Kakvo je Vaše mišljenje o nedavnoj predaji aplikacije za članstvo u EU?
Koliko god nam članstvo, kad bude i ako bude, donosi prednosti, sigurno će biti i dosta odricanja i nepovoljnosti. Morat će se mijenjati tradicionalne navike našeg naroda. Imamo primjer Hrvatske. Neophodno je jačati kapacitete za strateško vođenje pristupnog procesa i dijaloga sa Evropskim parlamentom. I vrlo značajno je jačanje uloge parlamenata u BiH u kontekstu integracije u EU. Postoji više koraka, potrebno je ispuniti određene uslove za pristup a koliko mi je poznato, BiH to još nije učinila. Lično imam utisak da je neka vrsta „euforije“ oko ulaska u EU, za koju bi se moglo reći da je prije više godina i postojala danas „splasnula“. Vjerovatno kako i sami postajemo svjesni svih obaveza, te iskustva zemalja u okruženju, a posebno izbjeglička kriza, značajno je uticalo na ovakav stav.
Kada Već govorimo o obavezama BiH, ima li po Vama pomaka kada je riječ o pravosuđu BiH? Naime, često smo svjedoci hapšenja visokih funkcionera i istraga protiv njih, a na kraju gotovo svi budu pušteni na slobodu…
Pa, sudeći po brojnim događajim iz skorašnje prošlosti jasno je da tu nešto „ne štima“. Jedan dan se hapsi, sve se to prikazuje u medijima pompezno, a nakon nekoliko dana se pušta na slobodu… Ne znam, nemam pravničku naobrazbu, ali gledajući očima običnog građanina, teško mi je da vjerujem u nezavisno pravosuđe u BiH.
Iza sebe imate uspješnu karijeru u medicini, šta vas je potaknulo da se odlučite okušati i u politici?
Dugo godina sam član Socijalističke partije. I ranijih godina je bilo prijedloga da budem na Listi za izbore, ali sam prioritet davala svojoj profesionalnoj karijeri. Mogu reći da sam se na tom polju ostvarila. Moja želja je da uradim puno na tom polju da „pomaknem“ granice onoga što se može i onoga što trenutno treba unaprijediti u okrviru zdravstvene politike. A to se može ostvarivati uključivanjem u političke tokove i uzimanjem učešća u onim strukturama koje predlažu i donose odluke. To je svakako bio jedan od razloga da se aktivnije počnem baviti politikom.
Moje uže opredjeljenje je Onkologija. Danas, u svijetu, ova nauka je „otišla daleko“ sa novim pristupima u liječenju, sa inovativnim lijekovima. Da bi sve ovo bilo primjenjivo, bar djelom i kod nas, potrebne su izmjene i zakona i propisa i brojne druge odluke koje treba da obezbijede „propusnost“.
Kao narodni poslanik, imam priliku da delegiram brojna pitanja i pokrećem inicijative koje mogu doprinijeti rješavanju brojnih problema u zdravstvu, ali i drugim sferama života, većem angažovanju žena, ne samo u politici, već i u drugim sferama života, da bi bile zastupljenije i u strukturama rukovođenja. Za to je potrebno obezbijediti preduslove, a prije svega da žena može ostvariti svoju glavnu ulogu, a to je rađanje. Treba joj pomoć u podizanju porodice, znači da društvo treba obezbijediti pomoć ženama, pristup jaslicama, obdaništima, sistemu školovanja, boravak djece u školama, a to će zahtijevati i izmjene zakonskih regulativa. Znači da treba da znam kako se to može sprovesti, od koga se traži podrška. Takođe, kroz politički angažman mogu da steknem više znanja o načinu funkcionisanja sistema, zakonskim regulativama, kako ih mijenjati, poboljšavati. O tome kako da ispunim zacrtane ciljeve i koji su to „putevi“ kojima treba ići.
Pored zdravstvene politike, čemu još dajete primat u Vašem političkom angažmanu?
