O najvažnijim temama za privrednike i radnike za Buku je govorio Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH. Otkrio nam je koliko su vlasti zainteresovane da saslušaju prijedloge privrednika i sindikata, te šta je to što vlasti hitno trebaju učiniti kako bi se zaustavio odliv radnika iz Bosne i Hercegovine i kako bi se poboljšali uslovi poslovanja.
Buka: Gospodine Nenadiću, u Reformskoj agendi iz 2015. godine piše da je potrebno smanjiti opterećenje rada kroz smanjenje doprinosa za zdravstveno osiguranje. Zbog čega je ovo ostalo samo puko slovo na papiru u prethodnih osam godina?
- Prije svega, hvala vam što govorimo danas o funkcionisanju poslovne zajednice u Federaciji Bosne i Hercegovine, a posebno se zahvaljujem što je ovo pitanje izabrano kao prvo. Radi se, naime, o činjenici da, kako ste rekli, najmanje od 2015. godine se zakoni o doprinosima i porezu na dohodak najavljuju kao najvažniji u smislu rasterećenja cijene rada i u smislu stvaranja povoljnijih uslova za poslovanje. Nedostatak političke volje je očigledan. Nerazumijevanje problema s kojim se suočavaju privrednici u FBiH su očigledni i radi se o jednoj zapuštenosti predmetnih pitanja koja je nakon sedam ili osam godina neuvrštavanja na dnevni red sjednica i izvršne i zakonodavne vlasti dovela do toga da smo zemlja s najvećim opterećenjem cijene rada u Evropi, da smo zemlja s najvećim brojem nezaposlenih u Evropi i da smo druga najsiromašnija zemlja u Evropi. Sve ovo govori da se nove vlasti s ovim pitanjem moraju što hitnije i odlučnije pozabaviti, a mi smo dali konkretna rješenja vezano i za sistemske propise, ali i za neka ad hoc rješenja. Ova sistemska rješenja su u jednom momentu postala i arhaična i mi sada moramo pristupiti izradi novih zakona i u tom smislu Udruženje poslodavaca u okviru svojih savjetodavnih tijela i fokus grupa radi na pripremi novih principa i očekujemo poziv resornih ministara i Vlade FBiH na početak razgovora na temu pripreme novih zakona o doprinosima i porezu na dohodak, ali i ad hoc rješenja koje smo ponudili. Ne bi nam se nikako smjelo desiti da uđemo u eru godišnjih odmora, a da pritome nemamo donesena barem dva ili tri zakona, i to se uklapa u onih 100 dana rada Vlade. Ukoliko uđemo u sferu godišnjih odmora bez usvojenih zakona, ulazimo u jesen i bojim se da bi ovo bila izgubljena godina i jako loša poruka radnicima i privrednicima.
Buka: Je li Vas iznenadio stav nove parlamentarne većine u FBiH kada su odbili prijedlog UPFBiH kojim bi se od 1. aprila mogle povećati plate radnicima do 400 KM?
- U kontaktima s predstavnicima Vlade, a posebno Porezne uprave FBiH dobili smo upozoravajuće i alarmantne poruke. Naime, jasno nam je dato do znanja, čak i da se odmah usvoje zakoni o doprinosima i porezu na dohodak, treba najmanje devet mjeseci da bi se osigurala sredstva za kupovinu novih softverskih rješenja, izradu rješenja i nakon toga osigurala neophodna hardverska rješenja poreznih ispostava u cijeloj Federaciji. Dakle, da sada imamo usvojene zakone, 1. januara naredne godine oni ne mogu biti u primjeni. To je ono što brine nas poslodavce. Vlasti razvlače procedure usvajanja zakona, neodlučni su u tom pravcu, a u međuvremenu se dešava veliki gubitak radne snage i dešavaju se problemi koje će biti teško nadoknaditi čak i da ovaj zakon od ujutro bude u primjeni. Zbog toga smo ponudili to ad hoc rješenje, kojim bi se omogućilo poslodavcu da poveća platu radniku do 400 KM, a da se država odrekne dijela doprinosa na uvećani iznos plate, i da se ovaj povećani iznos plate ne opterećuje porezom na dohodak. To bi omogućilo da povećani iznos ide kao neto primanje radniku, a da se bruto dio izostavi ili smanji. Time bi se barem smanjio trend iseljavanja radnika, koji u potrazi za boljim standardom odlaze iz zemlje. Mi imamo podatke Eurostata i agencija za statistiku da je od posljednjeg popisa BiH napustilo 370.000 građana, što je strašan i nenadoknadiv gubitak.
