Mirsad Hadžikadić za BUKU: Izlaznost građana na izbore je ključna za promjene

27. august 2022, 9:07

Foto BUKA

Ove godine u oktobru, u Bosni i Hercegovini se održavaju parlamentarni izbori i mnogi političari i politički analitičari su mišljenja da će nakon njih doći i do drastičnih promjena na političkoj sceni ove zemlje. Da li su građani BiH dovoljno politički zreli i slobodni da daju podršku nekim novim političkim snagama koje su istinska opozicija i koje do sada nisu bile na vlasti, pitali smo profesora Mirsada Hažikadića predsjednika Platforme za progres, koji se na izborima 2022. godine kandidovao za člana predsjeništva BiH.

Gospodine Hadžikadić, da li mislite da će nakon oktobarskih Izbora u BiH napokon doći i do smjene vlasti?

Iskreno rečeno mislim da će doći do promjena, da su građani postali svjesni da je situacija zaista teška, pogotovo kada pogledaju koliko ljudi odlazi iz zemlje. Nekada nas je bilo oko četiri miliona i dvjesta hiljada, a danas možda i manje od tri miliona. Problem je da li su ljudi dovoljno slobodni da biraju, to je upitno, zato što su ovdje ostali oni koji nisu slobodni. A da li smo zreli za promjene i to je pitanje, jer mislim da naše društvo nije shvatilo u potpunosti šta je to demokratija i šta je to osobna odgovornost. Ipak mislim da će do promjena i pomaka doći jer ovo su pripreme za promjene koje će tek uslijediti u narednim izborima. Za istinske promjene potrebno je i elektronsko glasanje, jer krade se mnogo. Jako je bitno da na izborima bude što veća izlaznost, a to znači da bi izlaznost trebala da bude i do sedamdeset i pet odsto.

Kako da dođemo do elektronskog glasanja i da li imamo dovoljno stručna lica koja bi taj dio posla mogla i realizovati?

Stručnjake mi imamo, ali i to i nije toliko birno jer postoje  rješenja u svojetu i mnoge države su to već implementirale. Pitanje je da li mi imamo dovoljno političke volje a nje nema zato što su ljudi koji odlučuju o takvim stvarima jednostavno u poziciji da im to nije u interesu, jer inače ne bi ni bili na vlasti. Dakle, kada bude političke volje onda ćemo i doći i do toga da se može elektronski glasati i mislim da će i stranci da nas podrže u tome. Tehnički je lako to izvesti. Međutim ne mora ni biti elektonsko glasanje, važno je da bude pošteno glasanje, a postoje metodi se i u papirnom glasanju obezbjede pošteni izbori. Ali etno-nacionalističkim strankama koje su na vlasti nije u interesu da dođe do bilo kakve promjene i zato imam osjećaj da su stranci koji moraju urgirati da dođe do promjena. Ljudi sada čak i trguju mandatima. Treba se uvesti zakon gdje onaj ko osvoji mandat u jendoj stranci taj isti mandat ne može da ima ako pređe u neku drugu stranku.

Da li mislite da su SDS i PDP istinska opozicija SNSD-u?

Po retorici ne vidim jer ono što vidim jeste da su svi prihvatili nacionalistički kontekst u izborima. Ja čak i ne vjerujem da su oni istinski nacionalisti već samo da koriste nacionalizam da bi porobili ljude. Razlika između njih je u načinu borbe protiv korupcije. Svi kažu da se oni drugi ne bore dovoljno protiv korupcije i da se oni drugi ne bore dovoljno za Republiku Srpsku.

Da li je moguće da dođe da promjene izbornog zakona u BiH?

Sa ovakvim izbornim zakonom mi ne možemo ući u Evropsku uniju. Nećemo mi otići daleko dok ne dođemo do toga da ljudi koji su izabrani moraju imati interese zajednice. Mi moramo imati jednu izbornu jedinicu čak i ako ostavimo tri člana predsjedništva, jer kadnidati koji se kandiduju za tu funkciju, ne bitno iz kojeg naroda, trebali bi da budu sa teritorije cijele Bosne i Hercegovine a ne pojedinih entiteta. 

Kako to da se situacija u BiH ni za milimetar nije promjenila od prvh parlamentarnih izbora 1992. godine do danas 2022. godine?

Jugoslavija se raspala po nacionalnim šavovima i sve stranke koje su su fornirale i pobjedile bile su nacionalne stranke a one koje se nisu formirali po tom nacionalnom ključu nisu dobro prošle na izborima. Ta situacija je na snazi i dan danas. To nas je i unazadilo. Uporedimo gdje je Njemačka bila trideset godina nakon rata, postala je ekonomska velesila. A gdje smo mi danas trideset godina poslije rata? Čak je onih prvih godina nakon rata u BiH i bilo nekih pomaka ka boljitku jer je ured visokog predstavnika i radi da bi se država BiH jačala. Danas to nije slučaj i radi se na tome da Bosna i Hercegovina kao država sve više slabi.

Kakvo je vaše mišljenje o nedavnoj izjavi visokog predstavnika Kristijana Šmita koji je političare iz vladajućih stranaka nazvao smećem?

Mislim da nismo fer kada govorimo o visokom predstavniku a reći ću i zašto. Mi želimo da on bude kulturan i fin a da se mi s druge strane ponašamo ovako kako se ponašamo. I kada se on počne ponašati na drugačiji način onda dolazi do kritike kako se on ne ponaša kontra evropskih standarda. Mislim da treba poštovati ured visokog predstavnika, on možda nekad i može napraviti neku grešku ali na nama je damo argument za promjene u državi u kojoj živimo. Ako se i našao u situaciji da odreaguje kako je odreagovao u Goraždu mi smo mu itekako dali povod za to i ja ga upotpunosti i razumijem i podržavam.