ce 2023., ako se ne postave ekspertske vlade i uspostavi red u finansijama dovesti do niza refleksija na penzije, zdravstvo, policiju i sve one korisnike budžeta kojima je za sada na kratko kupljen socijalni mir. Bankrot penzionih fondova u Republici Srpskoj, a sada i u Federaciji i prelazak na budžet označava da niko nema sigurna sredstva za penzije. Hitno se trebaju u 2022. napraviti velike reforme u penzionom, zdravstvenom i drugim segmentima da bi se izbjegao slom sistema.
A kada je riječ o političkoj situaciji, kako je ocjenjujete na kraju 2021. godine? Čini se da se nikada nije više spominjao rat, dolazile su i različite poruke od međunarodnih institucija, ali i političara, tu je i prenos nadležnosti, blokada institucija, spominjale su se i NATO trupe…
Politička situacija je takva da je BiH ponovo na listi visokorizičnih zemalja u koje se ne samo ne treba investirati već će uskoro vjerovatno biti i zabrane putovanja za građane kao što su USA uvele prije par dana za putovanja u Ukrajinu. Ono što je najčešće pitanje većine ljudi u BiH, da li će biti rata, nema odgovora jer incident koji može biti izazvan od strane kriminalnih ili paramiltatnih krugova, može povući nesagledive posljedice. U BIH ima jako puno sakrivenog oružaj iz prošlog rata, namjenska industrija BiH radi punim kapacitetima, a narod koji je do te mjere osiromašen i ponižen je doveden u poziciju da nema više šta da izgubi. Kompletnu odgovornost za sve što se dešava i što će se dešavati imaju političari poznati kao "konstitutivni davaoci tuđe krvi" koji vladaju na strahu ,mržnji i nesreći već 20 godina. Pređene su crvene linije i svi znaju da povratka na staro više nema tako da vrijeme koje je pred nama nosi neizvjesnost i pesimizam.
Tu je i prenos nadležnosti, sinoć je u Službenom glasniku objavljen Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske. Šta slijedi?
Zakonom o lijekovima koji je potpisala predsjednica Republike Srpske, a upozoreni su od EU i međunarodne zajednice da to nipošto ne urade, označava da vlast ide do kraja na sve ili ništa sa velikim ulozima. Neće se stati na ovome i za očekivati je, kao što je najavljeno da se početkom januara nastavi prvo sa zakonom o VSTV, a onda i drugim. Mislim da se jako varaju oni koji misle da je ovo samo predizborna igra.
Ima li po vama volje i želje u međunarodnoj zajednici i EU da riješe ovu situaciju u BiH?
Međunarodna zajednica je prilično podijeljena da li podržati tu politiku, dozvoliti podjelu ili zabraniti rad političarima koji su doveli do ovoga, sankcionisati veliki broj firmi i fizičkih lica sa teritorije cijele BiH za kriminal i korupciju i napraviti funkcionalnu državu. Narednih nekoliko mjeseci će pokazati u kom pravcu će se stvari kretati ali ni jedna varijanta neće donijeti poboljšanje života građana u nekom kraćem periodu.
I za kraj šta po Vama možemo očekivati u predizbornoj 2022. godini, šta će je obilježiti?
Nadajmo se da neće biti sukoba i da će se građani imati dovoljno snage da se riješe ovih ljudi koji su im uništili ne samo prošlost već uništavajuci sadašnjost uništavaju i budućnost. Dvije stvari koje su obilježile zadnjih par mjeseci su 170.000 ljudi koji su otisli iz BiH ove godine i otvaranje javne kuhinje za bebe i njihove roditelje. Svaka izjava, svaka fraza, svaka parola koju izgovore predstavnici ove vlasti poslije ovoga može izazvati samo gađenje kod građana. Gađenje svim što su uradili, šta predstavljaju i šta misle da jesu. Građani sada biraju put jer do izbora je jako dugo, a vlast će sve uraditi da ih i ne bude, da bi ih gurnula sa posljednje stepenice dostojanstva, a to je da mogu barem izaći na izbore i da njihov glas vrijedi. Ovo je godina velikih odluka i ako bude razuma i snage da se stvari pokrenu u pravcu promjena, biće dovoljno godinu dana uz stručne i pametne ljude, koji bi preuzeli procese u zemlji, da se situacija preokrene, dovedu strani investitori, ljudima da stabilnost u svim sferama društava. Novci koji odlaze u džepove korumpiranih političara da se preusmjere u finasiranje privrednih projekata, socijalnu podršku, povećanje penzija i povratak naših ljudi iz inostranstva. Zaustaviti odlazak možemo samo sa povratkom, a u javnim kuhinjama ne hraniti bebe već one koji su doveli do te tragedije.