Parlament FBiH nije poslao dobru poruku
Nove vlasti u Zastupničkom domu FBiH nisu odbile naš prijedlog, nego ga čak nisu uvrstile ni na dnevni red. Mi smo tražili da se to uvrsti na prvoj sjednici kao dobra poruka, međutim, obrazloženo nam je da nije bilo dovoljno ruku. Mi smo se ponovo obraćali predstavnicima zakonodavne vlasti uz zahtjeve da se izmjene ovih propisa uvrste na dnevni red, ali to nije učinjeno. Tražili smo i tematsku sjednicu o nedostatku radne snage, ali i taj naš zahtjev je ignorisan. Za sada imamo samo najave premijera i resornih ministara da će se ovi zakoni u najskorije vrijeme razmatrati. Tražili su da Vlada ove zakone predloži kao svoje, što nama odgovara. Nevažno je ko zakone predlaže, važno je da ih dobijemo.
Buka: Usvojen je Nacrt zakona o minimalnoj plati u FBiH po kojem bi ona bila 1000 KM. Može li se ovaj minimalac dostići ukoliko bi se izmijenili drugi zakoni?
- Vrlo izričito - da. Zašto ne ukoliko bi se plaćanja poslodavaca usmjerena prema državi samo preusmjerila prema radnicima, ukoliko bi se smanjila enormno visoka fiskalna opterećenja, treba vam jedna knjiga samo da ih pobrojite, ukoliko bi se smanjili porezi, ukoliko bi se uredilo pitanje poreza na dobit, pitanje parafiskalnih nameta. Ukoliko bi se ova pitanja riješila ta minimalna plata bi bila vrlo realna. Dakle, ona je realna u ovim okolnostima isto onoliko koliko je nerealna da se ide samo na zakon o minimalnoj plati bez usklađivanja preostalih propisa. Mi smo prošle godine potpisali kolektivne ugovore sa nekoliko sindikata iz realnog sektora i tom prilikom smo za kratko vrijeme usaglasili minimalnu platu. Poslodavci nemaju problema s minimalnom platom ukoliko se ona radi na bazi raspoloživih resursa.
Buka: Koliko obrtnicima u FBiH stvara problema način obračuna doprinosa s obzirom da se njihova osnovica za obračun veže za prosječnu platu?
- Ovo je jedan paradoks. Mi moramo biti svjesni da 54.000 obrtnika u FBiH, nažalost, dolazi u veliki rizik ukoliko bi se desile nesistemske izmjene zakona, odnosno ukoliko se usvoji zakon o minimalnoj plati bez zakona o porezu na dohodak i doprinosima. Veliki broj obrtnika, ali i malih i srednjih preduzeća bi stavio ključ u brave. Puno bi logičnije bilo da se obrtnicima osnovica za obračun doprinosa veže za minimalnu, a ne za prosječnu platu. Znamo kako obrtnici posluju, to su uglavnom manje i porodične kompanije u kojima često dvije ili tri osobe iz iste porodice svoju egzistenciju prepoznaju kroz funkcionisanje obrta. Obrtnicima treba olakšati uslove poslovanja. U pripremi zakona o doprinosima i porezu na dohodak, naravno da treba uzeti u obzir specifičnosti obrta i na taj način se odnositi u novim zakonskim rješenjima. Dovoljno je da u jednoj obrtničkoj radnji imate dvije plate ukupnog iznosa 2.000 KM, na to ćete imati još 1.500 KM obaveza prema državi. Pa, koji to mali obrt može izdržati, a da pritome još ništa nije zaradio?
Prošle godine samo tri sjednice ESV-a
Kada tome dodate da poslodavci plaćaju 42 dana bolovanja, koliko je odobreno zakonskim propisom, jasno je da privrednici sva ova opterećenja rada ne mogu izdržati. Očigledno je da je otvoreno i crno tržište s obzirom da su poremećeni uslovi poslovanja u FBiH.
Buka: Održavaju li se sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH?
- Od početka rada novih vlasti mi još nismo imali nijednu sjednicu ESV-a, a na čemu uporno insistiramo. To je kvorum u kojem se ova pitanja o kojima mi govorimo trebaju raspravljati i u konačnici dogovarati. Zbog toga smo pisali Vladi FBiH zahtjev za održavanje hitne sjednice kolegija i sjednice ESV-a. Prošle godine, koja je bila veoma kritična za poslovanje u Federaciji BiH održane su samo tri sjednice Ekonomsko-socijalnog vijeća. Na državnom nivou nikada nije uspostavljen kvorum u kojem bi bili predstavnici vlasti, sindikata i poslodavaca. U pojedinim kantonima postoje ekonomsko-socijalna vijeća, koja se vrlo rijetko sastaju. Naravno, ima izuzetaka u nekoliko kantona, ali generalno vlasti nisu zainteresovane da sjede s privrednicima.
