Mirjana Marinković-Lepić, aktuelna zastupnica u Predstavničkom domu BiH gdje je jedna od pet najaktivnijih zastupnica i zastupnika, nositeljka je liste Naše stranke u izbornoj jedinici 403 za Parlament Federacije Bosne i Hercegovine. Diplomirana je pravnica, doktor nauka iz oblasti žurnalistike. Preko 20 godina radila je u Pivari Tuzla, kao šef sektora za pravne poslove i sekretar dioničkog društva. Karijeru je nastavila u oblasti formalnog i neformalnog obrazovanja, bila na čelu ustanove socijalne zaštite u Tuzli i pomoćnica ministra finansija TK za pravne poslove. Autorica je knjige “Uloga masovnih medija u afirmaciji ljudskih prava u Bosni i Hercegovini”, te više naučnih i stručnih radova iz oblasti odnosa sa javnošću i ljudskih prava. Šta su njoj ljudska prava za koja se zalagala protekle četiri godine te koji su njeni prijedlozi rješenja za brojne probleme, Marinković-Lepić govori za BUKU.
BUKA: Vrlo ste aktivna zastupnica, šta Vas motiviše da radite i zaradite svoju platu što se za mnoge Vaše kolege ne može reći?
Moj motiv je ujedno i predizborno obećanje dato u kampanji 2018. godine, a to je da ću u skupštinske klupe uvesti neke od osnovnih ljudskih vrijednosti: znanje, čast, poštenje... Ja sam osoba koja vrlo pažljivo daje obećanja, ali, kada ih dam, onda ih i ispunim. Za mene bi bilo nečasno i stidjela bih se pred samom sobom kada bih zanemarila svoje obaveze i „prespavala“ mandat. Ja sam po prirodi vrijedna i savjesna osoba, izbor u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine sam shvatila kao čast i obavezu da radim u interesu građanki i građana. Nismo svi isti i nikada nećemo biti, pa tako ni u politici. Politika može biti časno zanimanje ako ga časno obavljamo.
BUKA: Malo se u javnom prostoru govori o pravima manjina. Šta su Vama manjine?
Zakon o zaštiti prava nacionalnih manjina definiše pojam „nacionalna manjina“, no, najkraće, to su pripadnici manjinskih etničkih skupina u Bosni i Hercegovini, koji ne pripadaju niti jednom od tri konstitutivna naroda. Tačno je da se o njihovim pravima malo govori, iako u BiH žive pripadnici 17 nacionalnih manjina. Komplikovana je procedura imenovanja predstavnika u tijela koja se bave njihovim pravima i javnost nije dovoljno upoznata sa njihovim položajem. Zakinuti su i za jedno od osnovnih ljudskih prava, a to je pasivno i aktivno biračko pravo na državnom nivou, u smislu da ne mogu biti članovi i članice Doma naroda državnog parlamenta i kandidati, odnosno kandidatkinje za članove Predsjedništva. Kroz svoje članstvo u Zajedničkoj komisiji za ljudska prava i Koordinacionom tijelu za nacionalne manjine nastojala sam da dam svoj doprinos i ukažem na njihove probleme, ali dug je još put za ostvarivanje njihovih prava u punom kapacitetu.
BUKA: Zalažete se za provjeru diploma. Koliko je zapravo bitno i kako to regulisati?
Jako je bitno ko radi u institucijama vlasti. Stranačko zapošljavanje je evidentno od općinskog do državnog nivoa, bez obzira na kompetencije, sposobnosti, znanje, prosjek ocjena, dužinu studiranja. Diskreciono pravo, koje rukovodiocu organa uprave daje pravo da izabere jednog od uspješnih kandidata sa liste, a ne najboljeg, način je da se zaposle podobni kandidati. Tako se širi „hobotnica“ vladajućih, a ne gradi kadrovska osnova koja će imati znanje i potrebne vještine. Zašto se pored ogromne mašinerije u javnoj upravi i dalje sklapa veliki broj ugovora o djelu sa vanjskim saradnicima, što odnosi ogroman novac iz budžeta?! Zato što je javna uprava potkapacitirana. Zaposlenici u državnoj službi i drugim javnim ustanovama i preduzećima moraju biti primjer drugima, počev od diplome, pa do sposobnosti i načina rada. Samo tako možemo graditi povjerenje građana i građanki u sistem. Ako su još diplome falsifikovane ili kupljene, kakva se poruka šalje? Zlatni studenti nam sjede kod kuće i dobijaju odbijenice, a plaću primaju nesposobni ili čak počinioci krivičnih djela. Iz svih ovih razloga provjera diploma na svim nivoima je jako važna. Opstrukcije sa kojima sam se susrela u borbi za provjeru diploma, koja traje više od dvije godine, navode na sumnju da imaoci nevalidnih diploma rade u državnoj službi i da ih nadležni ministri štite, ali i Agencija za zaštitu ličnih podataka, koja selektivno daje mišljenja i postupa suprotno preporukama Institucije ombudsmena za ljudska prava. Ove tvrdnje sam otvoreno iznijela i u Parlamentu.
