Demokratija odabir najmanjeg zla

Gospodin Gregorian, inače veteran američke diplomacije, prvo je komentirao  izjavu premijera Republike Srpske Milorada Dodika, datu listu Večernje novosti iz Srbije, da vlada Republike Srpske radi na pripremi zakona o referendum  na  kojem bi se stanovnici tog entiteta trebalo da izjasne da li podržavaju Dejtonski sporazum i da li se protivite nametanju odluka od strane Visokog predstavnika:

“Ne mogu reći da me to iznenađuje, on o tome govori još od 2006. godine, a stvari su tako loše bile u to vrijeme da je tadašnji visoki predstavnik Christian Schwatrz Shilling prijetio da će Dodika ukloniti sa funkcije. To je tada bila samo Dodikova retorika, a sada je došlo do pomaka u pravcu provođenja pravnog postupka. Visoki predstavnik Valentin Inzko je ovoga putao rekao da su ovakve akcije anti-dejtonske i dovode u pitanje Dejtonski mirovni sporazum. Vijeće za implementaciju mira je također nedavno dalo izjavu koja sve ovo potvrđuje i podvlači da ove ovlasti nisu samo imenovane Dejtonskim sporazumom i da i njih priznaje i podržava Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija kao pravno obavezujući sporazum. To vrlo jasno ukazuje da ovakva Dodikova inicijativa ide u pogrešnom pravcu.”

Na pitanje nije li čudno da  Dodik u pitanje dovodi srž Dejtonskog sporazuma, koji je garant postojanja Republike Srpske, gospodin Gregorian je odgvorio:

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

“Mislim da se morate osvrnuti na agendu SNSD-a, vladajuće stranke u Republici Srpskoj. Mi u međunarodnoj zajednici Republiku Srpsku ne smatramo problemom. Najviši svjetski zvaničnici, počevši od potpredsjednika SAD Josepha Bidena, do ministra vanjskih poslova Britanije Davida Millibanda, se slažu i stalno ponavljaju da je Republika Srpska dio Dejtona i da je međunarodna zajednica ni na koji način ne dovodi u pitanje. Međutim, sadašnja entitetska  vlada, sa SNSD-om, je krenula konfrontacionim putem. Ja doista ne znam šta je njihov motiv, ali oni dovode u pitanje vlastitu egzistenciju ovakvim ponašanjem. I ako tako nastave, ja ne mogu predvidjeti posljedice, ali vam mogu reći da one sigurno neće biti pozitivne.”

Raffi-GregorianOdgovarajući na pitanje  da li smatra  da Federacija BiH ima snage da se odupre takvim pozivima na jedan jedinstven način i zajedničkim snagama, posebno uzimajući u obzir politička razilaženja među Bošnjacima, zamjenik Visokog predstavnika je rekao:

“Mislim da ta podjela na Federaciju BiH i Republiku Srpsku prije svega nije prirodna. Političke partije iz Federacije imaju interese i platforme i udio u Republici Srpskoj i obratno. Oba entiteta također trebaju da budu multietnički. Problem nastaje nakon izbora 2006. kada je politička i pluralistička ravnoteža poremećena. Kako je SNSD dobio 41 mjesto u Parlamentu, oni imaju većinu i kontrolišu sve javne institucije u RS, što se ranije nije dešavalo, i vrlo se represivno ponašaju prema opoziciji.Na dalje, zbog postojećeg ustava, oni su u situaciju da kontrolišu i državnu agendu. Mene više interesuje šta je to što država može učiniti da nametne svoje ovlasti i autoritet nakon dolazećih izbora kako bi ponovo uspostavila politički ravnotežu i pluralitet u cijeloj Bosni i Hercegovini. To je ono što će zemlju pomjeriti naprijed i upravo je progres na taj način bio postignuti i u prošlosti. Prethodna vlada, o kojoj također nije postojalo visoko mišljenje, je, kad se osvrnemo na njene ućinke,  ipak sprovela mnoge reforme, primjera radi reformu odbrane, poresku reformu, obavještajnu reformu, energetsku reformu, i mnoge druge. To je vodilo do sposobnosti da se naprave pomaci ka EU i NATO-u. Iz toga proizilazi  da se, čak i sa ovim ustavom koji ima ograničenja i treba da bude reformiran, može dosta postići ukoliko postoji političke ravnoteža. I ako su prethodni izbori uzurpirali tu političku ravnotežu, onda novi izbori građanima daju priliku da tu ravnotežu  ponovno uspostave. I sve je do naroda. I jasno mi je da vlada Republike Srpske  sa SNSD-om na čelu obmanjuje svoje glasače skrivajući ono što su glavna pitanja. Ta pitanja  nisu konfronatacija između  entiteta i međunarodne zajednice. Vlade sakrivaju  svoju nemoć da se nose sa stvarnim izazovima… nezaposlenošću, deficitom, nedostatkom stranih investicija, penzionim osiguranjem…Težnja progresivnih snaga koje se žele pridružiti Evropskoj uniji i NATO-u trebalo da bude  kako se tom cilju približiti. Dakle, bit će na samim građanima da izaberu manje od svih zala, ali takva je demokracija” – zaključio je gospodin Gregorian u intervjuu za Glas Amerike.

Preuzeto sa: www.voanews.com

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije