„S prijetnjama se nosimo dobro. To za Nacional nije novost. Ne dopuštamo da nam to utiče na posao i svakodnevni život. Primili smo ih s velikim oprezom i prijavili kome treba, sad idemo dalje“ – kaže Berislav Jelinić, glavni i odgovorni urednik i direktor „Nacionala“, nakon prijetnji koje je ova redakcija dobila u maju.
Šta je najbitnije za redakciju u narednom periodu?
Za nas je najbitnije da zadržimo dobar fokus, da stvaramo kvalitetan sadržaj koji će privući ljude da nastave čitati, da održimo tržišnu poziciju kvalitetom sadržaja, da zadržimo poziciju jednog od najutjecajnijih medija u zemlji. Bitno je da ostanemo fokusirani i da nas prijetnje ne ometu u daljem funkcioniranju i kvaliteti posla.
Šta je najveći problem medija u Hrvatskoj danas?
Problema ima puno. Svako se s njima nosi sukladno vlastitim mogućnostima. Izazovi su brojni. Oni su pretežno tržišne naravi. Strukturalno su vezani za nejasno definiranu politiku države koja bi trebala podupirati novinarstvo, kao što to države na raznim razinama rade u drugim segmentima poput poljoprivrede i drugih djelatnosti koje se stimuliraju milionskim poticajima. Brojne zemlje u Evropskoj uniji imaju sustave potpore neovisnog novinarstva, tiskanog novinarstva, i na raznim drugim raznama imaju to bolje posloženo nego što je to Hrvatska napravila. Problem hrvatskog novinarstva je to što državi odgovara javašluk, nepostojanje sustava, kako bi se lakše moglo s pozicije moći trgovati utjecajem. Trgovina državnim budžetima za oglašavanje i promociju u medijima je u principu jedan od ključnih izazova u Hrvatskoj, jer se kroz te budžete nastoje suportirati uređivačke politike koje nisu kritične prema vlasti i pritiskati one druge koji su kritični prema vlasti kroz neselektivnu raspodjelu tih sredstava, koja je uvijek bazirana na razini diskrecijskih ocjena koje se svode na trgovinu političkim uticajem. Aktualne vlasti taj model nisu dovoljno razradile, nije dovoljno transparentan i primjereno i pristojno posložen da bi ravnopravno tretirao medijsku scenu.
Koje su glavne teme istraživačkog medija?
Baviti se temama koje u principu funkcioniraju kao korektiv vladajućih, tko god to bio. Na taj način predstavljaju jednu korektivnu snagu u odnosu na devijacije ljudi koji su na vlasti. Hrvatska ima pregršt posla u tom kontekstu. Slično je na međunarodnoj razini. Istraživačko novinarstvo je mukotrpan posao, u pravilu podržan od publike koja je zahtjevnija i misli svojom glavom. Svi ga vole sa figom u džepu, i načelno ga podržavaju, dok se ne bavi njima. Generalne postavke su podjednake i prije trideset godina i danas.
Imaju li ljudi interesovanje za istraživačkim novinarstvom? Koliko korisnosti i posljedičnosti danas donosi?
Imaju. Hrvatska je u toj mjeri razvijeno društvo, jer mediji sa svojim angažmanom proizvode ozbiljan društveni utjecaj i to je pokazatelj razvijenosti društva. Nacional je 2016. godine objavio tekstove koji su posljedično doveli do pada vlade, objavili smo tekstove koji su doveli do ostavki na najvišim razinama na primjer glavnog državnog odvjetnika, ministra gospodarstva, u roku od svega par sati od objave otkrića, šefa vojnoobavještajne službe, uprave velike banke, tekstove koji su doveli do pokajanja višestrukog pedofila u Katoličkoj crkvi, ali i brojne druge. Otkrića drugih medija dovela su do sličnih posljedica na sličnim razinama: ostavki ministara, serijskih uhićenja kompletnih struktura. Hrvatska je u toj mjeri jedno razvijeno društvo, u kojem javnost i politički protagonisti, a tek potom i institucije, iako često nevoljko ili unatoč političkim pritiscima, ipak reagiraju na to što novine pišu. To znači da su teme kvalitetno istražene do mjere da sustavi i javnost na to reagiraju, što također govori o kvaliteti novinarstva u Hrvatskoj.
Da li imate nadu da će se prijetnje koje ste dobili riješiti, a potom i teme o kojima ste izvještavali?
Pronalazak počinitelja je zona kriminalističkog postupanja. Uspjeh ovisi o više faktora, ponekad i o sreći i traljavosti počinitelja. Teško je predviđati. Angažman institucija u ovom slučaju je sada primjeren, nadam se da će do rezultata doći. Što se tiče rada na pojedinim temama, mi smo na svaku temu podjednako koncentrirani, nastojimo je obraditi u skladu sa standardima novinarskog postupanja. Novinarstvo je prilično jedna efemerna djelatnost. Dobar si koliko ti je dobar zadnji tekst. Tako i postupamo. Novina ili proizvod ti je dobar koliko je dobar i najslabiji tekst. Moraš stalno držati razinu i, kad je držiš, rezultati su vidljiviji, novina će biti prodavanija, utjecaj će biti na višoj razini. To su temelji funkcioniranja izdavačkog tržišta.
Da li nova vlada želi onesposobiti medije da izvještavaju?
To su natruhe nekih pokušaja pritisaka koji bi bili neznatno izraženiji nego dosad, ili ideološki uvjetovani. U principu, ništa se posebno nije promijenilo. Niti se dramatično pogoršalo, niti dramatično eskalira. Ima jedna poslovica koja lijepo opisuje tu rigidnu desnicu: ’Mali ’tić, veliki krič.’ Stvaraju puno dreke, ali ih zasad HDZ nastoji u tom ideološkom segmentu zauzdati. Ali ove nedavne prijetnje su koincidirale sa upravo takvom retorikom. Tu dreku oni koji predstavljaju mulj sa dna kace pokušavaju iskoristiti za plasiranje prijetnji kojima je Nacional izložen. Mada treba napomenuti da Nacional nije jedini apostrofiran, nego kompletna uređivačka struktura većeg broja medija u Hrvatskoj.
Da li će međunarodne organzacije novinara i sindikati novinara u zemlji imati uticaj na buduću vladu u Hrvatskoj?
Pa oni su u svakom slučaju, u ovom konkretnom primjeru, reagirali vrlo ažurno, koncentrirano, brzo i kvalitetno. Sa svojih pozicija su zatražili snažan angažman vlade i institucija. Dobro je da takva vrsta upozoravanja i angažmana postoji. Dobro je da se puše za vratom. Kakve će posljedice tog angažmana biti, hoće li biti blagotvorne ili će dovesti do zaoštravanja retorike onih koji koriste nedopustivu retoriku u javnom prostoru, to tek treba vidjeti. To mi je teško procijeniti. Dobro je da su koncentrirani i da upozoravaju na ono što smatramo društvenim anomalijama.