BUKA: Kako biste riješili nadolazeću energetsku krizu i energetsku ovisnost?
U trenutku ruske agresije na Ukrajinu i globalne energetske krize, kao i krize nabavnog lanca, u ovom trenutku smo u obavezi da razmišljamo o dvije ključne stvari, a to su energetska (samo)održivost i zelena tranzicija koje ćemo morati uporedo provoditi. Srećom, Bosna i Hercegovina ima kapacitete za energetsku održivost u trenutnom, ali i u razvojnom smislu, tako da nas globalna energetska kriza ne smije sputavati u tranziciji jer je možemo iskoristiti da se naučimo kako racionalizirati naš energetski utrošak i smanjimo potrošnju svakodnevno potrebnih resursa. Ovisnost o nafti je još jedan od važnih razloga zašto moramo ulagati u željezničku mrežu, kao i u mrežu javnog transporta koji se pokreće na električnu energiju, a činjenica da je takav javni i privatni transport čišći samo nas dodatno ohrabruje za još otvorenije i intenzivnije investicije u tom smjeru. Naša stranka smatra da se Bosna i Hercegovina u kontekstu energetskih politika mora još jasnije opredijeliti prema ciljevima koje je uspostavila Evropska unija. Prioriteti naše energetske politike trebaju što više biti usklađeni s onima koje je za sebe predvidjela i EU, uz razumijevanje geoloških, morfoloških i infrastrukturnih kapaciteta Bosne i Hercegovine.
BUKA: Inflacija uzima maha, može li se i znate li kako pomoći građanima da prežive?
Kao poslanica u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH zalagala sam se i stavljala na dnevni red upravo teme koje se odnose na svakodnevni život građanki i građana i njihove probleme. U martu ove godine predlagala sam da Vijeće ministara donese set mjera za prevazilaženje trenutne krize, smatrajući da su ukidanje akciza i diferencirana stopa PDV-a dobre, ali nedovoljne mjere za zaštitu životnog standarda građana. Poslanici nisu usvojili prijedlog zaključka, a posebno iznenađenje je bilo što za prijedlog nisu glasali ni poslanici iz opozicionih stranaka u Republici Srpskoj. Vidimo da do sada nije usvojeno ni ukidanje akciza, a stalno su nas ubjeđivali da je diferencirana stopa PDV-a komplikovana procedura za koju treba najmanje šest mjeseci. Da su počeli u martu, do sada bi se procedure završile. Država neće da se odrekne svog dijela kolača i to je osnovni razlog što o problemima građana malo ko razmišlja. Svakako da Naša stranka ima rješenja, počevši od restrukturiranja sistema javnih rashoda, smanjenja doprinosa u FBiH i izjednačavanja sa stopom u RS-u, uvođenja diferencirane stope PDV-a, suzbijanja „sivog“ tržišta, stvaranja boljih uslova za aktiviranje, jačanje i rast domaćih privrednih potencijala, odnosno domaće ekonomije u cjelini, revitalizacije sela i poljoprivrede, socijalnih davanja i pomoći u skladu sa potrebama.
BUKA: Slogan Naše stranke je – Naša zemlja. Ko smo mi? I je li zemlja zaista Naša ili je zemlja korumpiranih, odvojenih, izolovanih političara, kriminalaca...?
