Gospodin Gregorian, inače veteran američke diplomacije, prvo je komentirao izjavu premijera Republike Srpske Milorada Dodika, datu listu Večernje novosti iz Srbije, da vlada Republike Srpske radi na pripremi zakona o referendum na kojem bi se stanovnici tog entiteta trebalo da izjasne da li podržavaju Dejtonski sporazum i da li se protivite nametanju odluka od strane Visokog predstavnika:
“Ne mogu reći da me to iznenađuje, on o tome govori još od 2006. godine, a stvari su tako loše bile u to vrijeme da je tadašnji visoki predstavnik Christian Schwatrz Shilling prijetio da će Dodika ukloniti sa funkcije. To je tada bila samo Dodikova retorika, a sada je došlo do pomaka u pravcu provođenja pravnog postupka. Visoki predstavnik Valentin Inzko je ovoga putao rekao da su ovakve akcije anti-dejtonske i dovode u pitanje Dejtonski mirovni sporazum. Vijeće za implementaciju mira je također nedavno dalo izjavu koja sve ovo potvrđuje i podvlači da ove ovlasti nisu samo imenovane Dejtonskim sporazumom i da i njih priznaje i podržava Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija kao pravno obavezujući sporazum. To vrlo jasno ukazuje da ovakva Dodikova inicijativa ide u pogrešnom pravcu.”
Na pitanje nije li čudno da Dodik u pitanje dovodi srž Dejtonskog sporazuma, koji je garant postojanja Republike Srpske, gospodin Gregorian je odgvorio:
“Mislim da se morate osvrnuti na agendu SNSD-a, vladajuće stranke u Republici Srpskoj. Mi u međunarodnoj zajednici Republiku Srpsku ne smatramo problemom. Najviši svjetski zvaničnici, počevši od potpredsjednika SAD Josepha Bidena, do ministra vanjskih poslova Britanije Davida Millibanda, se slažu i stalno ponavljaju da je Republika Srpska dio Dejtona i da je međunarodna zajednica ni na koji način ne dovodi u pitanje. Međutim, sadašnja entitetska vlada, sa SNSD-om, je krenula konfrontacionim putem. Ja doista ne znam šta je njihov motiv, ali oni dovode u pitanje vlastitu egzistenciju ovakvim ponašanjem. I ako tako nastave, ja ne mogu predvidjeti posljedice, ali vam mogu reći da one sigurno neće biti pozitivne.”
Raffi-GregorianOdgovarajući na pitanje da li smatra da Federacija BiH ima snage da se odupre takvim pozivima na jedan jedinstven način i zajedničkim snagama, posebno uzimajući u obzir politička razilaženja među Bošnjacima, zamjenik Visokog predstavnika je rekao:
“Mislim da ta podjela na Federaciju BiH i Republiku Srpsku prije svega nije prirodna. Političke partije iz Federacije imaju interese i platforme i udio u Republici Srpskoj i obratno. Oba entiteta također trebaju da budu multietnički. Problem nastaje nakon izbora 2006. kada je politička i pluralistička ravnoteža poremećena. Kako je SNSD dobio 41 mjesto u Parlamentu, oni imaju većinu i kontrolišu sve javne institucije u RS, što se ranije nije dešavalo, i vrlo se represivno ponašaju prema opoziciji.Na dalje, zbog postojećeg ustava, oni su u situaciju da kontrolišu i državnu agendu. Mene više interesuje šta je to što država može učiniti da nametne svoje ovlasti i autoritet nakon dolazećih izbora kako bi ponovo uspostavila politički ravnotežu i pluralitet u cijeloj Bosni i Hercegovini. To je ono što će zemlju pomjeriti naprijed i upravo je progres na taj način bio postignuti i u prošlosti. Prethodna vlada, o kojoj također nije postojalo visoko mišljenje, je, kad se osvrnemo na njene ućinke, ipak sprovela mnoge reforme, primjera radi reformu odbrane, poresku reformu, obavještajnu reformu, energetsku reformu, i mnoge druge. To je vodilo do sposobnosti da se naprave pomaci ka EU i NATO-u. Iz toga proizilazi da se, čak i sa ovim ustavom koji ima ograničenja i treba da bude reformiran, može dosta postići ukoliko postoji političke ravnoteža. I ako su prethodni izbori uzurpirali tu političku ravnotežu, onda novi izbori građanima daju priliku da tu ravnotežu ponovno uspostave. I sve je do naroda. I jasno mi je da vlada Republike Srpske sa SNSD-om na čelu obmanjuje svoje glasače skrivajući ono što su glavna pitanja. Ta pitanja nisu konfronatacija između entiteta i međunarodne zajednice. Vlade sakrivaju svoju nemoć da se nose sa stvarnim izazovima… nezaposlenošću, deficitom, nedostatkom stranih investicija, penzionim osiguranjem…Težnja progresivnih snaga koje se žele pridružiti Evropskoj uniji i NATO-u trebalo da bude kako se tom cilju približiti. Dakle, bit će na samim građanima da izaberu manje od svih zala, ali takva je demokracija” – zaključio je gospodin Gregorian u intervjuu za Glas Amerike.
Preuzeto sa: www.voanews.com