Brankica za Buku govori o posljednjim pripremama za
festival, iznenađenjima koji nas očekuju, ali i o problemima i
nezainteresovanosti nadležnih da podrže, kako ovaj, tako i mnoge druge festivale.
Otkriva nam i kako je bilo na samom
početku, prije devet godina i šta se sve od tada promijenilo.
Pred nama je deveti po redu Demofest, kako teku finalne
pripreme i koliko je uopšte danas teško organizovati jedan ovakav festival?
Pripreme teku po planu, za proteklih 9
godina smo se uvježbali kao tim, tako da svako zna u agenciji šta je njegov
posao na organizaciji festivala i obavi ga na vrijeme. U Republici Srpskoj je
teško, jer mnogi festivali sa potencijalom da rastu iz godine u godinu ili su
se ugasili, ili najavljuju gašenje. Ni to nije alarmiralo nadležne da se
zapitaju kako je to moguće da kulturni projekti u Sarajevu, Novom Sadu,
Beogradu, Zagrebu…. iz godine u godinu okupljaju sve veći broj ljudi i
postaju sve priznatiji na kulturnim mapama Evrope.
Koliko bendova je prijavljeno?
Već godinama se prijavljuje blizu 500
bendova na konkurs, slobodno mogu reći velika većina demo bendova od Vardara pa
do Triglava koji počinju svoj stvaralački put. Redovno nam se prijavljuju i
bendovi, ne samo iz regiona, nego i iz Evrope, ali propozicije festivala su sad
za sad takve da njihove prijave stručni žiri ne razmatra, jer smo primarno
fokusirani na ex-Yu region i selektovanje talenata sa ovog prostora. Demofest
je postao najprestižniji festival za takmičenje demo bendova, što pokazuje i
činjenica da pobjednici iz nekih festivala u regionu kao nagradu za osvojeno
prvo mjesto dobijaju priliku da nastupe na Demofestu u Banjaluci.
Možete li otkriti našim čitaocima šta će se dešavati u ta tri
dana u gradu na Vrbasu?
Predstaviće nam se 35 demo bendova u
tri večeri festivala, prirediće nam koncerte 7 revijalnih bendova iz regiona i
svijeta, mnogo lijepih poklona i iznenađenja su priredili naši sponzori,
filmske projekcije o poznatim muzičarima, rock izložba, izložbe fotografija…
i mnogo dobre zabave uz hladan Nektar.
Posebno sam ponosna na svoje saradnike
iz agencije, koji uz sav trud i energiju koju godinama ulažu u organizaciju
festivala, uvijek se pobrinu da festival donese radost i drugima koji nisu nužno
vezani za festival kao publika. Tragom informacije da ugostiteljska škola nema
potreban mobilijar da priprema hranu, šerpe i slično, pisali smo firmi Metalac i
ponudili joj promociju na festivalu, a da zauzvrat dobijemo šerpe. Oni su
pristali i obezbijedili im neophodno tako da će za vrijeme festivala vrijedna
ekipa iz ugostiteljske škole da priprema obroke za naše učesnike.
Šta jedan ovakav festival inače znači za Banjaluku, ali i za
državu i za regiju?
Festival je poštovan u cijeloj regiji.
Tokom festivala se akredituje oko 70 medijskih ekipa i sve ove godine kroz
izvještavanje sa festivala nas promovišu na najljepši mogući način. U svakoj od
tih objava Banjaluka se promoviše u superlativima i vrijednost tih objava u
našoj dosadašnjoj istoriji je milionska. Demofest je sigurno jedan od nekoliko
brendova Banjaluke koji su regionalno najpoznatiji.
Demofest se voli i poštuje i u
Federaciji BiH. Briga medija iz Federacije o festivalu i medijski prostor koji
mu iz godine u godinu ustupaju je sve veći, tako da je to sigurna potvrda da je
Demofest dobar proizvod za cijelu BIH.
Svakako najvažnija uloga festivala je
što omogućava mladim muzičarima da se odmjere sa svojim vršnjacima iz cijele
regije, da poslušaju najpoznatije bendove iz drugih zemalja, ali i da za njih
čuju u cijeloj regiji, jer svaka od zemalja ex-Yu je pojedinačno malo tržište
za velike i uspješne bendove. Na Demofest dolaze mediji, diskografi,
producenti, izdavači i na festivalu mnogi bendovi prave važne kontakte za svoje
buduće karijere. U međusobnim kontaktima jedni drugima ugovaraju svirke u
svojim gradovima, tako da Demofest posluži kao konektor muzičarima u regiji i
svim profesionalcima koji su njima od interesa.