Naš slogan jeste „Naša zemlja“. Vizija Naše stranke jeste da Bosnu i Hercegovinu svi građani ove zemlje doživljavaju kao svoju. Želimo i hoćemo Bosnu i Hercegovinu koja će biti zemlja svih građanki i građana, na svakom pedlju njene teritorije, zemlju jednakih šansi i mogućnosti, zemlju u kojoj će zakon biti jednak za sve i u kojoj će kompetencije, znanje, čast i poštenje biti zvijezde vodilje u svim oblastima života i rada. Dokazali smo to i pokazali svojim radom i predanom borbom za NAŠU zemlju na svim nivoima vlasti. Trenutno, građani se nalaze u stanju opšte apatije, nemaju povjerenja u sistem, jer ukupna atmosfera koju su proizvele vladajuće stranke podstiče osjećaj besperspektivnosti. Najveći problem je korupcija, od koje NAŠA zemlja mora biti očišćena jer koči napredak, jednima je zlatni resurs, a drugima teret i trauma. Selektivna primjena zakona, korumpiranost dijela pravosudnog sistema, jak politički uticaj tamo gdje ga ne bi smjelo biti su ono što želimo eliminisati.
BUKA: Na šta ste najviše ponosni u dosadašnjem radu?
Ponosna sam što sam jedna od dvije najaktivnije poslanice i jedna od pet najaktivnijih poslanika/ca u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Ponosna sam što nisam pogazila svoje principe, što sam se borila za interese građanki i građana i bila u stalnoj komunikaciji sa njima. Nisam zaboravila probleme Tuzlanskog kantona, a nisam zaboravila ni da sam žena. Borbu za ostvarivanje prava žena nastavila sam i u Parlamentu. Predložila sam zakon prema kojem bi u Vijeću ministara žene morale biti prisutne u procentu od 40% i uspjela izmijeniti odluku o izboru Vijeća nacionalnih manjina u korist žena. Svoj glas nisam dala na imenovanja u izvršnoj vlasti, niti za imenovanje bilo kog kolektivnog organa ili tijela ako žene nisu bile zastupljene (a nisu) najmanje u procentu koji propisuje zakon. Kolegica Aida Baručija i ja, izmjenom Zakona o radu roditeljima djece sa poteškoćama u razvoju omogućili smo pravo na rad sa polovinom radnog vremena. To je najveći uspjeh u toku mandata, jer je većina prijedloga opozicije padala na Domu naroda. Ovaj zakonski prijedlog je prošao JEDNOGLASNO. Ponosna sam što nisam odustajala od manjinskih i ranjivih skupina, za koje sam ulagala amandmane na budžet, što sam se posvećivala problemima običnih ljudi. I, na kraju, ponosna sam što sam ostala ono što sam bila i prije mandata – žena koja predano radi svoj posao i časno obavlja svoju dužnost, ne zaboravljajući da je mandat prolazan.
BUKA: Borba protiv korupcije je jedan od Vaših ciljeva o kojima ste govorili. Kako se boriti protiv korupcije?
Radili smo na tome u proteklom mandatu. U Sarajevskom i Tuzlanskom kantonu jasno smo pokazali efikasan način borbe protiv korupcije, osnivanjem ureda i donošenjem zakona o ispitivanju porijekla imovine izabranih i imenovanih zvaničnika. Ovu dobru praksu proširit ćemo na čitavu Federaciju. I na federalnom i na državnom nivou uputili smo u proceduru Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije. Kolega Arnaut i ja dali smo veliki doprinos u radu Istražne komisije za ispitivanje stanja u pravosuđu. Pokazali smo kako treba vršiti parlamentarni nadzor, a rad Komisije donio je dva velika postignuća: ostavku predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije i razrješenje dužnosti glavne tužiteljice Gordane Tadić. Dakle, pokazali smo da MOŽE BOLJE, za NAŠU zemlju. No, moramo promijeniti vladajuće, da bismo dalje išli putem napretka.
BUKA: Malo se u predizborno vrijeme govori o ekologiji. Uništavamo okoliš, imate li plan kako spasiti okolinu koja nam je neophodna za zdrav život
Naravno da imamo! Poslanici Naše stranke, posebno na federalnom nivou, su se isprofilisali kao zaštitnici životne sredine i okoliša. Na državnom nivou sam podnosilac inicijative za uvrštavanje zelenih javnih nabavki u Zakon o javnim nabavkama. U Tuzlanskom kantonu ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša, Zvjezdan Karadžin, pokrenuo je niz konkretnih aktivnosti u ovoj oblasti. Politike Naše stranke u svim oblastima, pa i u ovoj, su dostupne na našoj web stranici, jer Naša stranka nudi rješenja.
