U
svijetu se obilježava Dan planete Zemlje. Mnoge države uveliko provode
nacionalne planove ka smanjenju emisija stakleničkih plinova i dekarbonizaciji
privrede kao jednom od najvećih proizvođača CO2. Gdje je tu Bosna i
Hercegovina, kakve su naše obaveze i na koje ciljeve su se fokusirale bh.
vlasti razgovaramo stručnjakom za čistu i efikasnu energiju, nLogic
Advisory Nihadom Harbašom.
BUKA: Kako
dekarbonizovati BiH ekonomiju?
EU se
odlučila za dekarbonizaciju svoje ekonomije, te usvojila konkretne mjere za
postizanje tog cilja što je u prvom redu svakako donošenje odgovarajuće legislative i obaveza
za sve njene članice.
Tako je EU donijela Uredbu o upravljanju Energetskom unijom i djelovanjem u
području klime prema kojoj se, između ostalog, za svaku članicu izrađuju i
donose Integrisani nacionalni energijski i klimatski planovi (NEKP/NECP). Bosna
i Hercegovina slijedi politike EU na polju energije i klime, te je preuzela
obaveze za dekarbonizaciju koje su sadržane u Zelenoj
agendi za Zapadni Balkan (GAWB), Nacionalnom utvrđenom doprinosu BiH (NDC), te
Intergrisanom nacionalnom energijskom i klimatskom planu BiH (NECP BiH). Time
je Bosna i Hercegovina iskazala snažno opredjeljenje za usklađivanje svojih
ciljeva sa ambicioznim ciljevima EU na polju energetske tranzicije i postizanja
karbonske neutralnosti do 2050. godine. To je jako zahtjevan cilj koji će
zahtijevati uključenost svih u ovom procesu kroz provoođenje pravedne i
inkluzivne tranzicije ka niskokarbonskoj ekonomiji. Tranzicija se mora bazirati na kreiranju i
brzom rastu zelenih radnih mjesta, kako onih novih tako i
onih za radnike kojima prijeti gubitak u
karbonski intenzivnih industrijama poput električne energije, cementa, čelika,
biogoriva itd.
BUKA:
Koje konkretne energetske korake BiH mora učiniti na putu ka dekarbonizaciji?
Za
dekarbonizaciju BH ekonomije biće potrebno ugasiti zastarjele i neefikasne
termo blokove, nadomjestiti tu nedostajuću energiju proizvodnjom električne
energije iz obnovljivih izvora (vjetar, solar, biomasa, geotermalna energije,
hidroenergija, ali i hidrogenom kao nosiocem energije), uvesti ETS sistem i
ubrzano, u prvom redu, raditi na implemetnaciji mjera energijske efikasnosti u
industriji, zgradarstvu, transport i sektoru usluga.
BUKA: Koliko su
preduzetnici u BiH uopšte raspoloženi da se bave projektima zelene tranzicije,
dekarbonizacije… s obzirom na to da se suočavaju s brojnim problemima.
Preko 60% malih i srednjih
preduzeća u BiH iskazalo je i pokazalo spremnosti da svoje poslovanje usmjere u
skladu sa principima cirkularne ekonomije što doprinosi kreiranju novih
proizvoda i poslovnih prilika, te uvećava konkurentnost biznisa, odnosno stvara
zelena radna mjesta. Za provođenje
energetske tranzicije bez velikih posljedica, BiH mora na vrijeme i holistički
krenuti u ovaj podvig kako bi održala konkurentnost svoje ekonomije. Neke procjene potrebnih sredstava za
provođenje energetske tranzicije iznose oko 15 milijardi KM.
BUKA: Može li BiH
ispuniti cilj iz Pariškog sporazuma – smanjenje emisija do 2030. godine
sa naglaskom na ključne sektore u zemlji: elektroenergetski, sektor daljinskog
grijanja, građevinarstvo, industrije, transport, šumarstvo, poljoprovredu i
otpad?
Odlukom
Ministarskog vijeća Energetske zajednice krajem 2022. godine usvojeni su
ambiciozni, ali izvodivi ciljevi za BiH po pitanju emisija stakleničkih gasova,
udjela obnovljivih izvora i ušteda energije sve do 2030. godine. Tako je za
2030. godinu definisano smanjenje emisija stakleničkih gasova za 41,2% u odnosu
na baznu 1990. godinu. Energetski sektor je odgovoran za preko 70% ukupnih
emisija CO2, samim tim i potencijal za smanjenje emisija gasova staklene bašte
u ovom sektoru je najveći.
BUKA: Da li je onda energetski sektor taj koji će imati
ključnu ulogu u ispunjavanju ciljeva koji se tiču emisija stakleničkih plinova?
U
ispunjavanju ovog cilja, najviše će sudjelovati elektroenergetski sektor kroz
gašenje zastarjelih termo blokova, izgradnju značajnih kapaciteta postrojenja
na obnovljivim izvorima energije, te unaprjkeđenje energijske efikasnosti.
Prema nekih planovima, ali i pokazateljima sa terena, u elektronergetski sistem
biće integrisano preko 3 GW novoizgrađenih postrojenja iz OIE, u prvom redu
solarnih i vjetro elektrana, te određeni kapaciteti hidroelektrana.
Pored
izgradnje novih kapaciteta, prvenstveno treba raditi na povećanju energsijke
efikasnosti u potrošnji, proizvodnji, prijenosu i distribuciji energije, ali i
uspostaviti organizovano tržište umrežene energije koja je jedan od ključnih
predulova za dekarbonizaciju energetskog sektora, elektrificirati transport,
grijanje i hlađenje.
Kako
bi se ovo realizovalo, ubrzano je potrebno razvijati prenosnu i distibutivnu
mrežu za električnu energije.
BUKA: Koliko je realno očekivati da
ispunimo ciljeve karbonske neutralnosti do predviđenog roka, s obzirom na to da
smo u nekim drugim oblastima odavno probili rokove?
Uspješnost
provođenja ciljeva BiH u dekarbonizaciji i postizanju karbonske neutralnosti do
2050. godine, ovisit će o efikasnosti provođenja propisanih politika i mjera
što u prevodu znači spremnost na temeljnu transformaciju cjelokupnog
energetskog sektora – energetski zaokret.
Tehnički i finansijski gledano, BiH može ispuniti
zacrtane ciljeve i doprinijeti razvoju i rastu ekonomije, te u konačnici
poboljšavanju kvaliteta života građana – ukoliko to politika dozvoli!