BUKA :Transparency International ( u daljem tekstu TI, prim.aut.) je reagovala na optužbe koje je na njen račun uputio premijer RS gostujući nedavno na jednoj lokalnoj televiziji. Zbog čega se tako teške kvalifikacije upućuju pojedincu ili organizaciji, čija su mišljenja i stanovišta drugačiji od onog koje predstavlja aktuelna vlast u RS ?
Srđan Blagovčanin : Ovo nije bio prvi put da od strane premijera RS imamo priliku da čujemo uvredljive, neprimjerene i potpuno neistinite tvrdnje na račun organizacija i pojedinaca koji su iznosili kritičke stavove ili činjenice koje ukazuju na flagrantna kršenja zakona. TI BiH je od strane premijera bio izložen i direktnim prijetnjama što je u jednom momentu dovelo do obustave aktivnosti TI u BiH. Podsjećam i na zvanični dokument koji je usvojila Vlada RS “Lažno prikazivanje ekonomskih i društvenih prilika u RS” koji pored ostalih i TI BiH karateriše kao dio šire zavjere protiv RS u koji su uključeni i tužioci i novinari i medjunarodna zajednica. To je naravno apsurdno, ali je problem puno širi, jer se radi o praksi koja je veoma društveno opasna. To ustvari pokazuje da u RS imamo sve više karateristika autoritarnih oblika vladavine, koji nedozvoljavaju drugačije mišljenje.
Nedavno je TI objavio rezultate analize procesuiranja slučajeva korupcije pred sudovima i tužilaštvima u BiH, mozete li ih predstaviti i našim čitaocima?
U najkraćem rezultati procesuiranja korupcije su katostrafalni. Očigledan je nastavak trenda ignorisanja slučajeva korupcije od strane pravosuđa i agencija za provođenje zakona, tako da imamo generalno veoma mali broj procesuiranih slučajeva korupcije. To je posebno prisutno kod onih slučajeva u kojima postoje osnovi sumnje da su u korupciju umiješani viskokopozicionirani zvaničnici. Brojni su slučajevi korupcije koji su u velikoj mjeri bili i medijski eksponirani, a koji nikada nisu dobili institucionalni odgovor. Sve to stvara ogromno nepovjerenje javnosti prema pravosuđu.
Oduzimanje ilegalno stečene imovine, što je jako važan segement u procesuiranju korupcije se praktično ne dešava. Dakle, zaključak je da se korupcija u BiH još uvijek veoma isplati, jer je vrlo malo vjerevotano da ćete biti otkriveni, a još manje vjerovatno da ćete zbog toga biti kažnjeni, a praktično potpuno nevjerovatno da će vam imovinska korist biti oduzeta.
Ovakvo stanje sa jedne strane uslovljeno je direktnim političkim pritiscima na rad pravosuđa, koji se u sve većoj mjeri i javno upražnjavaju. Drugi dio problema leži u činjenici da je korupcija u ogromnoj mjeri prisutna i u samom pravosuđu, što je veoma značajna prepreka samom procesuiranju korupcije. Ne smijemo zaboraviti ni objektivne razloge, veliki broj neriješenih slučajeva koji se nalaze pred BH pravosuđem, nedovoljnim kapacitetima ovih insitucija i neodgovarajućom saradnjom ovih institucija sa policijskim strukturama.
Veliki broj presuda se završava uslovnim kaznama…zašto je to tako?
To takodje predstavlja ogroman problem. Sve zemlje koje su uspjele da korupciju stave pod kontrolu, imaju drakonske kazne predviđene za ova krivična djela. Na takav način se u stvari vrši generalna prevencija, jer cilj je poslati poruku da takva djela su izuzetno društveno opasna i da se neće tolerisati. Ovakva situacija kakvu imamo u BiH ustvari promoviše korupciju kao društveno poželjno ponašanje. Jer u BiH ćete dobiti težu kaznu za saobraćajni prekršaj nego za korupciju.
Mislim das u uzroci ovakvog stanja, opet korupcija unutar samog pravosuđa, ali i efektivni pritisni na sudove pri procesuiranju ovakvih slučajeva.
Nekako paralelno sa objavljivanjem Vaših rezultata su u Republici Srpskoj počeli sa radom privredni sudovi. Hoće li oni rasteretiti ostale sudove kako tvrdi vlast pa će biti i više zadovoljavajućih presuda po pitanju privrednog kriminala?
Ovi sudovi se neće baviti privrednim kriminalom, već riješavanjem nagomilanih predmeta koji se odnose na privredne sporove. Mislim da je ideja kao ideja dobra ali je veliko pitanje šta će se dešavati u praksi. Mislim da teško možemo očekivati da će ovi sudovi biti puno efikasniji od postojećih.
U posljednje vrijeme je tužilaštvo otvorilo dosta slučajeva u vezi sa sumnjivim privatizacijama preduzeća u Srpskoj ( navedimo samo neke : Medicinska elektronika, Urbanistički zavod, itd..), kako ste Vi zadovoljni sa radom pravosudnih organa po ovim pitanjima?
Pa mislim da niko ne može biti zadovoljan radom pravosudnih ili policijskih institucija u pomenutim slučajevima. U nekim od pomenutih slučajeva bili smo svjedoci potpune konfuzije u istragama i javnog prepucavanja između policije i tužilaštava. Mislim da se kroz ove slučajeve nastoji javnosti stvoriti privid da se konačno počelo sa procesuiranjem korupcije, što je u stvari jako daleko od istine. Sa druge strane, ovi slučajevi ustvari čini mi se predstavljaju i jednu vrstu obračuna suprotstavljanih klanova unutar vladajućeg režima.
Čini se da vlast reaguje samo onda kada njoj to odgovara…
Problem korupcije i njenog procesuiranja se u BiH veoma politizira i to od upravo od strane onih pojedinaca ili partija za koje postoji sumnja da su umiješana u koruptivne prakse. Naravno da je to veoma ozbiljan problem, jer osim što dodatno destabilizuje zemlju, procesuiranje korupcije potpuno onemogućava. Imali smo bezbroj prilika da vidimo da kada se politički lideri nadju u situaciji da se protiv njih vodi istraga za korupciju, to karakterišu kao istragu protiv cijelog naroda ili entiteta iz kojeg dolaze.
Kakva je transparentnost rada pravosudnih organa, ima li pozitivnih pomaka po tom pitanju?
Pravosudne institucija su u značajnoj mjeri dosta zatvorene prema javnosti, što rezultira ponekad i neopravdano rastućim nepovjerenjem. U svakom slučaju saradnja pravosudnih institucija mora biti puno bolja i sa policijskim strukturama, ali i sa ostalim kontrolnim organima. Mislim da pravosuđu u BiH nedostaje inicijativa i proaktivan pristup. NIko bolje od sudija i tužilaca ne može znati koji su problemi koje oni imaju u radu is a primjenom zakona. Još uvijek nisam čuo ni jednu inicijativu od strane ovih institucija ili njihovih strukovnih udruzenja za usvajnje ili izmjenu nekog zakona.
Koliko su istraživanja i rezultati rada TIBiH rezultirala konkretnim potezima vlasti, tj. optužnicama i sl.?
Generalno stanje u zemlji naravno nikome ne može dati pravo da bude zadovoljan. Takodje mislim da rezultati uvijek mogu biti bolji. Primarna misija TI je da utiče na sistemske promjene, donošenja i izmjene zakona, kreiranje politikai strategija. Na tom planu smo imali značajne rezultate. Ovdje ću navesti samo neke od njih, ratifikacija Konvencije UN se desila na inicijativu TI BiH, zatim usvajanje Zakona o agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, usvajnje strategije za borbu protiv korupcije, gdje smo imali veoma značajan ngaćman i na kreiranju samih riješenja.
Centar za pravnu pomoć TI BiH je u proteklih 6 godina koliko postoji, od građana prikupio ogroman broj informacija koje su upućene nadležnim institucijama, i po kojima su pokrenuti brojni postupci, što krivični, disciplinski ili upravni.
Jedno lično pitanje za kraj, kako se osjećate kao čovjek koji je od strane vlasti markiran kao “izdajnik”?
Kao “izdajnik” osjećam se izuzetno dobro, naprosto zato što sam duboko uvjeren u ispravnost i društvenu korisnost onoga što radim. Mislim da ako već govorimo u kategorijama izdajnika, mislim das u daleko veći izdajnici oni koji zloupotrebljavaju službeni položaj u cilju ličnog bogaćenja.