Iako se očekivalo da će se već opšti izbori 2014. godine
održati s izmijenjenim dokumentima, kako bi se svim građanima omogućilo
da bez ograničenja biraju i budu birani, to se još uvijek nije
dogodilo.
Mjesecima se u parlamentarnoj proceduri nalaze izmjene Izbornog zakona, predlažu se i nove, ali bez rješenja za provođenje presude ‘Sejdić-Finci’.
O tome govori Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, široj
javnosti poznat kao jedan od podnosilaca tužbe protiv BiH Evropskom sudu
za ljudska prava.
RSE: Uprkos odluci ‘Sejdić-Finci’, kao i drugim
koje su uslijedile, nije otklonjena diskriminacija, odnosno nije
omogućeno puno izborno pravo za sve građane BiH. Rasprave koje se vode o
izmjenama i dopunama Izbornog zakona, posljednjih mjeseci, kao da
potpuno ignorišu tu činjenicu.
Finci: Ne radi se o mjesecima, nego o godinama. Još
2001. kada je primljena u Vijeće Evrope, BiH se obavezala da će
promijeniti svoja normativna akta i uskladiiti ih s Evropskom
konvencijom o ljudskim pravima.
Zna se već dugo da Ustav i Izborni zakon BiH nisu u redu, ali uvijek se
pravdamo da smo mi zemlja poslije rata, da smo jako istraumatizirani i
da imamo puno važnijih poslova. Postigli smo mir pa ko će se sad brinuti
o ljudskim pravima pojedinaca, pogotovo ako se radi o manjinama? Tako
se u prvi mah tumačilo, mada se ustvari radi o svim građanima Bosne i
Hercegovine i o pripadnicima konstitutivnih naroda koji nemaju prava da
se kandiduju ukoliko ne žive na pravom dijelu teritorije. Drugim
riječima, u istoj situaciji kao i manjine nalaze se i Srbi koji žive na
teritoriji Federacije i Bošnjaci i Hrvati koji žive u Republici Srpskoj.
Onda je gospodin Božo Ljubić, dok je bio poslanik u bh. parlamentu –
sada je zastupnik u hrvatskom Saboru – predložio Ustavnom sudu BiH da
ispita Federalni ustav, pokrećući postupak za promjenu tog Ustava,
odnosno ustavnu tužbu. U toj ustavnoj tužbi uspjeli su da dokažu da
ustav Federacije nije sasvim u redu, da bi ga trebalo mijenjati, pa su
izašli sa predlogom novog Izbornog zakona samo za Federaciju BiH.
RSE: Kako Vi vidite predložene izmjene?
Finci: Moram reći da se radi o jednoj prilično čudnoj
stvari jer se time glasači Hrvati u Federaciji BiH čine neravnopravnim,
zavisno od toga da li žive u kantonima u kojima Hrvati već sad imaju
većinu ili u kojim su manjinski, ali konstitutivan narod. Čini se da su
Hrvati u Republici Srpskoj od strane HDZ-a, koji je nosilac tog
predloga, sasvim zaboravljeni, jer je očito da je tu postignut sporazum:
Republika Srpska je problem Srba, a ko živi tamo – ko mu je kriv, nek’
dođe ili u Federaciju ili nek’ ide u Republiku Hrvatsku.
RSE: Ali, ne predlaže se rješenje za provođenje odluka Evropskog suda za ljudska prava?
Finci: Predlažu se izmjene Izbornog zakona, mada su
neke odrednice tog Izbornog zakona predviđene u Ustavu – govorim i o
Izbornom zakonu na nivou Federacije i o državnom Izbornom zakonu, koji
se isto tako treba mijenjati da bi se implementirale odluke Suda u
Strazburu.
Ne zaboravimo – mi se sada približavamo trećem izbornom ciklusu koji je
suprotan Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. I dok nam je prvi put
Evropa progledala kroz prste, jer u kratkom roku, od decembra 2009. do
oktobra 2010., nije bilo moguće napraviti izmjene, pa je BiH dobila rok
od još četiri godine. U te četiri godine nije ništa napravljeno. Onda se
postavilo pitanje – hoće li biti održani izbori po starom ili nikako?
I, izbori su održani, mada nisu bili u skladu sa Evropskom konvencijom o
ljudskim pravima. Od strane evropskih posmatrača ocijenjeni su kao fer i
pošteni, jer eto, nije niko nikoga varao na izborima, mada stotine
hiljada građana Bosne i Hercegovine nisu mogli ni da se kandiduju na tim
izborima.
RSE: Približavaju se izbori 2018. koji će biti
raspisani već za nekoliko mjeseci – u maju. Ali, uslova da se oni
provedu s otklonjenom diskriminacijom i dalje nema. Da li su oni kojih
se to najviše tiče, pokušavali otkloniti nepravdu?
Finci: Između ostaloga, Vijeće nacionalnih manjina
BiH napravilo je amandmane na Ustav, jer naravno, ne možete mijenjati
Izborni zakon dok ne promijenite Ustav, pošto Izborni zakon mora biti u
skladu sa Ustavom. Kad smo to uputili Parlamentarnoj skupštini BiH, a
Vijeće nacionalnih manjina je jedno od tijela Parlamentarne skupštine,
dobili smo odgovor od Parlamentarne skupštine u kome kažu da amandmane
na Ustav BiH mogu predložiti Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara,
Predstavnički dom i svaki delegat, u skladu s Ustavom i Poslovnikom,
tako da Vijeće nacionalnih manjina, koje predstavlja sve nacionalne
manjine u Bosni i Hercegovini, svih sedamnaest nacionalnih manjina,
jednostavno ne može biti ni predlagač amandmana, o kojima bi Parlament
raspravljao. Mogu predlagati svi, ali ne i oni kojih se to najviše tiče.
