Dževad
Nekić, generalni revizor institucija u Federaciji BiH, za magazin Buka govori o
tome kako je biti na čelu Ureda koji se svojim nezavisnim radom “zamjerio”
bivšoj Vladi FBiH. Otkrio nam je i zašto tužilaštva ne sprovode istrage o
utvrđenim kršenjima zakona. Razgovarali smo i o njegovoj kandidaturi za
poziciju direktora UIOBiH, čiji se budući čelnik znao i prije pokretanja
konkursa.
Buka:
Gospodine Nekiću, za vrijeme Vašeg mandata na čelu Ureda za reviziju
institucija FBiH značajno se povećao broj revizija u toku jedne godine. Koliko
ste Vi zadovoljni učinjenim?
– Mandat
generalnog revizora je duži nego sto su to obično mandati imenovanih
funkcionera, a primarni razlog je da se očuva nezavisnost i kontinuitet rada a
da promjenom vlasti ne dođe do smjene. Imajući u vidu nadležnost Ureda za preko
2000 subjekata smatrao sam da se značajno treba povećati godišnji plan revizija
što je bila vizija i misija rada u narednom periodu.
Cilj mi je
bio da Ured kao jedna od četiri vrhovne revizorske institucije u BiH nosi
svojstvo šampiona povjerenja, poštenja i integriteta u javnom životu.
Da bi
ostvario viziju, na samom početku radio sam na obezbjeđenju dovoljno
finansijskih, materijalnih, tehničkih i ljudskih kapaciteta, a što je bilo u
funkciji povećanja broja revizija.
Smatrao sam
da uposleni mogu iznijeti takav zadatak, a moje je bilo da boljom
organizacijom, redom, radom i disciplinom ih vodim ka tome. Imao sam sreću što
su moju viziju dijelili mnogi pojedinci koji su svoje znanje i kompetencije
operativno stavili u tu funkciju i u dosta slučajeva i sami bili inicijatori i
pokretači promjena.
Smatram da
sam dao svoj maksimum, a to najbolje govore rezultati rada ove institucije.
Ured za reviziju je izgradio imidž vrijedne institucije koja ne podliježe
pritisku, i koja radi u skladu sa zakonom i u interesu građana.
Velika je to
obaveza i odgovornost i za mene i zaposlene u Uredu, ali nije lako biti šampion
poštenja i povjerenja.
Buka: Koje
su najteže nepravilnosti koje pronalazite u institucijama FBiH?
– Kada je u
pitanju trošenje javnog novca i upravljanje javnim resursima, svaka
nepravilnost je teška, i treba biti nulta tolerancija prema zloupotrebama i
lošem upravljanju. Sa aspekta revizije nas vodi koncept materijalnosti i radimo
na bazi uzorka, što znači da one najteže nepravilnosti su one koje utiču na
revizorovo mišljenje.
Revizor
treba da stekne razumno uvjerenje koje nikada neće biti apsolutno, ali je
dovoljno da se da adekvatno mišljenje.
Istraga se
neće provoditi!
Uvažavajući
da imamo veliki broj raznovrsnih subjekata koji su nam u nadležnosti, mogu reći
da su kod preduzeća česte nepravilnosti u primjeni međunarodnih
računovodstvenih standarda što znači da finansijski izvještaji nisu istiniti i
fer.
Kod
usklađenosti uočavamo neadekvatne primjene Zakona o javnim nabavkama, slabosti
u obavljanju poslova iz nadležnosti, nejasne ili ne postojanje kriterija za
dodjelu sredstava kapitalnih i tekućih transfera, kao i ne obavljanje nadzora
nad namjenskim utroškom sredstava, popis imovine i slično.
Buka: Koliko
ste predmeta proslijedili tužilaštvima i je li bilo ikakvih konkretnih
procesuiranja?
– U periodu 2016–2022. godine 115 izvještaja
finansijske revizije u kojim su utvrđene značajne nepravilnosti i data
negativna mišljenja za finansijske izvještaje ili usklađenost sa zakonima i
drugim propisima dostavljeno je kantonalnim tužilaštvima na informisanje i
nadležno postupanje, ukazujući i na razloge osnova kvalifikacija za data
mišljenja.
U većini slučajeva nadležna tužilaštva su donijela
naredbu o neprovođenju istrage, navodeći kao razloge da:
– iz prijave i
pratećih spisa da prijavljeno djelo nije krivično djelo,
– ne postoje osnovi
sumnje da su prijavljena lica učinila krivično djelo,
– u radnjama
prijavljenih osoba nisu ostvarila bitna obilježja krivičnog djela,
– učinjeno djelo
nije krivično djelo itd.
Smatrajući da određeni predmeti nisu do kraja
sagledani Ured za reviziju je u nekim slučajevima tužilaštvima ulagao pritužbe
na donesene odluke, a što je opet rezultiralo donošenjem odluke o odbijaju
pritužbe kao neosnovane.
U rijetkim slučajevima došlo je do provođenja istrage,
koja je nakon kraćeg vremena obustavljena, te donesena tužilačka odluku o
obustavi istrage, zbog nepostojanja dovoljno dokaza da je počinjeno krivično
djelo.
Zbog ovakvih odluka tužilaštava i stalnih upita od
medija i organizacija civilnog društva o efektima našeg rada, odlučili smo
sačiniti i objaviti publikaciju koja daje pregled svih dostavljenih izvještaja
tužilaštvima i odgovora koje smo zaprimili, te učiniti cjelokupnu aktivnost
transparentnom.
Buka: Na
neke od izvještaja Ureda burno su reagovali pojedini ministri Vlade FBiH. Je li
to bio pokušaj da se izvrši pritisak na vas?
– Prilikom
revidiranja institucija FBiH za 2020. godinu, smatrali smo važnim, uvažavajući
našu ulogu u društvu kao i povećane rizike, da posebnu pažnju posvetimo mjerama
koje su implementirane s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije.
Fukus nadzora u raspolaganju i trošenju finansijskih sredstava u vanrednim
okolnostima je praksa i preporuka međunarodnih organizacija vrhovnih
revizorskih institucija.
U revizorskim
izvještajima za četiri ministarstva (Ministarstvo energije, rudarstva i
industrije, Ministarstvo okoliša i turizma, Ministarstvo poljoprivrede,
vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo prometa i komunikacija) skrenuta je
pažnja na Uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede
FBiH u okolnostima pandemije Covid-19, s obzirom na to da su ona bila nadležna
za dodjelu sredstava u ukupnom iznosu od 90 miliona KM.
Ministri pritiskom na revizore pokušali
zataškati nepravilnosti
Nakon što smo
objavili naše izvještaje, uslijedio je eklatantan primjer pritiska na mene
kao generalnog revizora i pokušaja da se ugrozi nezavisnost Ureda za reviziju.
Na održanoj press konferenciji članovi Vlade su pokušali na jedan populistički,
neargumentovan i neprimjeren način optužiti mene i Ured za utvrđene nalaze u
izvještajima a pri tom ne navodeći nikakve argumente kojima bi to demantovali.
U navedenim
izvještajima smo utvrdili da nije postignut osnovni cilj Uredbe, očuvanje
radnih mjesta za vrijeme pandemije i da kriteriji za dodjelu sredstava nisu
bili adekvatni tako da su mnogi korisnici koji su dobili sredstva otpustili
značajan broj zaposlenih. Ispravnost našeg rada je i činjenica da su svi
izvještaji bezrezervno podržani od
Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju kao i Parlamenta FBiH.
Pritisak
koji se na neprimjeren način odvijao i
manifestovao u tom periodu rezultirao je Zaključkom Vlade FBiH kojim se
naredbodavno tražilo od Ureda da se dopune izvještaji, da se dostave
obrazloženja o ciljevima revizije i obrazloženje na komentare ministarstva.
S obzirom na
to da se radi o izvršnoj vlasti koja je ujedno subjekt koji se obavezno revidira
svake godine, shodno međunarodnim
revizorskim standardima, to predstavlja najgrublji i najteži vid pritiska na
nezavisnost Ureda.
Cilj je bio
omalovažiti, obesmisliti i onemogućiti profesionalan rad Ureda i učiniti da
izvještaji budu puka formalnost kako bi trošenje javnih sredstava bilo bez
nadzora.
Adekvatnom
reakcijom na neargumentovane navode to nije postignuto, jer je Ured „podsjetio“
Vladu da ne može obavezati Ured svojim zaključcima, i da mi imamo određene
obaveze isključivo prema Parlamentu FBiH i Parlamentarnoj komisiji a ne
izvršnoj vlasti.
Buka: Prošle
godine vam nije dozvoljeno da uđete u Naftne terminale Federacije. Da li je
bilo još preduzeća u kojima niste mogli izvršiti reviziju i je li Vlada FBiH
išta učinila po tom pitanju?
