Građani Bosne i Hercegovine, posebno Sarajeva, Tuzle, Zenice… udišu nezdrav vazduh. To uzrokuje hiljade smrtnih slučajeva na godišnjem nivou. Izloženost onečišćenom zraku ostavlja zdravstvene posljedice kod svih kategorija stanovništva. U intervjuu sa specijalnim predstavnikom Svjetske zdravstvene organizacije u BiH Erwinom Cooremanom govorimo o posljedicama zagađenog vazduha, odgovoru države na krizu i načinima zaštite.
BUKA: Sarajevo je među najzagađenijim glavnim gradovima u svijetu, kada govorimo o onečišćenju vazduha, često su na toj listi i Travnik, Zenica, Tuzla, Banja Luka, Rogatica… Koje sve posljedice ostavlja takav vazduh?
Zagađenje zraka je jedan od najvažnijih zdravstvenih i ekoloških izazova sa kojima se danas suočavamo, a njegov utjecaj posebno je vidljiv u gradovima poput Sarajeva, Zenice ili Tuzle, gdje nivo zagađenja zraka često prelazi sigurne granice, predstavljajući ozbiljan rizik po javno zdravlje.
Globalno govoreći, podaci SZO-a pokazuju da gotovo cjelokupna svjetska populacija udiše zrak koji sadrži zagađivače na nivoima koji premašuju sigurne granice postavljene od strane SZO-a. Zagađivači poput dušikovog oksida i sumpor dioksida iritiraju dišne puteve, uzrokujući upale, oštećenja respiratornog sistema i iritaciju očiju. Osobe s astmom, oslabljenim imunološkim sistemom ili kardiovaskularnim i respiratornim bolestima posebno su ranjive, jer izloženost pogoršava njihove simptome i može dovesti do dugoročnih komplikacija.
Također, dugotrajna izloženost zraku lošeg kvaliteta može rezultirati smanjenom funkcijom pluća, hroničnim problemima sa disanjem, rakom pluća i kardiovaskularnim bolestima. Zabrinjavajuće je da kombinirani efekti vanjskog i unutrašnjeg zagađenja zraka godišnje doprinose otprilike 7 miliona prerano izgubljenih života širom svijeta.
BUKA: Postoji više vrsti onečišćenja vazduha, kod nas je najčešće zagađenje lebdećim česticama. Koliko je takav tip zagađenja opasan?
Sitne čestice (PM) predstavljaju jedan od najzabrinjavajućih oblika zagađenja zraka u ovom dijelu svijeta. Kao ključni pokazatelj zagađenja zraka, PM nosi značajne zdravstvene rizike koji se ne mogu zanemariti. Primarni sastojci PM-a, poput sulfata, nitrata, amonijaka, crnog ugljika i mineralne prašine, mogu izazvati ozbiljne posljedice, posebno one manje čestice poput PM2.5. Ove fine čestice mogu duboko prodrijeti u pluća i ući u krvotok, uzrokujući širok spektar negativnih zdravstvenih efekata.
Zdravstveni utjecaji sitnih čestica dobro su dokumentirani. Čestice s promjerom od 2.5 mikrometra ili manje (poznatije kao PM2.5) prodiru duboko u tijelo, naročito u pluća, a izloženost ovoj vrsti zagađenja snažno je povezana sa kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima, uključujući srčane udare i moždane udare, te respiratornim stanjima poput hronične opstruktivne plućne bolesti i raka pluća. Novi dokazi također sugeriraju da zagađenje PM-om može utjecati na druge organe i doprinijeti širem spektru bolesti.
Zagađenje vanjskog zraka, prvenstveno uzrokovano sitnim česticama, značajan je faktor prerane smrtnosti i procjene iz 2019. godine govore o 4,2 miliona prijevremenih smrtnih slučajeva na svijetu, a od toga je više od dvije trećine povezano s ishemijskom bolesti srca i moždanim udarom, 14% s hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću, još 14% s akutnim infekcijama donjih respiratornih puteva, i 4% sa rakom pluća.
BUKA: Koje kategorije stanovništva su najugroženije?
Zagađenje zraka predstavlja univerzalnu prijetnju, pri čemu je gotovo cjelokupna svjetska populacija izložena nivoima koji premašuju sigurnosne granice postavljene od strane SZO-a. Određene grupe ljudi suočavaju se sa povećanim rizikom od zagađenja zraka dijeli se u dvije glavne kategorije, a to su podložnost i ranjivost.
Prva kategorija obuhvata osobe koje imaju pojačan fiziološki odgovor na zagađenje zraka zbog postojećih zdravstvenih stanja, poput kardiovaskularnih, respiratornih ili drugih hroničnih bolesti, dok se druga odnosi na osobe sa višim nivoom izloženosti zagađivačima zbog vanjskih faktora, kao što su životno okruženje ili zanimanje (npr. radnici na otvorenom), ili unutrašnjih faktora, poput povećane stope ventiliranja, što je posebno izraženo kod djece.
Iako mnogi pojedinci mogu spadati u jednu od ovih kategorija, posebno su ugrožene sljedeće grupe: osobe s postojećim kardiorespiratornim oboljenjima, djeca i trudnice, starije osobe, te radnici na otvorenom. Za ove skupine, smanjenje kratkoročne izloženosti zagađenom zraku (od nekoliko sati do nekoliko sedmica) ključno je za sprječavanje trenutnih zdravstvenih posljedica, dok je smanjenje dugoročne izloženosti (od nekoliko sedmica do godina) od presudnog značaja za opće zdravlje i dobrobit.
BUKA: Vi ste u Bosni i Hercegovini privremeno, poželite li tokom zimskih dana da odete? Možda je bolje pitanje da li kao zdavstveni profesionalac želite živjeti u BiH?
Bosna i Hercegovina je predivna zemlja bogate kulture, zadivljujućih pejzaža i gostoljubivih zajednica, ali, kao i mnoga druga mjesta, suočava se sa mnogim izazovima, a zagađenje zraka je jedan od njih, posebno tokom zimskih mjeseci.
Kao osoba koja brine o zdravlju, vjerujem da život u bilo kojem okruženju nosi odgovornost da doprinesemo rješenjima i zagovaramo promjene. Iako kvalitet zraka zimi može biti zabrinjavajući, to nas istovremeno podsjeća na važnost zajedničkog djelovanja što uključujče predstavnike vlada, šire zajednice kao i same pojedince, kako bismo poboljšali uvjete za životnu sredinu.
U mojoj ulozi specijalnog predstavnika SZO-a, fokus mi je na pružanju podrške ljudima, kao i zdravstvenim vlastima i ministarstvima na svim nivoima u BiH, u suočavanju s ovim izazovima i postizanju boljih zdravstvenih ishoda. Nije riječ o izbjegavanju problema, već o zajedničkom radu na njihovom rješavanju. Upravo to čini život i rad ovdje ispunjenim i smislenim.
BUKA: Prema ranijim procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, po broju umrlih od bolesti izazvanih zagađenim vazduhom Bosna i Hercegovina je najgora u Evropi. Treba li to biti alarm za vlasti?
Činjenica da Bosna i Hercegovina ima najvišu stopu smrtnosti u Evropi od bolesti povezanih sa zagađenjem zraka zaista bi trebala biti poziv na buđenje za vlasti i sve relevantne aktere. Zagađenje zraka je drugi najveći faktor rizika za nezarazne bolesti, a suočavanje sa tim problemom ključno je za zaštitu javnog zdravlja i poboljšanje kvaliteta života svih građana.
Većina izvora zagađenja vanjskog zraka nalazi se izvan zdravstvenog sektora i izvan kontrole pojedinaca, što naglašava potrebu za koordiniranim djelovanjem na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Čestične tvari (posebno PM2.5) mogu putovati stotinama kilometara, zbog čega donosioci politika u ključnim sektorima poput energetike, saobraćaja, upravljanja otpadom, urbanog planiranja i poljoprivrede moraju zajednički raditi na provođenju rješenja.
Najbolji način za zaštitu ljudi od štetnih efekata zagađenja zraka je smanjenje koncentracija zagađivača na nivoe koji ne prelaze SZO-ove granične vrijednosti štetnosti, uz monitoring emisija, planiranje upotrebe zemljišta i urbanog prostora, korištenje čistih izvora energije i promoviranje održive potrošnje. Na primjer, postizanje prve privremene ciljne vrijednosti (PM35 µg/m³) moglo bi spriječiti procijenjenih 300.000 smrtnih slučajeva godišnje na globalnom nivou.
BUKA: Često se navodi i kako u BiH godišnje od zagađenja vazduha umre više od 3.000 osoba. Koliko su ti podaci tačni i kako se umire od zagađenog vazduha?
Zagađenje zraka, posebno izloženost sitnim česticama (PM2.5), ima razorne zdravstvene posljedice. Čestice promjera 2.5 mikrona ili manje mogu prodrijeti duboko u pluća, prelaziti u krvotok i utjecati na više organa. To povećava rizik od oboljenja poput srčanih bolesti, moždanog udara, raka pluća i hroničnih respiratornih bolesti. Veće čestice (PM10) mogu se zadržati u respiratornom traktu, izazivajući iritaciju, upalu i dugoročna oštećenja.
Drugi zagađivači, poput dušikovog dioksida (NO2) i sumpornog dioksida (SO2), pogoršavaju astmu, simptome bronhitisa i utiču na smanjenje funkcije pluća, dok ozon (O3) predstavlja značajan okidač za astmatične napade. Ovi zagađivači često djeluju zajedno, pojačavajući zdravstvene rizike, što čini zagađenje zraka vodećim uzrokom nezaraznih bolesti.
