Termin za intervju bila je prošla srijeda kada je novina već bila u štampariji. Na upit da li možemo da se čujemo ukoliko bude nešto novo, naprimjer proglasi secesiju RS-a, Dodik se nasmijao. Bili smo u pravu – za samo pet dana dogodilo se nešto novo, mada nije secesija. Dodik je pozvao Zlatka Lagumdžiju da podnese ostavku i rekao da su suspendovani svi razgovori i dogovori šestorke
Smatrate li da su procesi formiranja novih država na Balkanu završeni?
Ja sam na poziciji slova Dejtonskog sporazuma i Bosne i Hercegovine kao državne zajednice sastavljene od dva entiteta, naravno s mogućnošću da se stvori i treći ako to drugi žele. Mi to ne forsiramo. Ja sam na poziciji Bosne i Hercegovine koja će biti servis svojim dijelovima i na taj način pokazivati sposobnost da preživi, a ne biti problem dijelovima od kojih je sastavljena na način da sve što je njima potrebno bude od početka ostvareno. Na primjer, Bakir Izetbegović kaže kako se ne može dogovarati sa Hrvatskom izgradnja hidroelektrane Dubrovnik 2. Bosna i Hercegovina ne može da funkcioniše na “ne može”. Sa nivoa Bosne i Hercegovine treba da funkcioniše s tvrdnjom da može. Bilo bi logično da je Izetbegović rekao: “Da, naravno to je dobro, daj da vidimo šta Bosna i Hercegovina još tu može da pomogne.” Takva Bosna i Hercegovina ima smisla. Ona koja osporava nema smisla. Na kraju krajeva to nije njihovo da osporavaju nego da, naravno, podrže.
Da li je završena geopolitička raspodjela na području Balkana i ovog regiona, to je vrlo teško tvrditi. U Makedoniji postoje izrazite tenzije među narodima koji tamo žive, te neriješen odnos između Makedonije i Grčke. Sama situacija na Kosovu, bez obzira što to mnogi ignorišu, očigledno govori da njegovim odvajanjem i priznanjem zapadnih zemalja koje su to predvodile, poniženje Srbije i srpskog naroda ne može da prođe samo s tim da se srpski narod i država naviknu na to poniženje u smislu “ko vas šta pita, mi vam oduzimamo dio teritorije, a satisfakcije za to nema”.
Zar satisfakcija nije Republika Srpska?
Republika Srpska nije nikakav teritorij za potkusurivanje bilo čije. Ona je razvijala i razvija svoju autentičnu politiku koja je imala nerazumijevanje i u Bosni, jednim dijelom i u Beogradu, bez obzira što vas to može iznenaditi, ali u značajnoj mjeri zbog stereotipa i na međunarodnoj sceni. Mi kao Republika želimo da autoritativno vladamo svojim nadležnostima, onima koje smo dobili ustavom. Mi želimo da se Republika poštuje i njene nadležnosti u okviru Bosne i Hercegovine. Mi nemamo dobra iskustva sa centralizacijom određenih funkcija na nivou BiH i naša politika je da se to zaustavi i to se neće više dešavati. Naša politika podrazumijeva da što se tiče Beograda više nikad ne učinimo ništa što nije u našem interesu, a mogao bi da zahtjeva Beograd kao što je bilo u nekim situacijama kada smo ovdje promovisali određene politike vezane za status Republike Srpske. Smatralo se da je nepotrebno da se u RS-u promoviše javni ili politički interes. Tada je bilo nekih sugestija i intervencija iz samog Beograda da to nije tako. Beograd ne razumije ovu situaciju. Mislim da samo medijsko i političko Sarajevo dramatično preuveličava značaj Beograda što se tiče uticaja na politiku u RS-u. To možete da vidite na nizu primjera u posljednje vrijeme. Republika Srpska će nastaviti da poštuje slovo Daytona, dejtonski teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, da poštuje unutrašnju strukturu i nadležnosti Bosne i Hercegovine i da vodi svoju autentičnu politiku zasnovanu na ovim detaljima. Mi nismo avanturisti bez obzira što mnogi to tvrde. Dakle, mi želimo da pokažemo sposobnost da upravljamo ovim prostorom, koji se zove Republika Srpska.
Kakva je Vaša vizija RS-a – ostanak unutar Bosne i Hercegovine ili samostalna država?