– Kako je
Ured počeo da proširuje obim svojih revizija u skladu sa Zakonom o reviziji,
tako su počele određene opstrukcije i negodovanja.
Djelovanje u
javnom interesu stavlja dodatnu odgovornost na nas da potvrdimo svoju važnost
za građane. Takva odgovornost znači da ćemo kad-tad biti izloženi pritiscima,
što se i desilo u proteklom periodu.
Imali smo
određene prepreke kada smo prvi put htjeli obaviti reviziju Operatora za obnovljive izvore energije i
efikasnu kogeneraciju i Pretisa, pa smo zahvaljujući našoj upornosti
i profesionalizmu, kao i podršci tadašnje Parlamentarne komisije odgovorne za
reviziju i Parlamenta FBiH, koji su potvrdili
da se radilo o rušenju pravnog sistema i poretka, uspjeli obaviti ove
revizije.
Imali smo
opstrukcije i od Vlade FBiH kada smo htjeli izvršiti reviziju učinka Covid-19
mjera, koja je smatrala da je naš zahtjev preuranjen?!
Posljednji
slučajevi u kojim smo onemogućeni u obavljanju poslova iz naše nadležnosti bili
su NTF i Union banka, za koje smo donijeli zaključke o privremenoj obustavi
revizije.
O nastalim
okolnostima u vezi revizije Naftnih Terminala, Ured za reviziju obavijestio je
Vladu Federacije BiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i
„Operator – Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo (matično društvo), te je
traženo da se poduzmu aktivnosti iz nadležnosti kako bi se obavila revizija. O
nemogućnosti obavljanja revizije obaviještena je i Parlamentarna komisija
odgovorna za reviziju.
Parlamentarna
komisija je donijela čak dva zaključka u kojima je tražila od Vlade FBiH i
Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH i OTF-a da se hitno uključe
u rješavanje nastale situacije u vezi s planiranom finansijskom revizijom NTF-a
i da hitno dostave traženu dokumentaciju, međutim, ista nikada nije
dostavljena.
Izvršna vlast kao ni preduzeća u većinskom državnom
vlasništvu nisu postupili po zaključcima zakonodavne vlasti, čime su sebe
stavili u superioran položaj, što je nezamislivo u demokratskim zemljama.
Dominacija
izvršne vlasti nad zakonodavnom je odlika zemalja sa niskim nivoom demokratije.
U slučaju
Union banke, Uprava Banke obavijestila je Ured za reviziju da, po njihovom mišljenju, Banka ne spada
pod revidirane institucije dok je Federalno ministarstvo finansija, smatralo da
je Banka predmet supervizije Agencije za bankarstvo, zbog čega „ostaje upitna
potreba za revizijom od strane Ureda za reviziju“.
Svi bi da
tumače Zakon o reviziji
Tumačenje
odredbi Zakona o reviziji nije u nadležnosti Banke niti Federalnog ministarstva
finansija, koji su doveli u pitanje izvršenje planirane revizije i narušili
operativnu nezavisnost Ureda za reviziju.
Osim toga,
Vlada FBiH, iako je bila obaviještena o nemogućnosti obavljanja revizije „Union
banke“, nije poduzela ništa u okviru
svojih nadležnosti, ali je u međuvremenu donijela Odluku o davanju prethodne
saglasnosti Nadzornom odboru „Union banke“ d.d. Sarajevo za ponovno imenovanje
dva člana Uprave Banke koji su onemogućili Uredu za reviziju obavljanje poslova
iz nadležnosti.
Buka:
Postoje li kazne za neodgovorne institucije ili kompanije i imate li
informacije da li se one kažnjavaju?
– U skladu sa odredbama Zakona o reviziji
institucija u FBiH Ured za reviziju dužan je
dostaviti konačan izvještaj revidiranoj instituciji i Parlamentu Federacije
Bosne i Hercegovine. Izvještaj se u isto vrijeme dostavlja Vladi Federacije
Bosne i Hercegovine i predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine, a može se
dostaviti i svakoj drugoj nadležnoj instituciji.
Ovo zapravo znači da
svaki od primaoca našeg izvještaja ima određenu odgovornost, on se ne dostavlja
tek onako na čitanje. Parlament također
može na osnovu nalaza i preporuka smanjiti budžet ili preduzeti druge
odgovarajuće korektivne mjere.