RSE: Izdvojila bih još nekoliko činjenica koje
prate presudu. Naprimjer, Tužilaštvo BiH je prije nekoliko godina počelo
istragu zbog toga što je, zbog neprovođenja presude ‘Sejdić-Finci’, BiH
ostala bez 47 miliona eura iz IPA fondova. Potpunih informacija o tome
dokle je istraga došla nema, da li je prekinuta. Kako Vi gledate na ovu
činjenicu?
Finci: Znate, IPA fondovi idu direktno na račune onih
koji ih implementiraju, znači, uglavnom privrednih subjekata. Ne idu u
državne budžete i zbog toga se oko toga niko u državi nije sekirao. Svi
se sekiraju što MMF ne daje novi kredit, koji ide u državni budžet, a
tim državnim budžetom upravljaju naši političari. Međutim, IPA fodnovima
ne upravljaju oni, nego krajnji korisnici. To što će, recimo, razvoj
turizma zaostati, što će poljoprivreda izgubiti milione i milione eura,
to njih puno ne brine, jer oni svakako ne mogu da utječu na to kako će
se ta sredstva trošiti. I to je upravo ono što izaziva taj podsmijeh
Evrope kad vide kako se Bosna i Hercegovina ponaša.
Mi smo dobili, ima već godina dana, Upitnik na koji treba da odgovorimo,
preko 3.200 pitanja koja nam je Evropska unija postavila, i to pitanja
za koja smo znali kako glase, jer su nam ih prije toga vrlo prijateljski
ustupili i Hrvatska i Srbija. Međutim, naravno, u BiH nema dogovora ni
oko prvog pitanja koje glasi: ‘Koliko stanovnika ima Bosna i
Hercegovina?’. Mada je popis stanovništva bio 2013., još nema dogovora o
tome koji će biti rezultat popisa. Iako imamo zvanične rezultate, u
praksi jedan entitet priznaje jedne a drugi druge… tako da država BiH
nema odgovor na to jednostavno pitanje, a da ne kažem kako je tek sa
komplikovanijim, koja su puno teža i puno ozbiljnija od broja
stanovnika.
RSE: Vijeće ministara je 2016. usvojilo Akcioni
plan za provođenje odluke koja se tiče Vas, ali i ostalih, koje je donio
Evropski sud za ljudska prava. Imate li informaciju kako se odvija taj
plan, čije je praćenje svojevremeno najavilo i Vijeće Evrope?
Finci: Vijeće Evrope je do sada donijelo šest
rezolucija protiv Bosne i Hercegovine, upravo zbog neprovođenja presuda
Evropskog suda o ljudskim pravima. Sa zadovoljstvom je prihvaćena odluka
o Akcionom planu, međutim, kad su na zadnjem zasjedanju pitali šta je
urađeno od Akcionog plana, mogli su da dobiju samo prazan list papira,
jer jednostavno ništa nije urađeno i ništa se na tome ne radi. Ispalo je
da imamo daleko ‘važnijih’ pitanja, kao što je pitanje ravnopravnosti
hrvatskog naroda kao konstitutivnog, kome su dva puta u proteklom
periodu izabrali Hrvata za člana Predsjedništva, ali ne Hrvata koji je
član HDZ-a, i samim tim nema kredibilitet hrvatskog naroda. Kao da samo
oni koji su u HDZ-u mogu biti članovi Predsjedništva.
Znate, to su ti apsurdi koji izazivaju podsmijeh i žaljenje u Evropi i
zbog toga, u ovim najavama da će do 2025., 2026. vjerovatno samo dvije
zemlje ući u Evropsku uniju, računa se na Srbiju i Crnu Goru. Bosnu i
Hercegovinu niko i ne spominje, jer, daj Bože da do tog roka mi barem
postanemo zemlja kandidat. A čak ni to ne možemo postati, kako se kaže i
u Reformskoj agendi, dok ne implementiramo presudu ‘Sejdić-Finci’, jer
zemlje koje ne poštuju osnovna ljudska prava, ne ispunjavaju uslov za
Evropsku uniju.
RSE: Još samo da Vas podsjetim da je
Predsjedništvo BiH prošle godine usvojilo odluku da se ova presuda
provede do kraja 2017. godine. To je pozdravio i visoki predstavnik, sve
međunarodne organizacije. I opet, prazno obećanje…
Finci: Vi znate da mi imamo razne kalendare, tako da ne
znam po kom kalendaru je izračunat taj termin, 2017. godina. Sigurno da
po ovom julijanskom toga neće biti. Ali, ja se nadam da će se desiti
jednog dana, ne znam tačno kad. Jer oni koji sada grčevito drže vlast,
jednom će shvatiti da se u Evropi 21. vijeka moraju poštovati ljudska
prava. A BiH ne poštuje ni osnovna prava svojih građana.