To nije primarno pitanje. Primarno pitanje je da Republika Srpska nesmetano može da upravlja svojim resursima i da je to nesmetano upravljanje usmjereno ka stvaranju dobrobiti koja će omogućiti ovdje stabilne socijalne i ekonomske uslove. Sve ono što može da pomogne tom okviru za nas ne predstavlja problem. Mi mislimo da su što se tiče unutrašnje organizacije Bosne i Hercegovine Republika Srpska i Federacija sa svojim kantonima primarne činjenice, a Bosna i Hercegovina izvedena. Na međunarodno-političkom planu primarna je Bosna i Hercegovina i to nije sporno. Tu primarnost na međunarodnom planu opet kreiraju njeni sastavni dijelovi – entiteti. Bosna i Hercegovina nema svoju vladu. Predsjedništvo i Savjet ministara se sastavljaju. Zato i međunarodna politika treba da bude izvedena iz unutrašnje politike. To nije specifičnost BiH. Zašto mi imamo problem? Imali smo situaciju da neki predstavnici bošnjačkog naroda kao što je Silajdžić ili hrvatskog kao što je Komšić, kada odu u Savjet bezbjednosti UN-a ili Generalnu skupštinu iznose svoje stavove, ne iznose stavove Bosne i Hercegovine. To je problem među nama. To, recimo, nikada nije uradio Nikola Špirić ili Nebojša Radmanović. Niste mogli da čujete da su otišli i zloupotrijebili govornicu na međunarodnoj sceni i govorili svoje stavove. Ako nisu imali zajednički stav, onda nisu ni govorili.
Je li to jedino što Vam smeta kad je riječ o BiH?
Mi primarno nismo protiv Bosne i Hercegovine, ali jesmo protiv Bosne i Hercegovine koja pokušava da zarobi, okovi ili onemogući Republiku Srpsku u njenom razvoju. Za tu smo Bosnu i Hercegovinu koja je propulzivna za sve ideje. Ako Valonci u Belgiji imaju pravo na međunarodne ugovore, zašto bi to bio problem u Bosni i Hercegovini, zašto se odmah diže tolika galama.
Nije se digla galama.
Ali zašto bi to bio problem ako ti ljudi ne rade na štetu drugih.
Hoćemo li da pojasnimo situaciju u vezi izgradnje hidroelektrane Dubrovnik 2?
Ja sam tu samo rekao kao ilustraciju. Mi ćemo napraviti hidroelektranu.
Ko će napraviti – Vi (RS – op. aut.) i Republika Hrvatska?
Naravno.
Postoje li pare za to?
Ima para, samo je važno da imate dobar projekt, a projekti iz oblasti energetike su oni koji privlače novac i nije problem da to obezbijedite ukoliko imate urađen projekat, fisibility studiju i ostalo što je neophodno. Onda nije problem da se pojavite pred bilo kim, a pogotovo Vlada RS-a koja može da se pojavi danas na bilo kojem finansijskom tržištu i pred finansijskom institucijom da zatraži novac i da će taj naš zahtjev biti razmotren, a u značajnom broju će taj naš zahtjev biti i odobren kao što je slučaj autoputa Doboj – Banja Luka, gdje je Evropska banka za obnovu i razvoj u prvoj fazi odobrila 100 miliona, a sada u drugoj fazi 200 miliona Republici Srpskoj.
Ali pred MMF-om nastupa država Bosna i Hercegovina. Taj kredit ne možete dobiti kao entitet.
Ja bih volio da ne moramo povlačiti ta sredstva.
Svi bismo to voljeli, ali su vam neophodna.
Ali su veoma teška. Jeste da MMF pokušava da predstavi priču o Bosni i Hercegovini, ali to jeste međunarodna aktivnost. Nemam ništa protiv da BiH, odnosno predstavnici Bosne i Hercegovine komuniciraju sa svim međunarodnim institucijama, ali bez unutrašnjeg konsenzusa i dogovora ne može da nastupa niko. To i MMF dobro razumije, pa provede sedam dana u Banja Luci, isto toliko u Sarajevu, pa se onda nađemo u zajedničkim organima i tamo kreiramo određenu politiku.
Da se vratimo na projekt hidroelektrane Dubrovnik 2. Ima li projekta?