Banjaluka, uz sve pomenuto, postaje
neizostavno mjesto na muzičkoj mapi regiona.
Spomenuli ste da su mnogi festivali sa potencijalom ugašeni ili
najavljuju gašenje, a da nadležni ništa ne poduzimaju kako bi to spriječili…
Festival živi zahvaljujući našim
klijentima, prijateljima, medijima i nama kao agenciji, naravno. Nažalost, grad
i nadležni u državi godinama ostaju gluvi za naše potrebe. Ministarstvo nam je
prošle godine na konkursu dodijelilo 10.000 KM, ali taj novac još uvijek nije
stigao na naš račun. I ne bih se žalila kada bi situacija bila takva da nema
novca za nikog, pa nema ni za nas, ali ipak svaki put iz početka zaboli kada
neki kulturni projekti mnogo manje značajni i za grad i za državu dobiju
značajna sredstva iz budžeta. Godinama od Ministarstva civilnih poslova
dobijamo odbijenicu, jer smo kao organizator registrovani kao d.o.o. kako bismo
državi plaćali PDV i pripadajuće poreze i oni tako organizovanima kao mi ne
dodjeljuju novac već samo Udruženjima građana. Pošto to lično smatram iz mnogo
razloga ekstremnom glupošću iz principa ne pristajem da registrujem paralelno
Udruženje građana Demofest, za koje je potrebno nekoliko naših potpisa, kao što
su to uradili mnogi organizatori da prevaziđu ovu formalnu zavrzlamu. To
smatram krajnjim licemjerjem i pozivam sve ljude zdravog razuma u nadležnim
institucijama da kreiraju pravilnike koji će nagraditi kvalitetne projekte iz
kulture koji daju značajan doprinos svojoj zajednici, a ne oblik registracije
organizatora.
Demofest je već sada manifestacija sa zavidnom tradicijom. Kako
je to izgledalo na početku? Kako se rodila ideja o Demofestu?
Agencija Aquarius posluje na tržištu
BiH 23 godine i prije deset godina počeli smo da razmišljamo šta mi možemo da
učinimo za svoju Banjaluku, ulažući svoj rad, znanje, kontakte i svoje resurse
uopšte i proširiti dobar glas o njoj kroz projekat koji će je regionalno
promovisati. Analizirajući šta nedostaje regiji, rodila se ideja o muzičkom
takmičarskom festivalu. I onda smo smišljali dio po dio priče, dok je nismo u
cjelosti sklopili. Naravno, prve godine smo napravili niz grešaka. Festival je
trajao 7 dana, pa su mnogi od nas zbog iscrpljenosti završili na infuzijama, ali
kroz godine smo propuste korigovali, a i mnoge pozicije unaprijedili.
Po čemu se Demofest izdvaja u odnosu na druge festivale iz
regije, po čemu je specifičan?
Poseban je prije svega po tome što je
nastao na ideji društvene odgovornosti naše agencije i što ga već godinama
realizujemo po principu “Koliko para, toliko muzike“ odnosno koliko novca
obezbijedimo od sponzora, toliko investiramo u festival. Drugačiji smo od
komercijalnih festivala, jer se mi primarno bavimo mladim talentima i njihovim
karijerama u regionu. I u isto vrijeme smo najbolja prilika za mlade muzičare
iz BiH, a mjesto odličnih kontakata za sve muzičare iz Banjaluke.
Koje su glavne vrijednosti, odnosno teme, koje festival
promoviše? I da li su se iste mijenjale, tokom ovih devet godina?
Demofest promoviše stvaralaštvo prije
svega. Demofest je okrenut mladim ljudima i podršci njihovim idejama. Stvaranje
novih vrijednosti i skretanje pažnje javnosti na njih je naš osnovni zadatak.
Podrška srodnim umjetnostima i umjetnicima strip crtačima, ilustratorima,
crtačima grafita, fotografima, ….. su neke od teme koje promovišemo u
kontinuitetu. Svoje mjesto na festivalu već godinama nalaze i razni ekološki
projekti, jer festival od početka želi da jača svijest javnosti o brizi za
očuvanje životne sredine.
Kakva je vaša vizija budućnosti po pitanju Demofesta?
Festival zalužuje podršku grada i
nadležnih u Republici i državi uopšte.
Sljedeće godine je 10. Demofest i pravo vrijeme za njegov korak dalje.
On može da raste jer ima zdrave temelje i odličan potencijal za prisustvo većeg
broja ljudi iz regije, ali sve to mora biti i infrastrukturno podržano. U tom
smislu, sa planovima za dalje, već od oktobra ćemo krenuti u pregovore sa gradskim
vlastima.
Razgovarala: Tatjana Čalić