“Građani samo treba da se strogo pridržavaju upustva svog ljekara i da uzimaju lijekove onako kako im ljekar propiše, i ne treba da se plaše neželjenih efekata”, poručila je Grubiša.
Ona je istakla i da veliki problem predstavlja prodaja lijekova putem interneta, kojoj je nemoguće stati ukraj, a posebno je prisutna prodaja preparata za mršavljenje, za seksualnu disfunkciju ili nekih hormonalnih sredstava koji su veoma opasni.
U posljednje vrijeme često se dešava da pojedini lijekovi budu povučeni s tržišta. Šta je osnovni razlog za to?
GRUBIŠA: Kada govorimo o neželjenim efektima lijekova, to su već poznati i evidentirani neželjeni efeki i obično stoje u uputstvu za upotrebu. Ukoliko se radi o povlačenju s tržišta određene serije lijeka zbog neispravnosti, to samo znači da su agencije koje to kontrolišu tokom kontrole kvaliteta lijeka uočile neke nepravilnosti pa obavještavaju o povlačenju određene serije.
Nedavno smo imali sličnu situaciju sa široko rasprostranjenim lijekom diklofenak, koji je izazvao pravu paniku kod građana…
GRUBIŠA:Diklofenak se koristi za ublažavanje bolova i upala širokog spektra, uključujući atritis i akutna mišićno-skeletna oboljenja, ali studije dosljedno pokazuju mali porast rizika kod diklofenaka za digestivni trakt, kardiovaskularni sistem, kao i promjene na koži. Informacija da ovaj lijek povećava rizik od nekih kardiovaskularnih bolesti građani ne treba da se plaše i nema razloga za paniku jer su zdravstveni radnici uvijek obaviješteni o takvim slučajevima.
Znači, diklofenak neće biti povučen s našeg tržišta iako su svjetski stručnjaci zatražili da se zabrani njegova prodaja jer povećava rizik od infarkta za 50 odsto?
GRUBIŠA:Diklofenak neće biti povučen s tržišta BiH jer se govori o očekivanom neželjenom dejstvu, što znači da se to dejstvo nalazi u uputstvu za upotrebu. Svaki lijek, pa i diklofenak, efikasan je i bezbjedan u okviru propisanih indikacija, kontraindikacija, mjera opreza i upozorenja u uputstvu, čega se treba pridržavati.
A kada spominjete problem koji se s ovim lijekom javio na britanskom i američkom tržištu, moram objasniti da su na tim prostorima dosta liberalniji propisi koji kontrolišu ovu oblast pa se veliki broj lijekova koji se kod nas mogu kupiti samo uz ljekarski recept tamo kupuju u slobodnoj prodaji. Oni to tamo nekontrolisano kupuju, a kod nas je to pod strogim nadzorom ljekara.
Šta možemo poručiti našim čitaocima povodom slučaja sa diklofenakom i ostalim lijekovima koji su povučeni?
GRUBIŠA:Građani nemaju razloga ni za kakav strah od uzimanja bilo kakvih lijekova, pa tako i diklofenaka, ali uz strogi nadzor ljekara. Uz to, preporuke ljekara se moraju strogo pridržavati i ako se to sve poštuje nema razloga za brigu.
Da li ste imali prijava nekih neželjenih dejstava i na koje lijekove se odnose?
GRUBIŠA: Dobijamo prijave neželjenih dejstava od ljekara i farmaceuta, a najčešće se radi o citostaticima, gdje su i očekivana neželjena dejstva, ili se radilo o tome da su kombinovana tri lijeka pa su se pojavile te neželjene reakcije.
Šta Agencija preduzima kada dobije prijavu o neželjenim dejstvima na lijek?
GRUBIŠA:Kada dobijemo te prijave šaljemo ih u Uppsala monitoring centar, to je kolaborativni centar Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za praćenje bezbjedne primjene lijekova. Oni onda procjenjuju da li će to neželjeno dejstvo biti stavljeno u uputstvo lijeka ili će lijek biti povučen s tržišta. Mi smo u toku ove godine imali 17 prijavljenih neželjenih efekata, ali su već poznati i očekivani.
Prošle godine je bila i afera u vezi sa povezanošću ljekara i farmaceutske industrije u susjednoj Hrvatskoj. Ima li toga i u BiH?
GRUBIŠA:Ovdje se radi isključivo o ljekarskoj etici, da li ljekar želi da bude pod uticajem farmaceutske industrije i da li zbog nekog sitnog profita želi da napravi nešto tako. Mislim da je ipak etika na prvom mjestu. Mi nismo imali ni prijava niti imamo nekih saznanja o tome. Naš Pravilnik o reklamiranju i oglašavanju lijekova reguliše na koji način stručni saradnici farmaceutskih firmi mogu da razgovaraju s ljekarima, kakav njihov propagandni materijal može da bude i koliko mogu da utiču na propisivačku praksu ljekara.
Koliko je problem kupovine lijekova preko interneta prisutan u BiH?
GRUBIŠA:Mi to pratimo i kontrolišemo i naša farmaceutska inspekcija već je preduzela određene mjere protiv tri internet provajdera zbog ovog problema. Kod dva smo uspjeli da spriječimo dalju prodaju. Međutim, to je vrlo teško potpuno spriječiti, jer kada ugasite jedan provajder, drugi se pojavi i nemoguće je to iskorijeniti. To je problem i čitave Evropske unije i nemoguće je to spriječiti.
Koji lijekovi se najčešće kupuju preko interneta?
GRUBIŠA:Radi se najčešće o sredstvima za mršavljenje, preparatima koji se koriste kod seksualne disfunkcije, uglavnom su to hormonalni preparati i svi oni kod kojih je vrlo teško saznati porijeklo, pa ne možemo govoriti o kvalitetu, bezbjednosti niti efikasnosti. Pacijenti vrlo lako podliježu takvim reklamama i često kupuju preko interneta.
Cijene lijekova su dosta različite u BiH, odnosno u RS su dosta jeftiniji nego u FBiH. Da li će donošenjem liste lijekova na nivou države to biti spriječeno?
GRUBIŠA:Kada ova lista lijekova bude donesena, ona neće uticati na cijene lijekova koji se već nalaze na listama entitetskih fondova zdravstvenog osiguranja, jer su te cijene već niže od onih u maloprodaji. Lista će u određenoj mjeri stati ukraj divljanju cijena lijekova kod pojedinih proizvođača, koji su podizali cijene jer su imali slabu konkurenciju.
Da li je i prošle godine Agencija nastavila sa pozitivnim poslovnim rezultatima, kao i 2011. godine?
GRUBIŠA:Da, možemo se pohvaliti da smo i prošle godine ostvarili prihod od 8,9 miliona maraka, što je za čak 130 odsto više nego što smo očekivali. Prethodne 2011. godine ostvarili smo prihod u iznosu od 7,9 miliona, a i u ovoj i u narednim godinama planiramo da nastavimo tim tempom, s naglaskom na većoj promociju naših aktivnosti stanovništvu.
Tekst je preuzet iz Nezavisnih novina