Sedam dana trajala je agonija građana BiH u vezi sa situacijom koja je zadesila Sberbanku u našoj zemlji. Ruskoj banci, kojoj su uvedene sankcije Evropske unije, prijetilo je gašenje u svim zemljama bivše Jugoslavije. Problemi nisu mimoišli ni podružnice u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.
Nakon što su entitetske Agencije za bankarstvo, kao regulatorna tijela, oduzele glasačka prava vlasniku Sberbanci Austrija, de fakto ih preuzevši, i jedan i drugi entitet veoma brzo našli su kupca za svoje Sberbanke.
Tako je Sberbank BiH u Federaciji BiH kupljen od strane ASA banke, dok je Sberbank a.d Banjaluka kupila banjalučka privatna Nova banka.
O sedam dana koji su uzburkali bankarske vode u Republici Srpskoj, o tome koliko smo bili blizu propasti ove banke u RS i BiH, te o tome koliko je transparentan čitav postupak kupovine Sberbanke razgovarali smo sa Srđanom Šuputom, direktorom Agencije za bankarstvo RS.
Gdine Šuput, razgovaramo u petak 4. marta, smirila se situacija, sve to oko Sberbanke trajalo je nekih sedam dana. Vratimo se na te prve dane, kraj prošle sedmice. Šta se to tačno dešavalo i kada ste dobili prve signale da će se nešto dešavati sa Sberbankom?
U četvrtak počinju stizati nezvanične informacije da će Evropska unija, Evropska centralna banka, uvesti sankcije pojedinim ruskim bankama. U petak, na zvaničnoj OFAC listi SAD-a i Evropske unije, osvanula je Sberbanka Austrije na toj listi sankcija. Samim tim, kada je na toj listi sankcija vlasnik banke, onda su i banke podružnice po automatizmu pod sankcijama.
Dakle, Sberbanka Austrije je vlasnik Sberbanke u BiH u tom momentu…
Sberbank Europe A.G. sa sjedištem u Beču, Sberbank a.d. Banjaluka i Sberbank BiH Sarajevo. Ista ta banka iz Austrije je vlasnik i banke u Sloveniji, u Hrvatskoj i u Srbiji.
Kada ste dobili tu informaciju o uvođenju sankcija, koji su bili Vaši sljedeći koraci?
Pozvali smo Upravu banke, provjerili koje informacije oni imaju, da li su dobili informacije od svog vlasnika, Nadzornog odbora, dakle, od ljudi koji sjede u Beču. Ukrstili smo informacije i vidjeli smo da su svi oni šokirani i da to nisu očekivali. Zatim timovi u Agenciji za bankarstvo spremaju scenarije i razmatraju zakonska ovlaštenja Agencije za bankarstvo u fazi kada se to desi. Subota i nedjelja su nam bili radni, 20 sati po danu za zaposlene u Agenciji koji su se bavili ovim problemom. Nedjelja nam je bila najgora, jer smo morali da donesemo konkretne odluke, jer smo od subote ujutro bili u konstantnoj vezi sa Evropskom centralnom bankom, jer je vlasnik banke sa sjedištem u Evropi, oni sa nama komuniciraju, iako mi nismo članice. Oni su nas u subotu i nedjelju informisali o tome koji će biti njihovi sljedeći koraci u ponedjeljak, tako da smo apsolutno imali informaciju u kom pravcu će se kretati situacija sa Sberbankom u Austriji, da su oni namjeravali da povuku poteze oko proširenja sankcija i vjerovatno pokretanja likvidacije te banke, po zakonu o rezoluciji. Mi smo ponovo u koordinaciji sa federalnom agencijom, jer nas je zadesio isti problem, a zakoni su nam usklađeni. Satima smo razgovarali sa njima o tome kako prevazići ovu situaciju.
Sljedeći korak je bila nedjelja popodne, kada smo donijeli odluku da oduzmemo glasačka prava, jer nam zakon to omogućava, ukoliko vidimo da je vlasnik, kako zakon kaže "pod sankcijama", spriječen, nije u mogućnosti da obavlja svoja prava. Agencija je oduzela glasačka prava i uzela upravljanje tim akcijama. Dakle, mi ih nismo oduzeli, mi smo samo oduzeli ta prava i na taj način isključili akcionara Sberbanku Austriju od daljih poteza i odluka koje oni mogu donijeti.
Je li to bilo u koordinaciji sa njima, jesu li oni znali za sve ovo?
Apsolutno. Sve odluke koje su donesene u skladu sa zakonom se dostavljaju svima, Evropskoj centralnoj banci, vlasniku akcionaru, Centralnoj banci i Komisiji za hartije od vrijednosti, menadžmentu… Apsolutno su svi imali tu informaciju.
Iako Agencija za bankarstvo RS stupa upravljački u Sberbanku u nedjelju, dešavaju se redovi ispred same banke.
Haos je nastao, i mediji su izvještavali o tome tokom subote i nedjelje i, naravno, u ponedjeljak se dešava panika. To je razumljivo, narod je ovdje mnogo toga prošao, nastaje panika da skoro svako želi da podigne skoro sav svoj novac. Mi smo u toku ponedjeljka pokušali da razgovaramo sa klijentima i naprosto nismo uspjeli. Krenula je panika, razne priče da je neko došao na šalter da podigne 2000 KM, pa mu je rečeno da nemaju fizčki sad to da daju, evo vam 1000 KM sad, pa dođite za dva sata. Pazite, ne možete držati puno gotovine u banci. Ne može sav depozit biti u banci.
Evo, da sad pojasnimo građanima, gdje se fizički nalazi taj novac ako nije u banci?
Fizički se nalazi u banci, u centralnim trezorima, odnosno u blagajnama. Međutim, svaka banka odredi limit koliko može da ima novca u toj banci. Ostatak novca se nalazi na računima i potrebno je vrijeme od 24h-48h da se taj novac povuče sa računa na račun Centralne banke, da vam Centralna banka obezbijedi gotovinu, da je dopremi do svakog mjesta i da ga ubacite u svoje filijale fizički, u bankomate … u 8 sati je nastao stampedo, konkretno Banjaluka, najveća filijala, došlo je u jednom trenutku 300 ljudi. Tada kreću i priče da banka nema para, i da se novac treba dizati i onda je nastao haos. Mi smo taj ponedjeljak ponovo bili u kontaktu sa Vladom, Ministarstvom finansija, koji su odreagovali na pravi način. Ovo ne govorimo zato jer sjedimo u instituciji, zaista je to tako. Oni su pitali koja su moguća rješenja. Mi smo rekli da imamo fazu restruktuiranje banke, u toj fazi imamo model od 48h, to nam zakon omogućava – i da napravimo tzv. ograničeno poslovanje, da stabilizujemo situaciju, da smirimo, da napunimo banku sa dovoljno gotovine, kako bismo smirili taj prvi udar…
Iako je banka raspolagala sa dovoljno novca, usljed panike…
Fizički nije bilo dovoljno novca u tom trenutku. Pokušali smo da na taj način donesemo tu odluku – mi smo Vladi rekli, mi ćemo to potegnuti, oni su rekli idite, a sad drugo, mi vidimo da će panika nastati, da ljudi neće vjerovati, vlasnika više nemamo, jer smo dobili informaciju da vlasnik odlazi u likvidaciju u srijedu i da nemamo sa kim razgovarati. Vlasnik je obavijestio i Agenciju, obavijestio je i menadžment da oni više neće biti u mogućnosti da pomažu banku sa likvidnim sredstvima, neće više biti u mogućnosti da obezbijede kreditne linije, da upumpaju novac u banku. To je nama bio signal da više nemamo sa kim razgovarati i da je sve prepušteno nama. Mi smo onda rekli da idemo pronaći potencijalnog kupca akcija, koji bi bio likvidan, solventan…
Ali prije tog momenta se Vlada RS uključuje sa namjerom da pomogne..
Ja govorim o tom ponedjeljku kada smo donijeli odluku o tom restruktuiranju. Vlada je rekla OK, radite restruktuiranje, tražite kupca. Ako ga ne nađete za 48 sati, mi ćemo kupiti tu banku, daćemo kapital, preuzimamo upravljanje tom bankom, da spasimo tu banku i spremni smo da izdvojimo dio tih sredstava, pa upumpamo, ukoliko narod i dalje bude nastavio da diže.
To faktički znači neku vrstu nacionalizacije banke?
Apsolutno, prvo to, a drugo, odgovorno ponašanje da spasite finansijski sektor. Jer ako pustite jednu banku da propadne, apsolutno može nestati povjerenje klijenata drugih banaka, da ih potakne da idu podizati novac i to više niko ne bi zaustavio. Finansijski sektor je u ponedjeljak popodne bio jako ugrožen, ne samo u RS, već i BiH. Imate dvije banke, zakon spojenih posuda je vrlo jasan. Ako pustite dvije banke i ne bavite se sa tim bankama i pustite da 800 miliona depozita građana Republike Srpske i isto toliko građana Federacije BiH i da vam 1,6 milijardu maraka ode nizbrdo, onda tu nema priče o odgovornosti. U ponedjeljak naveče donosimo tu odluku, proglasili je i utorak i srijeda je bio period stabilizacije unutar banke, da se vidi koliko ima zahtjeva klijenata, ko hoće novac, punili smo trezore, punili smo bankomate, i dalje smo pustili dizanje novca sa bankomata, na šalterima, ali nismo puštali platni promet da se situacija stabilizuje.
Šta je sa građanima i njihovim podizanjem novca?
Mi smo imali odlive i u ta dva dana, ovih sitnih, po 500, 200, 1000 KM, nekih 10tak miliona maraka, što nije malo. Tada počinjemo sa pričom sa potencijalnim investitorima. Imali smo nekoliko investitora koji su nas zvali, imali smo dvije finansijske institucije sa konkretnim upitima, od kojih je ostao samo jedan investitor, koji je odmah dao ponudu, koji je razgovarao sa nama i to je danas već poznati investitor Nova banka a.d. Banjaluka, koja je najveća banka u Republici Srpskoj, sa bilansnom aktivnošću od 2,6 milijardi KM i to je otprilike treća banka u Bosni i Hercegovini.
E sad, kada govorimo o tom preuzimanju Sberbanke od strane Nove banke, je li to proces koji je transparentan, o kojem će javnost biti obaviještena?
Apsolutno.
Jer nekako, kada se nešto proda, a veliko je, u roku od dva dana, može buditi određene sumnje..
Apsolutno se slažem sa vama, međutim, ono što je nama zakon omogućio u ovoj fazi jeste da mi možemo da razgovaramo o modelu da ovu banku spasimo tako što ćemo prodati njene akcije i mi smo iskoristili taj model. On je najbolji i najbrži ako imate ozbiljnog investitora. Mi sa Novom bankom potpisujemo ugovor o prodaji tih akcija.
Čije vi akcije zapravo prodajete?
Vlasnika iz Beča. Prodajemo 99,6 % akcija te banke. Ono što ja vama ni danas ne mogu reći koja je to cijena, jer je to tajna u ovom trenutku, jer mi to moramo tako uraditi zbog investitora i zbog nas, tako nam zakon nalaže. Naravno da, kada se transakcije završe, i stvari budu na kraju, one će apsolutno biti dostupne. Međutim, moram reći da, kada imate propadanje banki, kada imate ovakvo povlačenje depozita, kada nemate akcionara, nemate vlasnika, jer mi smo u srijedu ujutro, pazite, to je nama zadnji dan za odluku, dobili zvaničnu odluku Evropske centralne banke da je Sberbank Austrija otišla u likvidaciju. Znači, ne postoji više. To je nama bilo dovoljno da kažemo idemo u prodaju akcija…
Da li to znači – da niste preuzeli te aktivnosti, građani su mogli ostati bez novca?
Ne mogu ja to sa sigurnošću sto posto reći, ja vam mogu reći podatke koje imamo iz banke. Veliki dio depozita građana bi svakako bio namiren od strane Agencije za osiguranje depozita, imovina banke je velika, kreditni potrfolio je jako zdrav. Ja mogu sad da kažem da bi 99% svih deponenata bilo namireno, ali je pitanje kada. Proces zatvaranja, likvidacije i stečaja banke, naplata povjerilaca stečajne mase znate koliko traje…
U međuvremenu stiže informacija da Sberbanka nije pod sankcijama SWIFTA…
Moram reći da je to aktivnost koju smo zajedno preduzeli sa kolegom Jasminom iz Federalne agencije. Mi smo odmah u nedjelju naveče, ponedjeljak, pisali SWIFTU i rekli da preduzimamo korake, da banka više nije pod ingerencijom i da njome ne upravlja Sberbanka Austrija, nego da upravljamo mi. To je potez koji smo dobro uradili. Mi smo im slali sve dokaze o tome, oni su vidjeli da smo mi preuzeli upravljanje tom bankom i da nema potrebe da te banke idu pod sankcije SWIFTA. Da se to desilo u ponedjeljak, sve ovo što mi danas pričamo, ne bi bio scenario. Ta banka bi prestala da radi. Platni promet bi stao, unutrašnji, vanjski, mi bismo bili u blokadi, i najvjerovatnije bismo ušli u proces likvidacije, što nije dobro. To je još jedna pobjeda dva regulatora. Nama je od strane SWIFTA dozvoljeno nekih 24 sata da mi to sve dokažemo njima. Mi smo bili blizu da ne budemo u mogućnosti da radimo.
Hoćete da kažete da smo stvarno bili na korak od propasti Sberbanke u BiH?
Apsolutno, ali ne našom krivicom.
Da.
To nije naša krivica.
Ovo je možda presedan u bankarskom sistemu?
Mi smo prvi u Evropi povukli ove poteze. Mi smo povukli poteze u nedjelju, Evropa u ponedjeljak. Bilo smo prvi. I ovo se nikad nije desilo. Ove zakonske mogućnosti mi imamo unazad šest godina i nije se dešavalo, i na sreću da se nije dešavalo. Ja se nadam da je ovo prvi i zadnji put.
Ali sada se spominje i Rajfajzen banka, zbog poslovnih konekcija sa Rusijom, možemo li tu umiriti građane?
Apsolutno mirno spavam po tom pitanju, zato što je Rajfajzen evropska banka, sa sjedištem u Austiji. Ona ne može biti u istoj situaciji kao Sberbanka, jer su vlasnici u Evropskoj uniji. Postoje veliki fondovi u EU koji, ako dođe do problema, su dostupni za likvidnost, ali opet, ako narod nastavi da paniči i ponovo otvori neku priču, onda se opet suočavamo sa sličnim scenarijem koji smo imali. Ja želim da umirim. Ta banka je jedna od najboljih banaka, posluje ovdje tolike godine, preko 20 i nešto godina. Oni jesu izloženi sa svojim biznisom u Rusiji, ali taj biznis u Rusiji, i ako ga napusti, pokazatelji govore da apsolutno nije ugrožena. Padaju cijene na berzi, sve cijene padaju na berzi kada krene rat.
Za sami kraj – koliko je bankarski sistem u Republici Srpskoj zdrav?
Bankarski sistem je prelikvidan, kada pogledate nivo depozita, nivo likvidnih sredstava, obaveznu rezervu. Kada pogledate dobit bankarskog sektora u 2021. godini, koji je blizu 400 miliona maraka neto dobit, sve vam je jasno. Ono što ja mislim jeste da smo mi zemlja sa previše banaka. Mi smo jedna mala Bosna i Hercegovina, imao previše banaka, mislim da ćemo uskoro ići u fazu spajanja i ovo što se desilo sa Novom i sa Sberom, koliko ja imam informaciju, ostaće u prvom trenutku dvije banke, da li će se to kasnije spajati… Ali opet kažem, ovoliki broj banaka na malu BiH je prevelik. Sektor je zaista stabilan, mislim da imamo dobre performanse sektora, zapošljavamo preko 10,5 hiljada ljudi, nije to malo. Ja vam mogu reći podatak – kada je krenula ova kriza sa Sberom, većina podignutog novca od strane građana je otišla u druge banke, nije otišla u slamarice. Depoziti drugih banaka su se povećali. Ovo što se desilo nije bilo nepovjerenje u sektor, već u jednu konkretnu banku zbog dešavanja vani. Evo pogledajte juče i danas – ispred Sberbanke nema više gužvi. Juče je banka normalno radila – imamo podatak da je veliki broj klijenata došao i odustao od razročenja novca. Sektor je dobro pozicioniran i jedino ga vanjski faktori mogu poremetiti.