Doktorand ne želi da postane doktor filozofije. Više sfere življenja mu bitnije od profesure.

Sreten Zec, nakon što je završio ekonomski fakultet, otišao je u Sjedinjene Države. Poslije dvije godine boravka u Americi, vratio se u BiH i upisao Filozofski fakultet u Banjaluci, koji je završio 2008. godine. Kako kaže, za filozofiju se “zagrijao” čitajući djela Fridriha Ničea. Nastavio je sa postdiplomskim studijama u Beogradu, gdje je radio na doktorskoj tezi, za koju sumnja da će ikada odbraniti, jer, prema Sretenovim riječima, radi se o specifičnom pristupu filozofiji, koji je njegovim kolegama profesorima nesvakidašnji, te je zbog njihovog nerazumijevanja izgubio interesovanje da postane doktor filozofije.

“U filozofiju sam se upustio iz puke radoznalosti i želje da dođem do odgovora na fundamentalna pitanja: ko sam, šta radim ovdje, kakva je svrha svega, šta je život, gdje je početak, gdje je kraj. Na osnovu godina istraživanja shvatio sam da u zapadnjačkoj filozofiji postoje samo intelektualna igra, to jest pitanja, i da ona ne daje mogućnost odgovora. Ono na čemu ona ne radi jesu posebne metode i načini do kojih se dolazi do suštine pitanja o životu, smrti, svijesti, i kako da čovjek iskusi ono o čemu se tu priča. Dakle, da se izdigne iz intelektualne igre”,  započeo je Sreten svoju priču sa novinarom BUKE.

On kaže da je tokom proučavanja i čitanja literature vezane za filozofiju, suštinu življenja i ontološkog pitanja bitka, došao do knjiga koje nemaju mnogo veze sa zapadnom filozofijom, ali imaju sa filozofijom života. Tako je došao do knjige koja govori o vježbama disanja tibetanskih sveštenika. Sreten se aktivno bavio ragbijem, osnivač je ragbi kluba White Rabbits u Banjaluci, pa su ga ove vježbe privukle, jer je htio da poveća psihofizičku spremnost.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Zapravo, tu je riječ o cjelokupnom ljudskom aparatu, to jest tijelu, koje je ustvari geometrijski složeno. Ako se čovjek pozabavi određenim vježbama disanja, to se reflektuje na ostale dijelove tijela. Obzirom da sam se bavio i sportom, do tada sam radio samo fizičke vježbe, trbušnjake, sklekove i slično, ali praktikovanjem desetak minuta vježbi disanja, za koje postoje određena pravila da bi se pravilno radile, osjetio sam ogromne promjene. Čovjek bolje funkcioniše, manje se znoji, manje spava, ali ima bolji san i još mnogo toga”, kazao je Sreten. Preporučio je knjigu autora Petera Keblera “Pet Tibetanaca”, iz koje je mnogo naučio, nije obimna, ali je jako praktična.

 

“Ova knjiga čovjeka za kratko vrijeme može uputiti u praktično primjenjivanje vježbi disanja, a zauzvrat mu pruža vitalnost i svjež izgled”, tvrdi Sreten.

MEDITACIJA

Iz godine u godinu, Sreten je širio svoj opseg znanja, informisao se kroz literaturu i polako zadirao sve dublje u svijet istočnjačke filozofije.

“Sa meditacijom sam počeo 2015. godine. Do tada sam smatrao da je to totalna glupost, narodskim rječnikom rečeno ‘mlaćenje prazne slame’. Da sjediš, džabalebariš, ništa ne radiš i meditiraš. Naravno, ni o jogi nisam ništa znao i imao sam predrasude. Mislio sam da je to vezano sa sektaštvom, kao što uostalom svaki laik misli. U sve to sam ušao preko literature, jer meditacija i joga su egzaktni i postoje pravila po kojim se treba pristupiti ovim stvarima”, tvrdi Sreten. On dodaje da riječ joga znači jedinstvo, a da se to jedinstvo odnosi na jedinstvo čovjeka, njegove energije koju proizvodi i vanjske energije koja na njega djeluje, te svega onoga što nas okružuje.

“Čovjek je na određen način geometrija, kroz nas teče energija. Ako se čovjek posloži na jednak način sa kosmičkom geometrijom, onda je i prijem energije kod čovjeka usklađen. Joga nije ništa drugo do splet određenih vježbi, na osnovu čega se čovjekova energija usklađuje sa univerzalnom energijom.  Tu nema nikakve religije, već upustvo šta čovjek treba da radi kako bi svoje tijelo uskladio sa onim što ga okružuje. Joga nije smišljena radi fizičkog, već radi duhovnog zdravlja. U fizičkom smislu, kada se čovjek poslije joga vježbe osjeća uravnoteženo, snažno i zdravo, to je nus pojava”, objasnio je naš sagovornik.

 



ODLAZAK U INDIJU

Sreten je radeći na sebi i usavršavajući vještine joge i meditacije i zanimajući se za te stvari putem interneta, došao do saznanja o radu jogi majstora Džagija Vasudeva, koji je u južnoj Indiji otvorio Iša (bezgranično) joga centar.

