Christian Schmidt je trebao poništiti zakon o kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj, rekao je to govoreći za Buku prof. dr. Zijad Bećirović, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) Ljubljana. Bećirović je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji u zemlji, te sve češćim secesionističim izjavama Milorada Dodika. Smatra da je stvaranje novih država nemoguće, ali i da Dodik vjerovatno misli da je secesija jedino rješenje.
BUKA: Milorad Dodik svako malo govori o odcjepljenju Republike Srpske. Mislite li da je to moguće i da li je on uopšte spreman da to proba?
Naravno da je moguće i on vjerovatno misli da je to jedini način da se izvuče iz svega. On se za to sprema već duže vrijeme i traži sponzore u inostranstvu. Bez podrške iz inostranstva i to snažne podrške od toga nema ništa.
BUKA: Iz ambasade SAD-a kažu da neće stajati po strani dok Dodik gura zemlju u sukob, šta to tačno znači?
To bi sasvim sigurno imalo uticaja na svjetski poredak. Poslije proglašenja Južnog Sudana novonastalom državom više nije bilo novonastalih država u svijetu. Novonastale države pokazale su se uglavnom kao propali projekti i zato ne postoji volja u međunarodnoj zajednici za nastankom novih država. Čak bi i Rusija eventualnom podrškom takvom secesionizmu rizikovala da započne vlastitu disoluciju, jer je sama konglomerat različitih naroda i predstavlja složenu federaciju. Ne može se govoriti izolovano o upotrebi principa samoopredjeljenja, koji je bio karakterističan za proces dekolonizacije u Africi i Aziji poslije Drugog svjetskog rata. Ako bi se tako gledalo onda bi imali preko 900 država, jer ima toliko naroda u svijetu, a imamo 193 države članice UN.
Citirao bih bivšeg britanskog premijera Winstona Churchilla, koji je jednom prilikom rekao: „Uvijek možete računati da će Amerikanci uraditi pravu stvar – nakon što su pokušali sve ostalo“. Mislim da je došlo vrijeme da Amerikanci u Bosni i Hercegovini urade pravu stvar.
BUKA: Kako komentarišete činjenicu da vlasti Republike Srpske odbijaju imenovati sudije Ustavnog suda, dok s druge strane u Federaciji imamo situaciju da će za sudiju izvjesno biti imenovana osoba bez iskustva u pravosuđu?
To je stvaranje dodatnih okolnosti i ambijenta za secesionizam, jer se stalno pokušava prikazati da je Bosna i Hercegovina kao država nemoguća i neodrživa. Na drugoj strani HDZBiH i Dragan Čović žele zacementirati svoju poziciju imenovanjem svog sudije Ustavnog suda BiH u funkciji potpunog preuzimanja ključnih pozicija u Federaciji BiH i tako entiteta u cjelini. Pri tome im asistiraju stranke tzv. Trojke (SDP, Narod i Pravda i Naša stranka).
BUKA: Jesmo li pravno sigurni i kako vjerovati u pravosuđe u trenutku kada je dojučerašnji predsjednik Suda BiH u jednomjesečnom pritvoru?
Moćno je načeto povjerenje u institucije i nosioce najviših javnih funkcija, a posebno u pravosuđe. Da je pravosuđe u BiH na svim nivoima bilo profesionalnije imali bi potpuno drugačije stanje u BiH. Pri tome se ne smije zaboraviti na čestite ljude u pravosudnim strukturama, koji teško dolaze do izražaja ili su predmet povremenih napada.
BUKA: Top tema u medijima, pa evo i ovog našeg intervjua, je Dodik, politika, krize… Dok se malo gotovo nikako ne priča o ekonomiji, životnom standardu. Koliko su krize o kojima radimo zapravo vještačke i s ciljem skretanja fokusa javnosti?
Pljačka i pohlepa su koncept vladanja. Pogledajte dodjelu novca/poslova fondaciji i članovima porodice Milorada Dodika. Slično je i sa porodicom ministra unutrašnjih poslova Federacije BiH Rame Isaka. Bezbroj je tih primjera. Sve se manje-više vrti oko tendera i javnog novca. Postoji neformalno takmičenje među njima, ko je bogatiji, ko će više opljačkati. Skoro da se više ne razmišlja vizionarski, kako osigurati prosperitet ekonomije, obrazovanja, mladih, zdravstva, poljoprivrede, kulture, sporta i drugih segmenata društva.
BUKA: Vjerujete li da će Christian Schmidt nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona ako usvojeni zakon padne u Domu naroda i zašto su nam (ne)potrebne te izmjene?
Kao prvo Christian Schmidt je trebao poništiti zakon o kriminalizaciji klevete u Republici Srpskoj. On je neposredno odgovoran za formiranje ovakve koalicije barem na državnom nivou, jer se mogla oformiti potpuno drugačija koalicija, koja bi radila na evroatlantskom putu BiH. On će vjerovatno nametnuti tehničke izmjene izbornog zakona, kako bi napravio još jedan (is)korak i približio se konačnom cilju nametanju izbornog zakona po volji Dragana Čovića, HDZBiH i vladajuće garniture Republike Hrvatske.
BUKA: Kakve su Vaše projekcije političkog i ekonomskog ambijenta u BiH u 2024. godini?
Privatna inicijativa i demokratija su ključni za razvoj svakog društva. Privatna inicijativa se guši na svakom koraku, a demokratija je samo formalna i tu možemo očekivati stagnaciju pa čak i nazadovanje, jer će se u oktobru 2024.održati lokalni izbori u BiH. Privatna inicijativa će u skladu sa svojim mogućnostima nastojati, da ostvari što bolje rezultate, ali tu nema simbioze sa državom, koja je ključna kada se radi o velikim nacionalnim projektima, koji su pokretači sveukupnog razvoja.