Obilježja, prvenstveno psihološka, i stil vođenja žena, kojeg obilježava visoka briga za međuljudske odnose, zasigurno su razlozi zašto se žene u politici više od muškaraca bore protiv nejednakosti i diskriminacije, te zanimaju za teme vezane uz djecu, porodicu, prava manjinskih skupina, i slično. Takođe, žene upravo zbog područja u kojima su tradicionalno prisutnije tzv. „ženske“ djelatnosti kao što su odgoj, obrazovanje i zdravstvo, imaju znanje i uvid u neke probleme i teme u koje muškarci nemaju, te su stoga za njih i zainteresiranije. I to su upravo polja na kojima se trudim da budem aktivna. Takođe sam angažovana i na polju zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i kogeneracije, ali se „po malo“ uključujem i u područje energetike, industrije i sl.
Da li su po vama političarke bolji političari?
U startu mi nismo u istom položaju sa muškarcima prvo što se tiče porodice i obaveze prema djeci. Za mene je odgoj djece najvažnija, prioritetna stvar u životu i ne treba ga podrediti ničemu. Jer ono što se propusti u odgoju, u samom početku, ne može se ili je vrlo teško posle nadoknaditi ili ispraviti. A drugo, i genetski smo drugačije. A od rođenja, pa tokom odrastanja, različiti su uticaji hormona, kod muškaraca dominira testosteron koji „tjera“ na akciju, na borbu. To je činjenica još od postanka čovjeka, prvih plemenskih zajednica kada su muškarci išli u lov, a žene imale obaveze oko svih članova plemena. To nas je milijunima godina razlikovalo. Da li će se i koliko brzo mijenjati shvatanja, društveni tokovi i obaveze u budućnosti? Sigurno je da hoće i oni su i sada na sceni, ali potrebno je još dosta toga mijenjati .
Ključna pitanja koja proizlaze iz ovoga je hoće li povećani udio žena u politici dovesti do promjena u stilu rada i političkoj retorici, te hoće li se veći naglasak stavljati na skupine problemima za koje su žene tradicionalno zainteresirane. Stoga je potrebno istražiti što to žene lideri unose u politiku, koja su to njihova psihološka i radna obilježja, urođeni stil vođenja, te interesi i perspektive koje zastupaju u politici. S obzirom da različitosti općenito podrazumijevaju drugačije i različite odnosno nove pristupe, za očekivati je da će veće uključivanje žena u politiku dovesti do novih principa, naglasaka i rješenja. Tri su cilja ovog rada. Prvi je istražiti psihološka i radna obilježja žena koja žene unose u politiku odnosno njihove vrijednosti i norme rada koje su različite od donedavno dominantnih muških. Drugi je cilj opisati stil vođenja žena koji mijenja odnos prema suradnicima i ljudima općenito. Treći cilj je analizirati teme na koje žene političari stavljaju naglasak te njihova stajališta prema različitim političkim temama..
Obzirom da ste radili istraživanje o glavnim obilježjima muškaraca i žena, možete li nam reći šta je to istraživanje pokazalo, šta nas toliko razlikuje?
Žene su sposobnije u komuniciranju s ljudima, pomaganju, savjetovanju. Također, dokazano je da su žene bolje u razumijevanju neverbalne komunikacije, u čitanju tuđih emocionalnih stanja, odnosno posjeduju tzv. „žensku intuiciju”. Gen tehnologija muškarce čini nezavisnima, samopouzdanima, ambicioznima, aktivnima, agresivnima, dominantnima, upornima, avanturistima, natjecateljima i slično, dok žene čini osjećajnima, obzirnima, nježnima, ljubaznima, taktičnima, urednima, orijentiranima domu… Osim genetike, na psihološka obilježja muškaraca i žena utječe i odgoj, putem kojeg se tradicionalno kod djevojčica i dječaka razvijaju i potiču različite vrijednosti. Tako se djevojčice odgaja da budu krhke, ovisne, popustljive, osjećajne i da surađuju, dok se dječake odgaja da budu neustrašivi, nezavisni, aktivni, asertivni, agresivni i bez emocija, odnosno, kod dječaka se potiče kontakt s okolnim svijetom i predmetima, a kod djevojčica ovisnost i socijalna komponenta. Dokazano je da se muškarci i žene razlikuju s obzirom na svoja radna obilježja. Razlikuju se s obzirom na svoj odnos prema radu, stil rada, odnos prema pogreškama, pristup odlučivanju, pristup pregovorima, način komuniciranja te izvore motivacije. Na ovu temu zaista mnogo mogu reći, ali ovo bi bilo ukratko.