“Do ovog gurua došao sam preko YouTuba i njegovog kanala, preko kojeg sam bukvalno za sedam dana dobio mnogo praktičkih odgovora o svemu onome što me zanimalo, a koje sam tražio u klasičnoj filozofiji. U isto vrijeme sam se mnogo interesovao i za naučni pristup svim tim pitanjima, pročitao sam mnogo tekstova vezanih za rad Nikole Tesle, ali i knjiga vezanih za kvantnu fiziku i molekularnu biologiju. Kada se sve uzme u obzir, zaključak je da se radi o istoj stvari i da ono o čemu moderna nauka govori, nema nikakve razlike od jogi nauke i istočnjačkog poimanja svijeta”, tvrdi Sreten.

Ove godine je u Iša joga centru na internetu izašao program na koji su se mogli prijaviti svi zainteresovani za prakticiranje joge i ovu priliku je i Sreten iskoristio kako bi se na licu mjesta i na najbolji mogući način upoznao sa ovim vještinama. Zajedno sa još jednim kolegom iz Banjaluke prijavio se za ovaj tečaj, na koji je nakon mjesec dana dobio potvrdan odgovor.  Međutim, on nije znao do posljednjeg dana da li će ići, jer da bi se stiglo do južne Indije treba imati i poprilično novca.

“Potrebno je bilo platiti tečaj koji je koštao 250 evra, ali tu su i putni troškovi. Pošto su poznanici i prijatelji znali da se bavim istraživanjem istočnjačke filozofije, da se bavim meditacijom i jogom, i koliko sam predan svemu tome, jer sam promijenio i način ishrane i način života u posljednjih dvije godine, dakle poznanici i prijatelji su mi, kada su saznali za moj put, uspjeli za desetak dana prikupiti novac za troškove”, kaže Sreten. Njihov put avionom krenuo je iz Beča do grada Bengalore u Indiji, a iz Bengalorea dalje se moralo vozom. Kada je stigao u Iša centar, njegova očekivanja su se potvrdila, jer cijeli taj centar i kompleks je izgrađen kao jedan omanji bajkoviti grad.

“Naselje nije samo tek tako izgrađeno, nego je vođeno jako mnogo računa o tome da se ispoštuje pravilo da objekti budu napravljeni na određenim energetskim tačkama. Sagrađeni su po određenoj geometriji, kao što su se gradili prastari hramovi i svetilišta, a korišteni su i specifični materijali”, kaže Sreten. On tvrdi da je odnos ljudi koji rade u tom centru prema polaznicima jogi programa daleko od svakog školskog sistema i da se radi o najorganizovanijem nastavnom centru sa kojim se ikada do sada susreo.

“U programu je učestvovalo još hiljadu ljudi koji su došli iz čitavog svijeta, ali cijeli tok tog programa je bio organizovan do savršenstva. Zajedno smo radili jogi vježbe, a cilj svega je da se za što kraće vrijeme nauči što više. Joga vježbe se rade po načinu koji je napravio guru Džagi Vazudev, a praktično su nam to pokazivali učitelji koji su znanje primili od njega.”, rekao je Sreten.

 

Program hata joge trajao je dvadeset i jedan dan i on je, kako kaže, vezan najviše za pročišćavanje duše i tijela i dizanja svijesti na viši novo. Ova joga sadržava pet elemenata, to jest pet vrsta određenih vježbi koje čovjeka uče čistom praktikovanju joge. Nastava svakoga dana traje od pola šest ujutro pa sve do večeri, s pauzama za jelo, predah i predavanja.

“Jako je važno, zbog dugog putovanja i drugačije klime, da čovjek bude fizički spreman. Meni je prvih dana bilo jako teško da se prilagodim. Fizički sam bio iscrpljen i imao sam problema s probavom. Čak sam u jednom trenutko pomislio da bih zbog svih tih poteškoća mogao biti i izbačen iz programa, jer izostanci sa vježbi se ne tolerišu, a meni je bilo preteško da budem prisutan non-stop na njima. Ipak sam uspio da prevaziđem te fizičke prepreke. Nakon sedam dana, dobio sam i upale mišića, ali sam sve to nekako pregrmio”, prisjetio se Sreten.  Njegovi planovi su da u istom ovom centru odradi i dodatni program koji traje pet mjeseci, a koji će mu omogućiti da postane instruktor.

Na pitanje da li će nastaviti sa svojom doktorskom disertacijom, Sreten je kazao da o tome više i ne razmišlja.

“Taj neki akademski život mene ne zanima. Želim da se dignem u više sfere življenja i da nastavim sa svojim vježbama i usavršavanjem. Činjenice govore i najnovija naučna istraživanja da za samo šest mjeseci praktikovanja hata joge tijelo može da se podmladi za sedamnaest godina. Ovdje nije riječ o estetskom podmlađivanju, nego fizičkom. To govori nauka, ali jako je bitno da se hata joga primjenjuje baš onako kako je propisano. Ovakav način prakticiranja joge čovjeku diže svijest na viši nivo, sjedinjuje ga sa svijetom na ispravan način, oplemenjuje ga, poima se svijet onakav kakav on zapravo jeste, ukratko, zadire se u suštinu”, rekao je na kraju razgovora Sreten i dodao da, ako čovjek radi prave stvari, prave stvari se i dešavaju.

 

 

 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije