Foto BUKA
Ove godine u oktobru, u Bosni i
Hercegovini se održavaju parlamentarni izbori i mnogi političari i politički
analitičari su mišljenja da će nakon njih doći i do drastičnih promjena na
političkoj sceni ove zemlje. Da li su građani BiH dovoljno politički zreli i
slobodni da daju podršku nekim novim političkim snagama koje su istinska
opozicija i koje do sada nisu bile na vlasti, pitali smo profesora Mirsada
Hažikadića predsjednika Platforme za progres, koji se na izborima 2022. godine
kandidovao za člana predsjeništva BiH.
Gospodine Hadžikadić, da li mislite da će nakon oktobarskih Izbora u BiH
napokon doći i do smjene vlasti?
Iskreno rečeno mislim da će doći do promjena, da su građani postali svjesni da
je situacija zaista teška, pogotovo kada pogledaju koliko ljudi odlazi iz
zemlje. Nekada nas je bilo oko četiri miliona i dvjesta hiljada, a danas možda
i manje od tri miliona. Problem je da li su ljudi dovoljno slobodni da biraju,
to je upitno, zato što su ovdje ostali oni koji nisu slobodni. A da li smo zreli
za promjene i to je pitanje, jer mislim da naše društvo nije shvatilo u
potpunosti šta je to demokratija i šta je to osobna odgovornost. Ipak mislim da
će do promjena i pomaka doći jer ovo su pripreme za promjene koje će tek
uslijediti u narednim izborima. Za istinske promjene potrebno je i elektronsko
glasanje, jer krade se mnogo. Jako je bitno da na izborima bude što veća
izlaznost, a to znači da bi izlaznost trebala da bude i do sedamdeset i pet
odsto.
Kako da dođemo do elektronskog glasanja i da li imamo dovoljno stručna lica
koja bi taj dio posla mogla i realizovati?
Stručnjake mi imamo, ali i to i nije toliko birno jer postoje rješenja u svojetu i mnoge države su to već
implementirale. Pitanje je da li mi imamo dovoljno političke volje a nje nema
zato što su ljudi koji odlučuju o takvim stvarima jednostavno u poziciji da im
to nije u interesu, jer inače ne bi ni bili na vlasti. Dakle, kada bude
političke volje onda ćemo i doći i do toga da se može elektronski glasati i
mislim da će i stranci da nas podrže u tome. Tehnički je lako to izvesti.
Međutim ne mora ni biti elektonsko glasanje, važno je da bude pošteno glasanje,
a postoje metodi se i u papirnom glasanju obezbjede pošteni izbori. Ali
etno-nacionalističkim strankama koje su na vlasti nije u interesu da dođe do
bilo kakve promjene i zato imam osjećaj da su stranci koji moraju urgirati da
dođe do promjena. Ljudi sada čak i trguju mandatima. Treba se uvesti zakon gdje
onaj ko osvoji mandat u jendoj stranci taj isti mandat ne može da ima ako pređe
u neku drugu stranku.
Da li mislite da su SDS i PDP istinska opozicija SNSD-u?
Po retorici ne vidim jer ono što vidim jeste da su svi prihvatili
nacionalistički kontekst u izborima. Ja čak i ne vjerujem da su oni istinski
nacionalisti već samo da koriste nacionalizam da bi porobili ljude. Razlika
između njih je u načinu borbe protiv korupcije. Svi kažu da se oni drugi ne
bore dovoljno protiv korupcije i da se oni drugi ne bore dovoljno za Republiku
Srpsku.
Da li je moguće da dođe da promjene izbornog zakona u BiH?
Sa ovakvim izbornim zakonom mi ne možemo ući u Evropsku uniju. Nećemo mi otići
daleko dok ne dođemo do toga da ljudi koji su izabrani moraju imati interese
zajednice. Mi moramo imati jednu izbornu jedinicu čak i ako ostavimo tri člana
predsjedništva, jer kadnidati koji se kandiduju za tu funkciju, ne bitno iz
kojeg naroda, trebali bi da budu sa teritorije cijele Bosne i Hercegovine a ne
pojedinih entiteta.
Kako to da se situacija u BiH ni za milimetar nije promjenila od prvh
parlamentarnih izbora 1992. godine do danas 2022. godine?
Jugoslavija se raspala po nacionalnim šavovima i sve stranke koje su su
fornirale i pobjedile bile su nacionalne stranke a one koje se nisu formirali
po tom nacionalnom ključu nisu dobro prošle na izborima. Ta situacija je na
snazi i dan danas. To nas je i unazadilo. Uporedimo gdje je Njemačka bila
trideset godina nakon rata, postala je ekonomska velesila. A gdje smo mi danas
trideset godina poslije rata? Čak je onih prvih godina nakon rata u BiH i bilo
nekih pomaka ka boljitku jer je ured visokog predstavnika i radi da bi se
država BiH jačala. Danas to nije slučaj i radi se na tome da Bosna i
Hercegovina kao država sve više slabi.
Kakvo je vaše mišljenje o nedavnoj izjavi visokog predstavnika Kristijana
Šmita koji je političare iz vladajućih stranaka nazvao smećem?
Mislim da nismo fer kada govorimo o visokom predstavniku a reći ću i zašto.
Mi želimo da on bude kulturan i fin a da se mi s druge strane ponašamo ovako
kako se ponašamo. I kada se on počne ponašati na drugačiji način onda dolazi do
kritike kako se on ne ponaša kontra evropskih standarda. Mislim da treba
poštovati ured visokog predstavnika, on možda nekad i može napraviti neku
grešku ali na nama je damo argument za promjene u državi u kojoj živimo. Ako se
i našao u situaciji da odreaguje kako je odreagovao u Goraždu mi smo mu itekako
dali povod za to i ja ga upotpunosti i razumijem i podržavam.