Radi se projekat.
Dakle projekta još uvijek nema?
Tek u posljednjih nekoliko mjeseci odnosi s Republikom Hrvatskom su rehabilitovani po tim pitanjima. Moram vam reći da je godinama unazad politika Stjepana Mesića bila da se ništa ne razgovara s Republikom Srpskom. Republika Srpska upravlja s tim, mi upravljamo vodama, mi odlučujemo da li će tunel ići prema Platu ili će voda ići u Herceg-Novi. Bosni i Hercegovini to ne treba da smeta.
Ali član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović se u tom slučaju pozvao samo na članove Ustava BiH po kojima međudržavne ugovore zaključuju države.
Pa neka on onda to završi. Oni su tamo ikebane.
Ko su ikebane?
On. I on je između ostalog. On samo misli da može nešto da uradi.
Dakle i Nebojša Radmanović je ikebana?
Nebojša nije, jer on ima snagu entiteta koja se zove Republika Srpska. A gospodin Izetbegović nema snagu entiteta koji se zove Federacija Bosna i Hercegovina. On ima izvorni legitimitet, koji je dobiven od naroda, ali on nema podršku institucija.
Ali nije mu ni potrebno. Članovi Predsjedništva su predstavnici naroda.
Ako mu nije potrebno, neka nastavi da zeza vidjeće kako će se to završiti.
Pa ako stvar dođe do Ustavnog suda vidjet ćemo kako će da se završi.
Zna se. Tri stranca i dva Bošnjaka će uvijek donijeti odluku koja je protiv nas.
Ja mislim da nije u redu da tumačite odluke suda, kao što ja nisam tumačila odluke banjalučkog suda po kojima sam izgubila slučajeve klevete, koje ste vodili protiv nas.
To je neusporedivo. Ali vi ste, bar po onome što pratim što pišete i govorite, posvećeni toj ideji koja se zove bosanskohercegovačka državnost. Kako je moguće da vam kao takvoj ne smeta da Ustavni sud ima trojicu stranaca? Da li je to pitanje suvereniteta?
Ustav podrazumijeva i prisustvo međunarodne zajednice kroz Ured visokog predstavnika, međunarodne snage, itd.
Neće to spasiti Bosnu i Hercegovinu. Međunarodna zajednica neće spasiti Bosnu i Hercegovinu.
Šta će je spasiti?
Unutrašnji dogovor, konsenzus, nediranje, nemiješanje i međusobno uvažavanje.
Možemo li to postići?
Možemo. Ne pada mi napamet da osporim nešto Federaciji. Nikada neću zaboraviti, ponosan sam na to, bez obzira što sam zeznut, da ne kažem neku grublju mušku riječ, kada smo pričali o rekonstrukciji Kliničkog centra u Tuzli i Kliničkog centra u Banjaluci, pojavila se mogućnost da novac putem jedne fondacije da holandska vlada, pola u vidu donacije, a pola u vidu kredita. Bilo je potrebno da Parlament BiH donese odluku o tome, a gotovost projekta u Tuzli bi bila veća nego u Banja Luci, mi smo rekli “gradite”. I mi smo u Parlamentu glasali za to. Nakon toga smo dobili potpunu opstrukciju, gdje je Banjalučki klinički centar trebalo da dobije 42 miliona bespovratnih sredstava i isto toliko kredita na više desetina godina, a mi smo izgubili priliku za to jer je neko u Sarajevu napravio priču kako će holandska vlada dati “četnicima koji su uradili to što su uradili”.
Imate selektivan pristup. Na primjer, uključujete se u priču u vezi sporazuma o granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pred Saborom bi se uskoro mogao naći Sporazum Izetbegović – Tuđman.
Izvinite, nas potpis Izetbegovića ne obavezuje. Postoji dio granice kod Kostajnice koji imamo neriješen s Hrvatskom. I ukoliko taj sporazum Izetbegović – Tuđman koji nama nikada nije prezentovan zadire ili nepovoljno rješava to pitanje onda mi mislimo da imamo pravo da to dovodimo u pitanje. Izetbegović nije bio naš predsjednik. Kako je mogao da preuzme obaveze u ime nas?