Do sada nije bilo reakcije izvršne i zakonodavne
vlasti, nisu sankcionisana odgovorna lica, što znači da koliko god je
kvalitetan naš rad, on ne može imati prave efekte bez odgovarajuće podrške.
Zbog toga je i nizak stepen implementacije preporuka.
Ured za reviziju dužan je nakon što informira
rukovodioca revidirane institucije, osim ukoliko se time neće prouzrokovati
uticaj na istragu, obavijestiti nadležne organe za provođenje zakona kada
postoje indicije o postojanju značajnih kršenja zakona.
Nakon slanja izvještaja nadležnim organima, Ured za
reviziju nije zaprimio povratne informacije o kažnjavanjima subjekata revizije,
niti je dobio informaciju o tome da li se izrečene kazne i provode.
Po pitanju naših ovlaštenja u prikupljanju informacija
kao i pristup prostorijama i dokumentaciji u vezi sa funkcijama iz nadležnosti
Ureda za reviziju, imamo mogućnost da u slučaju kršenja navedenih odredbi
kaznimo pravne subjekte, odgovorne osobe ili fizičko lice kod pravnog subjekta
novčanom kaznom.
Ured za reviziju je do sada izdao prekršajne naloge
pravnim subjektima i odgovornim osobama Pretisa d.d. Vogošća, Operatora za
obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju i Union Banke d.d, jer nam
nije omogućeno obavljanje revizija.
Buka:
Kandidovali ste se ove godine na konkursu za direktora Uprave za indirektno
oporezivanje BiH. Jeste li dobili rezultate i je li u ovom postupku bilo sve
regularno, odnosno je li bilo sukoba interesa?
– Tačno je
da sam se kandidovao, jer smatram da svojim znanjem i iskustvom mogu uspješno
voditi takvu instituciju. Kompetencije, rezultati rada i etičke vrijednosti
najbolje govore koliko je neka osoba sposobna da odgovori zadatku, obavezama i
postavljenim ciljevima.
Sa
rezultatima provedenog intervjua upoznat sam iz medija kao i svi građani,
nikada nisam dobio zvaničnu informaciju od komisije koja je provodila proceduru
(Upravni odbor UIO).
Na sceni je
zakon sile a ne sila zakona
Imajući u
vidu sva dešavanja i skepticizam u cjelokupan proces, 26.04.2023. godine Komisiji
sam podnio Zahtjev za pristup informacijama za uvid u Poslovnik o radu
komisije, kriterije za ocjenjivanje i rang listu kandidata.
Dana
27.04.2023. godine predsjednica komisije Jelka Milićević pismeno me
obavijestila da je svu dokumentaciju u vezi sa konkursom kao i moj Zahtjev
dostavljen Vijeću ministara BiH.
Očekujem
odgovor radi preduzimanja i pokretanja sljedećih aktivnosti.
Buka: Ako
stranački funkcioneri nekoliko mjeseci ranije javno kažu da pozicija direktora
UIO BiH pripada nekoj stranci, šta će nam onda konkursi?
– Svrha konkursa je da se izabere najkompetentnija
osoba sa visokim stepenom integriteta, koja će svojim znanjem i profesionalizmom voditi instituciju i
osigurati njeno zakonito poslovanje.
Ako smo opredijeljeni za evropski put onda moramo
poštovati zakone i dobre prakse, ali očito da su u BiH zakoni postali samo puka
formalnost što najbolje potvrđuje izjava jednog visoko pozicioniranog
političara koji je prije i raspisanog konkursa javno rekao ime budućeg
direktora UIO te da „samo formalno treba provesti proceduru“.
Direktor UIO nije politička funkcija te ovakva izjava
i aktivnosti koje su provedene u tom smjeru da se zaista izabere već unaprijed
određena osoba ukazuju na visoku političku korupciju svih sudionika.
Ovakvim odnosom i ponašanjem nenormalno je postalo
normalno jer su važniji politički izvršioci nego zakoni i vladavina prava,
dakle, na sceni je zakon sile a ne sila zakona.
Ja nisam pristalica takvog sistema, vjerujem u silu
zakona i boriću se na tom putu, vjerujem u budućnost ove zemlje i da u njoj još
uvijek ima moralnih, predanih i vrijednih ljudi koji dijele slične vrijednosti.
„Jučer što smo radili rezultate već vidimo, a danas
što radimo tek ćemo spoznati“.