Dvije predizborne kampanje, obilјežavanje 20. godišnjice Oluje vojnim mimohodom u Zagrebu i koncertom Marka Perkovića Thompsona u Kninu, ukidanje ćirilice u Vukovaru te brojni pokušaji rehabilitacije ustaškog režima samo su neki od događaja koji su obilјežili 2015. godinu u Hrvatskoj.
„U 2015. svjedočili smo i sve češćem korištenju govora mržnje od strane javnih osoba i dijela medija, kao i porastu prijetnji i fizičkih napada na Srbe u Hrvatskoj. Zbog toga će, kako pokazuju podaci koje prikuplјaju Srpsko narodno vijeće i Klub zastupnika SDSS-a u Hrvatskom saboru, 2015. ostati upamćena kao godina u kojoj je nacionalistička, antimanjinska atmosfera dosegnula velike razmjere“ navodi se u saopštenju Srpskog nacionalnog vijeća.
Stoga je Srpsko nacionalno vijeće pripremilo u svom novom biltenu konkretne primjere napada, prijetnji, uništavanja privatne imovine ili imovine u vlasništvu srpskih institucija te izjava javnih osoba koje sadrže govor mržnje i pozivaju na netoleranciju prema Srbima
Tamara Opačić , jedna od autorki ove analize za BUKU kaže kako su, za razliku od 2014., kada su evidentirana 82 fizička napada, prijetnje, izjave u javnom prostoru koje sadrže govor mržnje i slučaja uništavanje imovine u vlasništvu Srba ili srpskih institucija, u 2015. je zabilježeno 189 takvih slučajeva.
„Pored situacije u društvu, na koju su utjecale dvije predizborne kampanje tokom kojih se rabio nacionalistički govor, obilježavanje 20. godišnjice Oluje i Bljeska, što je proteklo u militarističkom ozračju, bez izražavanja žaljenja za oko hiljadu civilnih žrtava srpske nacionalnosti koje su ubijene tokom i nakon tih akcija, ukidanje ćirilice u Vukovaru te organiziranje različitih akcija kojima se želi rehabilitirati narav NDH, na značajno povećanje broja utjecala je i promjena metode prikupljanja podataka. Za razliku od ranijih godina, veća pažnja tako je posvećena praćenju medija. Riječ je o metodologiji koja će se primjenjivati i u narednom razdoblju“ kaže za BUKU Opačić.
Tamara Opačić, Documenta / HINA
Najveći porast odnosi se na korištenje govora mržnje u javnom prostoru i to najčešće putem desno orijentiranih medija koji bez gotovo ikakvih sankcija pozivaju na linč istaknutijih članova srpske zajednice, ali i svih onih koji se ne slažu s onim što se događa u društvu.
„Istodobno, mediji su najzaslužniji za promoviranje osoba koje u javnom prostoru koriste govor mržnje usmjeren protiv Srba. U prošloj godini zabilježeno je 37 takvih izjava, a ono što zabrinjava da one najčešće dolaze od državnih dužnosnika. Tako nam je ratni zločinac i zastupnik Glavaš po izlasku iz zatvora poručio da je „napunio akumulatore“, a eurozastupnica Ruža Tomašić nam je kazala da „molimo Boga da Hrvatska ne počne čistiti svoje dvorište“.“ kaže naša sagovornica.
Podsjetimo da je sipanje akumulatorske kiseline bio jedan od stravičnih metoda kojim su mučeni Srbi u Osijeku, gdje je Branimir Glavaš bio jedan od “warlordova”. On i ostali saučesnici su u nepravomoćnoj presudi osuđeni na djelo zločin protiv čovječnosti.
Takve izjave, nažalost, dolaze i iz redova Katoličke crkve.
“Neki od svećenika već godinama sudjeluju na obilježavanju dana osnutka NDH uz pozdrav kojim se u smrt slalo na desetke hiljada ljudi“ kaže ona.
Pored sportskih terena, na kojima su i dalje prisutni povici mržnje, i ulica, na kojima su sve prisutniji takvi grafiti, zabrinjava da je u 2015. zabilježena 31 javna akcija, najčešće su to bile u pitanju demonstracije protiv gotovo svakog događaja koji je imao srpski i/ili antifašistički predznak. Ono što zabrinjava je da se na takvim okupljanjima sve češće negira holokaust i genocid, što je kažnjivo zakonom. Međutim, Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske već godinama daje dozvole za takva okupljanja.
„U 2015. svjedočili smo i pokretanju peticije za uvođenje ustaškog pozdrava „Za dom spremni“ u službenu vojnu uporabu, što je inicirao Branko Borković, izgledni kandidat za novog ministra branitelja. Predsjednica Republike tu je peticiju osudila tek nakon pritiska dijela javnosti. Sve je kulminiralo na 20. godišnjicu Oluje, koja je u Kninu obilježena koncertom Marka Perkovića Thomspona i povicima „Ubij Srbina“, a tadašnja gradonačelnica Knina i sadašnja saborska zastupnica Josipa Rimac se nakon svega popela na pozornicu i pozdravila „Hrvatice i Hrvate“ dodaje Tamara Opačić.
Istu večer su veteranska udruženja, članovi A-HSP-a i navijači NK-a Rijeka ispred riječkog HNK organizovali demonstracije protiv tribine „Drugi rat“ tokom koje je pet žena različitih nacionalnosti govorilo o svojim sjećanjima na rat. Sve je završilo fizičkim napadom na posjetioce tribine.
Da pljuvanje na ulici, slanje prijetećih poruka i ispisivanje grafita koji sadrže govor mržnje nisu nimalo bezazlene pojave, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske.
Prema tim podacima je u 2014. zabilježeno 8 zločina motivisanih etničkom mržnjom, od čega 3 prema Srbima, dok je u 2015. vidljiv porast – od ukupno 16 slučajeva, njih 14 se odnose na Srbe.
Naša sagovornica kao najodgovornije za ovakvu situaciju smatra državne institucije.
“Kao što pokazuje nedavni napad na mladića srpske nacionalnosti u Okučanima te napad na posjetitelje tribine koja je 5. avgusta održana u Rijeci, policija one napada za koje postoje indicije da su motivirani etničkom mržnjom zapravo najčešće kvalificira kao prekršaje umjesto kao kaznena djela“ dodaje Opačić.
Ona kaže da je problematično i to što Državno odvjetništvo kao ovlašteni podnositelj prekršajnog naloga u svim slučajevima javnog poticanja na vjersku, rasnu, nacionalnu i druge vrste netrpeljivosti to pravo u praksi iznimno rijetko koristi.
Najveći teret ipak ostaje na političarima.
Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije Hrvatskoj je poručila kako političare treba hrabriti da se što je više moguće pobrinu da se izbjegne trajno ponavljanje neprijateljstva na etničkim osnovama.
“Nažalost, naša praksa ukazuje na sasvim suprotan trend. Za to dokazati najbolje je pogledati koje sve osobe u ovom mandatu sjede u Hrvatskom saboru, ali i na pojedinim ministarskim pozicijama. Ili se osvrnuti na pismo predsjednice Republike koja nam je nedavno indirektno poručila da smo sami odgovorni za sve ono što nam se trenutno događa“ zaključuje u razgovoru za BUKU Tamara Opačić.
Razgovarao Elvir Padalović