Ekonomista Goran Nedić govoriće o fiskalnoj politici u BiH i reformskim procesima na panelu posvećenom Bosni i Hercegovini koji će se održati 5. i 6. februara 2013. g. u Centru za transatlantske odnose SAIS pri Johns Hopkins univerzitetu u Washingtonu.
Sa Goranom Nedićem smo razgovarali o ekonomskoj situaciji u Bosni i Hercegovini, osvrnuli smo se na nedavni slučaj “ubrizgavanja finansijske pomoći” Vlade RS prema “Novoj banci” i “Pavlović” banci, ali i o tome kako pomoći ekonomici u BiH.
Kako komentarišete kraj štrajka u RS? Je li ovo slom Sindikalne borbe u RS ?
Vlast jedino reaguje brzo pod pritiskom. Ko se ne bude borio za svoja prava na svaki dozvoljeni način, može očekvati da se teret krize prevali preko njegovih leđa.
Posljednjih dana prošle godine, RS je kupila kompletnu emisiju obveznica “Nove banke” vrijednu osam miliona maraka, te kompletnu emisiju akcija “Pavlović banke” u iznosu od pet miliona KM. Vi već godinama proučavate bankarski sistem u BiH, je li ovaj potez Vlade RS koja ga smatra potrebnim jer “te banke mogu da podržavaju investicionu aktivnost naše privrede”dobar?
Novi plasmani neće biti obezbjeđeni ovim potezima. Vlast je samo zakrpila bilanse ove dvije banke, kojima nedostaje dugoročnih izvora sredstava. Ovaj način nije preporučljiv i može cjelokupni finansijski sistem gurnuti u veliku opasnost. Presedan ove vrste može značiti da svaka banka ima pravo tražiti novac od vlade, bez utvrđene transparentne zakonske procedure za dobivanje ovakve asistencije.
G-dine Nediću, kako ocjenjujete trenutnu ekonomsku situaciju u Bosni i Hercegovini?
Loša, sa tendencijom pogoršanja zbog političke nesigurnosti i nedostatka vizije za pokretanje značajnijeg investicionog ciklusa.
Kada posmatrate makroekonomske statistike, je li Bosna i Hercegovina prezadužena u ovom času?
Očigledno je da finansijska tržišta ne vjeruju postojećoj vlasti i zato je primoravaju na ovakvu politiku iako nismo prezaduženi u ovome tranutku.
Krajem prošle godine, statistike su pokazale da je RS u recesiji. Šta to konkretno znači?
To znači da se dešava pad ekonomske aktivnosti uz povećanje nezaposlenosti i siromaštva.
Vlast u Republici Srpskoj se odlučila na “stezanje kaiševa” odnosno na smanjenje plata u javnom sektoru u iznosu od 10 %. Ovim rezovima se planira uštedjeti 56 miliona KM. Da li je ova mjera bila zaista jedina moguća?
Stezanje kaiša je jedino moguća politika za ovu vlast, koja nema povjerenje tržišta kapitala da uđe u značajnije javne investicione cikluse i kroz ubrzan nominalni rast finansira privremene deficite. Zbog nepovjerenja tržišta vlast mora da slijedi proces ubrzane fiskalne konsolidacije koji će imati daleko gore posljedice po ekonomiju nego se prognozira.
Je li usvojena Ekonomska politika Vlade RS dobra?
Nije dobra. Postojeća politika neće dovesti do ubrzanog rasta ni do transformacije naše ekonomije u onu kojom dominiraju investicije i izvoz. Postojećim okvirom se kupuje vrijeme i krpe rupe u sistemu koje svakim danom sve više dolaze do izražaja.
Malo ko u ovom času spominje realni sektor, kako pomoći njemu, kako stvoriti uslove za stvaranje novih vrijednosti?
Dodatna vrijednost se može stvoriti samo ukoliko imamo značajan rast investicione aktivnosti usmjerene dominantno u proizvodni sektor. Stoga, najbolji potez koji bi kredibilna, stabilna vlast mogla napraviti je smanjenje opterećenja za priredu kroz snižavanje doprinosa uz veći iznos javnih investicija koje bi trebale biti u nivou 10% BDP-a u ovom trenutku. Deficit koji bi rezultirao ovim potezima mogao bi se finansirati dijelom iz inostranstva, a dijelom iz domaćih banaka kojima bi se promjenom regulative omogućio pristup jeftinim izvorima sredstava. Kratkoročni značajniji deficit može biti opravdan samo ako je stvoren za olakšavanje rada privatnom sektoru i za investicione aktivnosti, nipošto za povećanje javne neproduktivne potrošnje. Ponavljam, za ovako ozbiljne promjene potrebna nam je kredibilna, stabilna vlast.
Činjenica je da je korupcija ogrezla u svim porama društva u BiH, da se godišnje gubi nekoliko stotina miliona maraka zbog te pošasti…Kako država treba reagovati, kako korupciji stati u kraj?
Samo sistemskim rješenjima. Zamjena postojeće garniture nekom novom, ’’poštenom’’ grupom, je samo privremena opcija. Sistematsko rješenje bi bilo uvođenje potpune transparentnosti u proces javnih nabavki, koji iznosi preko 4 milijarde KM u BiH. Uz najmoderniju tehnologiju koja bi omogućila da se korupcija minimizira, veliki dio administracije koji trenutno ne obavlja produktivne poslove bi bio stavljen da služi na najbolji način javnim interesima.
Za sami kraj, kakve aktivnosti imate u okviru fondacije u kojoj ste predsjednik upravnog odbora?
Sa mojim kolegama iz Američko Bosanske Fondacije imaću niz sastanaka sa ljudima iz State Departmenta, Kongresa i nevladinog sektora. Želim istaći da ćemo u saradnji sa Stalnom misijom BiH pri Ujedinjenim nacijama, organizovati koncert mladih umjetnika i kompozitora iz Bosne i Hercgovine, 31. januara u Carnegie Hallu. Iskoristit ću priliku da se zahvalim našim sponzorima, Ministarstvima kulture i sporta Federacije BiH i Kantona Sarajevo, BH telekomu, Fabrici duhana Sarajevo, Energoinvestu, MIMS grupaciji te Fondaciji za muzičke, scenske i likovne umjetnosti. Drago nam je da možemo doprinijeti pozitivnoj promociji naše zemlje u svijetu, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama.
Razgovarao Elvir Padalović