Ali govorite i izgradnji hidroelektrane Dubrovnik s Vladom Hrvatske, prozivate “gdje su sada, što ne pomognu”, a što Vi ne pomognete oko ovoga, jer ne možete voditi politiku dvostrukih aršina – u slučaju hidroelektrane Dubrovnik hoćete da isključite državu, a kad je riječ o sporazumu o granici hoćete da se uključite i čak kažete da Neum treba da bude eksteritorijalan.
To je obična laž. Ja to nikad nisam rekao.
Oslobođenje, 1. august 2012. “Kazao je (Milorad Dodik – op. aut.) i da je suglasan s prijedlogom hrvatske da neumski koridor na neki način bude eksteritorijalan.”
Šta je tu problem?
Da bude eksteritorijalan?
Taj dio. Zašto? Gradi se autoput između dva dijela Hrvatske iznad Neuma gore. Pa neka prolazi kroz Republiku Srpsku ako ima negdje.
Ne može.
Nije ni važno. Taj autoput ima status eksteritorijalnosti u smislu funkciju koju obavlja.
Koja će to država dozvoliti?
Što neće dozvoliti? Ali taj problem se mora riješiti. Uopšte nisam protiv da ta dva ostrva tamo (Veliki i Mali Školj) pripadnu BiH i mislim da je Hrvatska previše… radi se o jednom narodu koji je dobio najbolje što je mogao da dobije na Mediteranu. U Piranskom zaljevu bukvalno gledaju u spavaće sobe preko one male obale Slovenije koju ima. A ovdje zatvara Bosnu i Hercegovinu. Dole Crnogorce z…. za onaj mali dio obale. Ja sam pričao s nekim ljudima iz Hrvatske na tu temu. Ali isto tako je logično da oni imaju neki spoj imajući u vidu ovo što ih čeka, moraju da imaju spoj bez proceduralnih zastoja, te da im Bosna i Hercegovina omogući da se to desi. Govorim o procedurama, ne o nečemu drugom.
U nedavnom intervjuu kazali ste da Bosna i Hercegovina po pitanju priznanja Kosova neće ići ispred nego iza Beograda. Da li to znači da Vi smatrate da je priznanje Kosova neminovnost?
Ne znači. Ja samo kažem da ćemo pratiti Beograd, da nećemo konstituisati svoju politiku o tome, već ćemo pratiti politiku Beograda. Pošto ne vjerujemo u priznanje Kosova kao države od strane Srbije to znači da ni mi ne možemo dati saglasnost u Bosni i Hercegovini za priznanje Kosova.
Da li Vi vjerujete da Srbija neće priznati Kosovo?
Ja vjerujem da neće i ne bi trebalo dok ne dobije određenu satisfakciju.
Ali prema izjavama zvaničnika Srbije mogućnost priznanja Kosova kao države više nije isključena.
Srbija je u delikatnom trenutku kada će morati odlučiti. Ako je i dalje za evropski put onda može da prihvati da bude izmanipulisana da faktički sve više elemenata državnosti se mora prihvatiti i dati Kosovu. Ili može reći “ukoliko ste naši partneri onda ne možete da priznate Kosovo koje je dio naše teritorije”. Srbija će u tom pogledu morati donijeti teške odluke.
Takvo je činjenično stanje. Ali to znači kad jednog dana priznanje uslijedi, na redu je Bosna i Hercegovina?
Za šta je na redu Bosna i Hercegovina?
Za priznanje Kosova.
Naravno, ako Beograd prizna Kosovo, priznaćemo i mi.
U vezi Vaših zadnjih izjava o raspadu Bosne i Hercegovine i statusu Republike Srpske, reagovala je i Američka ambasada. Vi ste na to rekli “da je prošlo vrijeme kad su se SAD miješale u unutrašnje stvari u BiH”. Je li mudro svađati se sa Amerikancima?
Čudo je Amerika. Moćna zemlja. Ali to ne znači da mi ne možemo da imamo stav. Značajan dio Amerikanaca, onih koje ja znam, poštuju kad imate stav. S druge strane, moje bazično pitanje nije bio prigovor američkoj politici. Bio je prigovor samo činjenici da su samo prije godinu dana kada se konstituisala federalna vlast zajedno sa drugima iz Evrope i Turske podržali Inzka da donese jednu nezakonitu odluku i ponište odluku Centralne izborne komisije BiH. Moje bazično pitanje je da li ima odgovornosti onih koji su to učinili. Naravno, oni nisu željeli da odgovaraju na to pitanje. Pokušali su da drže predavanja. Ono što mi osjećamo je da je RS država kao što je Teksas u SAD-u, kao što je Bavarska u Njemačkoj. Zašto je to problematično u tom nivou? Ja mislim da se stranci moraju povući iz vođenja unutrašnje politike. Danas u Bosni i Hercegovini ponovo je na sceni priča o ustavu. Sasvim je legitimno da svi pričaju, da pojačavaju neke svoje startne pozicije. Tako i ja mislim da je Bosna i Hercegovina složena država, složena državna zajednica. Ali s imaginacijom nekih stranaca, pa i nekih Amerikanaca da Bosna i Hercegovina treba da bude što više centralizovana i unitarna, mi se ne slažemo s tim. Taman oni bili Amerikanci još jednom.
U istom intervjuu u kojem kritikujete Amerikance, spominjete Ruse, rusku pomoć, rusku investicije, najavljujete zaokret prema Rusiji. O kojim konkretnim projektima govorite? Ministar finansija u Vladi Srbije Mlađan Dinkić ponovo pokreće priču o kreditu od Rusije u vrijednosti od 800 miliona eura. O tome se govorilo i ranije, ali nikako nema tih velikih kreditnih sredstava.
Zar vi mislite da ja imam vremena da pratim ko šta priča?
Pa bili ste nedavno s njim.
Veoma precizno, dakle, što se tiče Amerike i našeg odnosa, mi želimo i gradimo partnerstvo, ali ćemo uvijek imati svoj stav pogotovo po pitanjima koja su važna za nas. Mi cijenimo doprinos Amerike da na nekim važnim temama i pitanjima stabilizacije mira, ali isto tako imamo neke prigovore kroz sav taj period. Imamo i neke svoje frustracije. S druge strane, Evropska unija jeste naš politički cilj i daćemo doprinos evropskim integracijama, ali isto tako ćemo postaviti pitanje Evropljanima koji se zalažu za vladavinu prava zašto su godinama podržavali visokog predstavnika koji je kršio ljudska prava. Rusiju doživljavamo kao veoma prijateljsku zemlju s kojom imamo niz praktičnih, egzaktnih projekata koji se realizuju, koji su omogućili da Republika Srpska, privreda Republike Srpske, a time i Bosna i Hercegovina lakše prođe ovu globalnu recesiju koja je došla sa Zapada i uticala na to da ugrozi mnoge naše poslove ovdje, a time i radna mjesta. Dakle, što se tiče Rusije, što se tiče njene političke pozicije u pogledu Bosne i Hercegovine, zalaganja za Dayton, međunarodni kapacitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine mi nemamo tih problema.
S druge strane, ekonomska saradnja se zasniva na tome da su ruski subjekti investirali u privatizaciju Rafinerije nafte i distributivne mreže za naftu, uložili nekoliko stotina miliona eura s ciljem da ukupno ulaganje bude 970 miliona eura, kako je to predviđeno. Oni vrše rekonstrukciju bazičnog postrojenja Rafinerije u Brodu koja je bila potpuno devastirana kroz rat i vrijeme u koje nije radila. Mi poštujemo što su to Rusi učinili, jer cijenimo da ne bi našli nijednog partnera koji bi preradu nafte u Brodu digao na ovaj tehnološki nivo i da bi Rafinerija Brod i za nas i za Bosnu i Hercegovinu i za čitav region bila potpuno izgubljena da u taj posao nisu ušli Rusi. Mi potpuno poštujemo i veoma smo zahvalni Rusiji koja je podržala kompaniju koja je ovdje ulagala.
Što se tiče drugih ulaganja, riječ je o istraživanju nafte i gasa, koji postoje na osnovu nekih ranije istraživanja, na području Posavine, Semberije i Krajine, te u Hercegovini. Mi smo dali koncesije za to. Moram da kažem da prvobitni elaborati govore o količinama da smo veoma blizu tome da je moguća komercijalna eksploatacija nafte i gasa na mjestima gdje su izvršene analize.
Treći važan segment je izgradnja gasovoda koji će biti sastavni dio jednog kraka gasovoda Južnog toka, koji treba da se završi tako što će krajem ovog mjeseca ili najkasnije u septembru RS i ruski distributer Gasprom potpisati memorandum o formiranju zajedničke kompanije za izgradnju gasovoda kroz Republiku Srpsku i upravljanje gasnim aranžmanima na ovom prostoru. To podrazumijeva dogovor da RS da suglasnost da ta naša zajednička firma bude u omjeru 60% Gasproma i 40% RS, što znači da treba da obezbijedimo 40% sredstava.
Koliko je to novaca?
Sada je ukupna investicija za gasovod oko 200 miliona eura, pa računajte koliko je 40%. U svakom slučaju Republika Srpska želi da učestvuje u toj novoj kompaniji, ali će kasnije doći do izgradnje dvije nove termoelektrane na gas od 600 megavata koje će graditi ta naša zajednička kompanija.
Kako ćete da nabavite 80 miliona eura?
Eh… šta ti pitaš… Polako, naravno da ćemo to obezbijediti kao što smo obezbijeđivali i ranije. To je nešto što je potrebno Republici, mi trebamo da imamo gasovod, on se naslanja na Južni tok i naravno da ćemo to obezbijediti. A pošto je to visokoprofitabilno ulaganje vjerujemo da neće biti problema da obezbijedimo 80 miliona eura.
Od koga možete li nam reći?
Tipično. Mislio sam da ste vi daleko konsolidovaniji novinar nego obično. Svi novinari pitaju od koga ćete naći. Ja govorim o projektu koji tek treba da razvijemo, a kad dođe vrijeme da obezbijedimo naše ulaganje, naći ćemo novac.
Projekt Nabucco je u zastoju. Ko će Vam dati pare?
Ko kaže da ćemo tražiti pare od Zapada? U Bosnu i Hercegovinu dolazi SPER Banka, najveća ruska banka, koja je kupila sistem Volks banaka u jugoistočnoj Evropi. To je banka u 100-postotnom državnom vlasništvu s portfoliom daleko većim od mnogih evropskih banaka. Njeno prisustvo ovdje omogućiće da razgovaramo o mnogim komercijalnim aranžmanima.
Ali to je skupo. Komercijalni aranžmani su skupi.
To će se odlučivati kroz procjenu opravdanosti ulaganja novca. Kamate su nešto što je logično što prati kredite. Vidjećemo koji će nivo kamate biti. To vam sada ne mogu reći, ali jedna od banaka s kojima bi mogli da razgovaramo jeste ta.
Kakva je saradnja s partnerima u Federaciji BiH i da li im vjerujete?
Bazična priča je da je Bosna i Hercegovina složena državna zajednica. Organi BiH se konstituišu tako što se sastavljaju od dva entiteta i tri naroda i mi nismo najčešće u prilici da biramo partnere. To izaberu birači na izborima. Mi nismo birali SDA ranije za šta nas je tužio Etičkom komitetu Internacionale SDP, koji je nekoliko godina nakon toga napravio partnerstvo sa SDA-om koje sada razvaljuje. U tom pogledu mi imamo ključne pozicije koje su važne za odnose. Naš politički cilj je provedba Dejtonskog sporazuma. U pogledu funkcionisanja mi posljednjih nekoliko godina imamo veoma dobre odnose sa HDZ-om BiH i to ne krijemo, gdje smo izgradili zajedničke odgovore na neke izazove kroz, na primjer, pitanje popisa. Sa SDA nikada nismo dijelili bazične vrijednosti. Nismo imali međustranački dogovor koji bi mogao da promoviše neke zajedničke ciljeve. Više je to bilo skupljanje u okviru Parlamenta ili Savjeta ministara i otaljavanje tih pitanja i izazova koji su bili važni, a ne dijeljenje zajedničkih vrijednosti u tom pogledu. Najmanje zajedničkih vrijednosti smo u posljednjim godinama dijelili sa SDP-om. Ne dijelimo ni sada. Mislimo da je politika SDP-a u posljednje dvije godine nakon izbora bila bitno destabilizirajuća za samu Bosnu i Hercegovinu, da je koncept kojim se SDP suprotstavio konstituisanju organa vlasti, a sada to prihvata, učinio tu vrstu destabilizacije. Bila je to jedna avantura koju je SDP iz svojih partijskih ili ličnih razloga provodio u posljednje dvije godine i zavalio Bosnu i Hercegovinu i doveo je u institucionalnu krizu. I na nivou Bosne i Hercegovine i Federacije. Dakle, mi prihvatamo legitimno većine koje dolaze iz bošnjačkog i hrvatskog naroda kao što očekujemo da oni prihvataju legitimne većine koje dolaze iz Republike Srpske.
