Hrvatska europarlamentarka
Željana Zovko svojim izjavama više ne izaziva osjećaj zgražavanja samo kod
ljudi u Bosni i Hercegovini. Sada su njenih stavova počeli da se stide i u
Republici Hrvatskoj, zemlji koju ona predstavlja u Evropskom parlamentu.
Posljednja u nizu besmislenih
izjava glasila je ovako:
“Mi se
borimo protiv građanske države, i pokušavamo objasniti da je to jugoslovenski
model većine”, kazala je Zovko gostujući na televiziji N1.
Na ovu izjavu
reagovala je bivša ministrica vanjskih poslova Republike Hrvatske Vesna Pusić,
koja je kazala:
“Kako čovjek
isti čas ne umre od sramote kad ovo izgovori? Kakva YU građanska država?!
Jednostranački politički sustav! Ili politički nepismena ili misli da su svi
idioti. Mi podržavamo BiH kao građansku državu s dodatnom zaštitom kolektivnih
etničkih prava”, napisala je Pusić na Twitteru.
Postala uteg
Plenkoviću
Zovki nije prvi
put da se bruka u javnosti, a o njenim stavovima, ali i o drugim aktuelnim
temama, za Buku je govorio politolog iz Hrvatske Davor Gjenero.
“Gospođa Zovko
se trudi biti oštrija i nesimpatičnija od šefa svoje stranke, gospodina Dragana
Čovića. Nije slučajno da je ona osoba koja izaziva veći animozitet u Sarajevu
nego Dragan Čović. To je priličan uspjeh, ako ćemo se šaliti, naravno. Gospođa
Zovko je priličan uteg premijeru Plenkoviću i njegovoj stranci. Ona je u
Evropskom parlamentu iz nekih ranijih aranžmana koje je, zapravo, Plenković
morao prihvatiti iz vremena koja su prethodila njegovom vođenju stranke. Ona je
imala priliku sasvim se drugačije artikulirati u EU parlamentu i zauzeti
poziciju nekoga ko poznaje i razumije Bosnu i Hercegovinu i nekoga ko ima nekog
diplomatskog iskustva. Nažalost, ništa od toga gospođa nije napravila i to je
velika šteta”, ističe Gjenero.
On ne vjeruje
će, ako HDZ Hrvatske ostane ovakav kakav jeste danas, Zovko imati nekih šansi
na stranačkoj listi za idući saziv Evropskog parlamenta.
“Iako, neko ko
će govoriti dosljedno, pitat će kako je moguće da neko ko je do jučer
funkcionirao unutar diplomacije Bosne i Hercegovine, odjednom zastupa Republiku
Hrvatsku u Evropskom parlamentu”, dodaje hrvatski politolog.
Prije tri
godine, Bosna i Hercegovina je dobila od Evropske komisije 14 prioriteta koje
treba da ispuni, s tim da je fokus evropskih zvaničnika bio na tri ključna
zakona. Nakon što su u Evropskoj komisiji uvidjeli da bh. vlasti nemaju volje
da se maknu s mrtve tačke kada su u pitanju reforme iz Mišljenja EK-a, počeli
su dolaziti signali da se makar usvoje zakoni o sukobu interesa, javnim nabavkama
i VSTV-u, te da se na taj način barem pokaže volja da vlasti na državnom nivou
uopšte žele BiH pridružiti Uniji.
Upravo oni koji
za sebe kažu da su nekakvi predvodnici evropskih integracija, te koji kažu da u
BiH imamo konsenzus oko pristupa EU, pokazali su da je, ustvari, njihova težnja
ka Evropskoj uniji samo deklarativna, kada su na državnom Domu naroda oborili
tri pomenuta zakona, a koja se tiču vladavine prava.
Nakon svega,
prije nekoliko dana Željana Zovko kaže kako Bosna i Hercegovina nije dobila
kandidatski status Evropske unije zbog bošnjačkih političara.
“To je
jednostavno neodgovorno. To se tako ne radi. Pogotovo se ne smije članstvo u
nekom tijelu na taj način iskorištavati za probitke svoje političke stranke,
ili grupacije kojoj pripadate. To je nešto što je politički izrazito
nekorektno”, naglašava naš sagovornik.
HDZ i SNSD
ne žele put ka EU
Konstatuje kako
je trenutno, ne samo u BiH, nego i na zapadnom Balkanu, prenaglašeno
nezadovoljstvo Evropskom unijom nakon što su Ukrajina i Moldavija dobile
kandidatski status a BiH nije.
“Meni se čini
da Evropska unija u realnim potezima ozbiljno pokazuje volju napredovanja u
statusu Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Meni se čini da
se nešto nazire, jer mi u odnosu Evropske unije prema Bosni i Hercegovini nismo
imali svijetlog trenutka od one inicijative Vesne Pusić i zajedničke
inicijative Velike Britanije i Njemačke. Međutim, tu volju u Bosni i
Hercegovini ne pokazuju HDZ BiH i SNSD. Oni taj put ka EU ne žele. To vam je
ista politička logika koja je HDZ vodila da glasa u korist Kluba Srpskog naroda
za ukidanje Inzkovog zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih
zločina. To su glasanja koja nije moguće pravdati. To su glasanja koja su sve
samo ne evropske vrijednosti”, govori Gjenero.
Govoreći o
kandidaturi Borjane Krišto, naš sagovornik kaže da je Hrvatski narodni sabor
(HNS) imao priliku kandidirati nekoga od umjerenijih centrističkih političara.
“Za člana
Predsjedništva su mogli kandidirati gospodina Kordića, ili Martina Raguža. Ima
i Raguž svojih mana, ali makar znate da je evropski orijentiran. Mogao je biti
neko od ljudi koji znaju razgovarati sa Sarajevom i drugim zajednicama. Tada bi
se sasvim drugačija poruka poslala. Ali,
nažalost, ide se na princip Čović poslije Čovića, a to je najgora osuda za Hrvate
u Bosni i Hercegovini, pogotovo za one Hrvate koji ne žive u ovom malom
prostoru tzv. švercer Bosne. Ne postoji razlog za nerazumijevanje Hrvata i
Bošnjaka. Činjenica je da tog nerazumijevanja nema u mjestima gdje su Hrvati u
manjini zajedno s Bošnjacima ili izrazito miješani. Imate problem koji
proizilazi iz toga da se politika svodi na ovih nekoliko općina gdje su Hrvati
u BiH apsolutna većina i gdje ne žele razvijati konsocijacijske odnose”,
ocjenjuje on.
Opasan
presedan
Dok se nameću
temu o nekoj ugroženosti, podvlači Gjenero, ne govori se o temama o kojima
građani žele da govore poput odlaganja nuklearnog otpada na lokalitetu Trgovske
gore.
“To je ozbiljno
pitanje koje treba rješavati unutar Evropske unije. To je pitanje prekogranične
suradnje, prekograničnih interesa i zaštite okoline. To su stvari koje se
moraju ozbiljnije rješavati nego što se sada radi, bez fige u džepu i sa
poštovanjem znanja i struke. Ja nisam apriori protiv toga, ali stvari moraju
biti čiste i moraju biti jasne. Na isti način ni građanima Slavonskog Broda
nije bilo drago što im okolinu zagađuje rafinerija iz Bosanskog Broda. To je
tipična priča kako Rusija djeluje na ovom prostoru. Tu je gospođa Grabar
Kitarović uletjela Lavrovu u takvu jednu ružnu zamku sa tom plinofikacijom
rafinerije mimo činjenice da je energetska politika Bosne i Hercegovine
politika koja se vodi na razini središnje države. Vlada je pristala rješavati
to pitanje sa Dodikom i Republikom Srpskom i zapravo napravili jako opasan i
neugodan presedan”, zaključuje Gjenero.