Da li se političarke dovoljno cijene kod nas?
Treba još puno toga uraditi da bi se ženama „otvorio“ put i da bi im bavljenje, ne samo politikom, nego, i menadžerstvom, i profesijom, i svim drugim, bilo još dostupnije. Mi i kod nas imamo žena koje su dugo godina izuzetno aktivne u politici, imamo ženu-premijerku. Moj stav je da od same osobe zavisi kako će biti pozicionirana, koliko je zainteresovana, koliko „daje od sebe“ i ulaže napora da pomjeri, pokrene, nešto u društvu. Ako je to vidljivo, onda nema razloga da ne bude cijenjena.
Iza nas je 8. mart, Dan žena, kada se puno pričalo o rodnoj ravnopravnosti i kada je konstatovano da žene u zakonodavnoj vlasti učestvuju sa oko 20 posto i to na svim nivoima u BiH, dok je njihov broj u izvršnim tijelima zanemariv. Da li je ovako mali broj žena u vlasti zabrinjavajući? Kakva je situacija u drugim zemljama?
Prosječno, žene čine 23,8 posto zastupnika parlamenata. Iznadprosječna zastupljenost žena prisutna je samo u Andori oko 54 posto, uz koju na listi prednjače sjeverno-europske zemlje Švedska, Island i Finska, Južna Afrika i Kuba s više od 40 posto žena u parlamentima, dok su zadnje na listi s manje od 10 posto žena u parlamentima Mađarska, Brazil i Ukrajina, a na samom začelju Saudijska Arabija bez žena u parlamentu. Mnoge od najrazvijenijih zemalja svijeta, kao što su Francuska i Velika Britanija te SAD, Kanada i Australija, ne mogu se pohvaliti velikim učešćem žena u parlamentima, jer sve redom imaju manje od 25 posto žena u donjem domu. Hrvatska se pak s 23,8 posto žena u 7. sazivu Sabora od prosinca 2011. godine (DZS, 2012.) nalazi na 30. Mjestu, od 70. zemalja na listi, dakle u sredini liste. Više od polovice zemalja svijeta ima manje od četvrtine žena u parlamentima, no ono što je pozitivno je izrazito rastući trend udjela žena.
U Klubu poslanika Socijalističke partije imamo dvije žene od ukupno četiri poslanika. Iz redova Socijalističke partije imamo žene na pozicijama ministara, direktora, rukovodilaca i drugim važnim pozicijama, što ukazuje da se Socijalistička partija dosljedno drži svojih principa i zacrtanih ciljeva o svim vidovima ravnopravnosti, u ovom slučaju rodne ravnopravnosti, kao i socijalne pravde i solidarnosti. Poslanici Socijalističke partije su prvi inicirali obrazovanje odbora u Narodnoj skupštini koji danas nosi naziv Odbor jednakih mogućnosti i gdje se razmatraju sva ona pitanja koja su vezana i za rodnu ravnopravnost.
Da li će nas biti više zastupljeno? To ovisi i od nas, žena, samih. Koliko smo spremne da se upustimo u te obaveze. I treba naglasiti da danas imamo brojna zanimanja gdje je procentualna zastupljenost žena veća od zastupljenosti muškaraca.
Razgovarala: Tatjana Čalić