SREBRENICA
Genocid u dnevnopolitičkom obračunu
Smatrate li da bi Vaše prihvatanje presude Međunarodnog suda pravde da je genocid počinjen u Srebrenici relaksiralo odnose u Bosni i Hercegovini?
Mi smo naš odnos prema Srebrenici u nekoliko prilika i situacija rekli. Naš odnos prema tom događaju se vidio 11. jula kada su sve institucije, prije svega policija RS-a besprijekorno odradile svoj posao. Institucije RS-a pridaju određen značaj tom događaju prisustvom delegacije Vlade Republike Srpske.
U kojoj nije bilo nikog srpske nacionalnosti.
Dobro, ali prošlih godina su išli neki drugi i mi to tako nismo vidjeli. Samo pitanje genocida je više izvan same kvalifikacije suda. Ono se prenijelo u dnevnopolitički obračun ili pretpostavke za određenu vrstu političkih špekulacija i zato ne želim da o tome uopšte razgovaram.
LOKALNI IZBORI
Pobijedit ćemo u Banja Luci, ali i u Bijeljini i Foči
Bili ste kod patrijarha Irineja?
Da. Bio sam.
Pomoći ćete obnovu vile patrijarha na Dedinju?
To je dio patrijaršije, koji se koristi za međunarodne aktivnosti patrijarha, koji ih očigledno ima, kao i drugih članova Sinoda. Mi smo iskazali spremnost da u tome pomognemo.
Kako će javnost reagovati na to? Ima li dovoljno novca u RS-u dovoljno? Osim toga Emiru Kusturici ste obećali pomoći oko ustanovljavanja književne nagrade Ivo Andrić od 100 hiljada eura.
Nemojte se vi brinuti za to. Republika Srpska će pomoći, a ja ću pozvati i privatne i javne firme u RS-u da pomognu Patrijaršiji. Možda će biti neka minimalna izdvajanja budžetskih sredstava, ali u svakom slučaju pomoć Patrijaršiji nije locirana na principu izdvajanja iz budžeta. S druge strane, što se tiče Emira Kusturice, ništa mu nije obećano što već nije urađeno. I da se ne podržava finansijski taj, vjerujem važan projekat, on ne bi do sada bio u ovoj fazi, odnosno stanju gotovosti. Mi ćemo nastaviti da to podržavamo, jer vjerujemo da će to biti dobro za sam Višegrad, mjesto koje će se sasvim drugačije locirati na turističkoj mapi i da će omogućiti da se u tom objektu Andrić grad zaposli značajan broj ljudi. Nemojte se sekirati. Sve je obezbjeđeno finansijski i veoma predano pratimo.
Ne sekiram se ja. Međutim ovo su očigledno potezi za Vašu predizbornu kampanju za lokalne izbore?
Pa dobro, Vi to možete osporavati.
Sveti Sinod, Emir Kusturica i kriza u Federaciji pomažu Miloradu Dodiku. Je li to može tako da se definiše?
To je vaš pogled. Hoćete da vam kažem da smo za obnovu Ferhadije prije nekoliko godina dali značajan dio novca?
To je nesporno. Šta očekujete od ovih izbora?
I tada su bili izbori, pa nisu Bošnjaci glasali za Milorada Dodika niti vjerujem da je ovo primarno da će se neko opredjeljivati.
Tu šansu ste davno propustili.
Meni je važno da dobijem glasove koje dobijam.
Niste mi odgovorili o očekivanjima na lokalnim izborima.
Pobijediće SNSD.
I u Banjoj Luci?
Naravno.
100 posto ste sigurni?
Recimo 105 posto.
Trebinje?
Naravno. Bijeljina, zapišite da ćemo pobijediti u Bijeljini. Pobijedićemo i u Istočnom Sarajevu, na Palama i u Lukavici. Pobijedićemo i u Foči.
Razgovarala: Duška Jurišić
Tekst preuzet iz magazina Dani