Buka: BiH je godinama najlošija u regionu po lakoći poslovanja. Kako popraviti poslovnu klimu u BiH, je li potrebno mijenjati neke zakone, ako da, koje?
- To se može postići čitavim nizom zakonskih rješenja. Lakše poslovanje se može postići smanjenjem parafiskalnih nameta, zakonima o posredovanju u zapošljavanju, drugim pitanjima iz oblasti rada i socijalne zaštite.
Drugi po siromaštvu, a prvi po nametima privredi
Politika jeste jednako opća klima. Dakle, svima nam je jasno da se ovo pitanje može rješavati samo na bazi jasnih strateških zakona. Zakona koji će omogućiti da država normalno funkcioniše, a ne da druga najsiromašnija zemlja u Evropi bude najskuplja u smislu opterećenja cijene rada. To se mora mijenjati. Mi moramo poslati poruku građanima da će se stanje u ovoj zemlji mijenjati, da će se omogućiti otvaranje novih kompanija. To podrazumijeva kreiranje olakšica za privrednike, rješavanje crnog tržišta, freelancera i brojna druga pitanja. Država ima načina da kanališe i sabere svoje prihode a da pritome rastereti poslovnu zajednicu i da se omoguće veća strana i domaća ulaganja. Iz države više ne idu samo radnici, već i kompanije. Mi smo zemlja sa najbrojnijom administracijom, kada gledamo kvantitativno, koja se stalno uvećava, a ona nije efikasna.
Buka: Zašto je bitan zakon o posredovanju u zapošljavanju?
- Mi dugo čekamo taj zakon. Tražimo da se razdvoje evidencije i da službe za zapošljavanje postanu to što im naziv kaže, a ne da budu službe za zbrinjavanje nezaposlenih osoba. Smatramo da su pitanja zdravstvene i socijalne zaštite pitanja koja trebaju da budu u sferi interesovanja fondova zdravstva, fondova PIO i fondova socijalnih službi, a ne službi za zapošljavanje. Uspjeli smo postići da se u prednacrtu nađu odredbe koje će omogućiti jasno razdvajanje aktivnih tražilaca posla u FBiH, jer znamo da je na listi nezaposlenih veliki broj lica zbog zdravstvenog osiguranja. Na evidencijama imamo 283.000 nezaposlenih u FBiH. To je nerealno i mi tvrdimo da ih nema više od 40.000. Ove loše evidencije prave problem u realizaciji projekata u zapošljavanju. Kreiraju se projekti koji nisu prilagođeni aktuelnim potrebama i stanju na tržištu rada.
Buka: Koliko bi privrednicima značio zakon o obnovljivim izvorima energije?
- Mi u poslovnoj zajednici smo zahvalni novom ministru energije, rudarstva i industrije FBiH, gospodinu Lakiću, koji je od preuzimanja dužnosti pokazao veliki interes za što skorije usvajanje propisa iz oblasti energetike. Ne samo ovih vezano za zelenu energiju, već generalno. Prošlom sazivu vlade smo također dali amandmane na nacrte dokumenata koje je predložila Vlada. Smatramo da je energija još uvijek komparativna prednost Bosne i Hercegovine i da se na svaki način trebaju zaštititi i što bolje iskoristiti ovi resursi. Puno bi privrednicima značilo donošenje sistemskih rješenja. Imamo onih koji su u svojim kompanijama već dosta uložili u obnovljive izvore energije. Ono što privrednici posebno traže od vlasti jeste regulisanje sistema koji bi im omogućio da viškove proizvedene energije plasiraju u mrežu. To se mora riješiti što prije, jer će nam se uskoro desiti da električna energija, koju danas izvozimo, bude kupovana u BiH po puno skupljim cijenama i to je nešto što mi imamo interes da spriječimo.
Buka: Prije nekoliko godina u Parlamentu BiH zaustavljena je ideja da se omogući pomjeranje roka plaćanja PDV-a s 10. na kraj mjeseca. Koliko Vam i ovaj podatak govori o odnosu pojedinih politika spram privrede?
- To su najjednostavnija i praktična pitanja. To se moralo udovoljiti odmah, jer se ne radi o gubitku novca od PDV-a već samo o funkcionalnijem plaćanju za poslodavce.
Bez podrške politike i kod poteza koji nikoga ne koštaju
Međutim, to je dokaz koliko nemamo podrške od politike ni kod poteza koji nikoga ne koštaju. Ako privrednici kažu dajte, pomjerite rok plaćanja PDV-a za kraj mjeseca, to znači samo pomjeranje za 20 dana. Dakle, država svoje svakako naplati, a privrednicima se omogućava lakše poslovanje. To je samo jedan od primjera koliko nema razumijevanja od politike prema poslovnoj zajednici u cijeloj državi, ne samo u Federaciji BiH. Teže mi pada spoznaja da o tome više niko ni ne razgovara, da dođemo u priliku da to pojasnimo i da to ponovo tražimo. Mi smo iscrpljeni silnim pisanjima i zahtjevima, u našoj arhivi možete preuzeti stotine zahtjeva koje upućujemo prema vlastima s ciljem izmjene propisa, donošenja strategija. Nažalost, rješenja ne prate te naše zahtjeve.
Buka: Kada već govorimo o PDV-u, prevoznici iz BiH su godinama upozoravali da se u BiH ne naplaćuje PDV stranim prevoznicima, što domaćim otežava poslovanje...
- I to je apsurd. Svi koriste slabosti ove neorganizirane države. Najveća korist koju stranci trenutno izvlače iz Bosne i Hercegovine je obučeni, sposobni i vrijedni radnik.
Buka: Posljednjih mjeseci se dosta govori o potrebi uvoza radne snage. Koliko zaista nedostaje radnika i koji sektori su najviše deficitarni?
- Mi imamo čitave oblasti za koje ne postoji radna snaga. To su metalna industrija, drvna, hemijska, prevoz, to su oblasti gdje nedostaju desetine hiljada radnika. Često ukazujemo vlastima na potrebe izmjena i formalnog i neformalnog obrazovanja. Problem je što ne prilagođavamo ni neformalno obrazovanje. Službe za zapošljavanje trebaju s reprezentativnim Udruženjem poslodavaca raditi na prepoznavanju prioriteta i kod formalnog i kod neformalnog obrazovanja. Moramo raditi na hitnim prekvalifikacijama i dokvalifikacijama i moramo pratiti trendove na dnevnoj osnovi. Mijenjaju se trendovi, zemlje u okruženju su puno fleksibilnije.
Povrće nema ko ni da pobere ni da otkupi
Nismo na adekvatan način riješili pitanje rada osoba s invaliditetom. Mi nemamo pravo rada ni studenata ni učenika, nismo uredili ni pitanje sezonskog rada, propada nam i poljoprivredna proizvodnja jer povrće nema ko ni da pobere ni da otkupi. S druge strane, naši sezonski radnici su dobrodošli, kako u okruženju, tako i Evropskoj uniji. Evropske zemlje imaju dugoročne strategije privlačenja radne snage. Ukoliko brzo ne reagujemo, izgubit ćemo i ovo malo resursa i perspektive koju imamo u zemlji. Ovo pitanje nije vezano samo za plate radnika, nego i za političku stabilnost i generalnu sigurnost. Uvoz jednog radnika u Federaciji BiH traje oko 9 mjeseci, dok u Republici Srpskoj to traje oko mjesec i po. Zbog toga tražimo pojednostavljenje tih procedura.
Buka: Poslodavci godinama upozoravaju i na brojne tzv. parafiskalne namete. Da li se u ovom polju išta popravilo posljednjih mjeseci?
- Nažalost ne značajno. Ništa što bismo mogli u ovom času posebno izdvojiti. S obzirom da je veliki broj parafiskalnih nameta podijeljen, jedne donosi kanton, jedne entitet, treće država, međusobno niko ne zna šta ko donosi i čime opterećuje privrednike u FBiH. U tom kontekstu, mi smo radili na drugačijem rješavanju pitanja postavljanja tabli za rad privrednih subjekata. Dio je čak u nadležnosti i općina, ali ne mogu poslodavci doći i do svake općine. Ovo se mora urediti sistemski. Mi smo uradili studiju i pregled, ali i od toga je prošlo nekoliko godina. U ovom času imamo pokazatelje da je preko 3.200 parafiskalnih nameta u državi, entitetu, kantonima i općinama. Mi ne vidimo nikakve rezultate na poslovnu zajednicu i zbog toga svakodnevno insistiramo.