Smjernice SZO-a za kvalitet zraka iz 2021. godine odražavaju sve veće dokaze o štetnim efektima čak i niskih nivoa zagađenja. Za PM2.5, preporučena maksimalna godišnja prosječna koncentracija je 5 µg/m³. U Bosni i Hercegovini, prosječna godišnja koncentracija iznosi oko 26 µg/m³, što je za pet puta više od dozvoljenih SZO-ovih sigurnosnih granica.
Štaviše, 54% stanovništva u Bosni i Hercegovini nema pristup čistim gorivima i tehnologijama za kuhanje, što dodatno doprinosi zagađenju zraka u domaćinstvim, značajnom zdravstvenom riziku. Alarmantno je da 37% smrtnih slučajeva od moždanog udara i ishemijske bolesti srca u zemlji može se pripisati izloženosti zagađenju zraka.
Nažalost, trenutne politike u Bosni i Hercegovini nisu potpuno usklađene sa SZO-ovim smjernicama za kvalitet zraka, što naglašava hitnu potrebu za sistemskim reformama. Ove reforme trebale bi se fokusirati na smanjenje emisija zagađivača iz ključnih sektora kao što su energetika, saobraćaj i industrija, uz promoviranje čišćih tehnologija i praksi na nivou domaćinstava.
BUKA: Može li se i kako smanjiti zagađenje vazduha u BiH?
Da, zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini se apsolutno može smanjiti, a postoje brojne dokazane strategije za postizanje ovog cilja. Implementacijom ciljanih politika i usvajanjem inovativnih rješenja u različitim sektorima, možemo značajno smanjiti nivoe zagađivača i poboljšati zdravstvene rezultate.
Naprimjer, podsticanje primjene čistih tehnologija koje smanjuju industrijske emisije, poput naprednih sistema filtracije, te promoviranje boljih praksi upravljanja otpadom, uključujući hvatanje metanskog plina sa deponija za proizvodnju bioplina.
Za smanjenje zagađenja zraka u unutrašnjosti objekata i povezanih zdravstvenih rizika od ključnog je značaja osiguravanje pristupa povoljnim i čistim energetskim rješenjima za kućne potrebe (kuhanje, grijanje i rasvjeta).
Zatim, prelazak na čišće izvore energije za vozila, promoviranje klimatski neutralnih urbanih transportnih sistema, prioritetiziranje sigurne infrastrukture za pješačenje i biciklizam, te veće korištenje željezničkog saobraćaja mogu smanjiti emisije povezane sa transportom.
Također, korištenje vozila sa niskim emisijama i goriva sa smanjenim sadržajem sumpora je od esencijalnog značaja ali i manjenje potrebe za transportom, npr. promoviranjem telemedicine ili virtualnih sastanaka, sigurno će imati pozitivan utjecaj na zagađenje.
Osim toga, poboljšanje energetske efikasnosti zgrada i stvaranje zelenijih, kompaktnijih gradova može smanjiti potrošnju energije i emisije, dok poboljšava životne uvjete u urbanim sredinama, a širenje upotrebe obnovljivih izvora energije bez sagorijevanja, kao što su solarna, vjetro i hidroenergija, uz kogeneraciju toplote i energije, može značajno smanjiti zagađenje. Distribuirani energetski sistemi, poput mini-mreža i solarnih panela na krovovima, kao i primjena strategija za smanjenje otpada, odvajanja, reciklaže i ponovne upotrebe također igraju ključnu ulogu.
BUKA: Kako se građani u BiH mogu zaštititi dok se ne smanji zagađenje vazduha?
Dok se nivoi zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini značajno ne smanje, građani i građanke mogu poduzeti korake kako bi se zaštitili od štetnih efekata. Iako kratkoročne mjere mogu pomoći tokom akutnih zagađenja, najveće zdravstvene koristi dolaze od smanjenja dugoročne izloženosti, što smanjuje rizik od hroničnih zdravstvenih problema.
Na primjer, izbjegavanje vježbanja na otvorenom tokom vrhunskih sati zagađenja ili u područjima sa visokim nivoima zagađenja može smanjiti zdravstvene rizike. Prilagođavanje vremena, lokacije i intenziteta aktivnosti na otvorenom može pomoći u smanjenju izloženosti zagađenom zraku.
Iako boravak u zatvorenom može smanjiti izloženost zagađenju izvan objekta, važno je osigurati dobar kvalitet zraka unutar prostora. Izvori zagađenja unutar objekta, kao što su pušenje, kuhanje bez odgovarajuće ventilacije trebaju se smanjiti. Građani mogu također razmisliti o korištenju pročišćivača zraka gdje je to moguće, posebno u domaćinstvima s osjetljivim osobama poput djece, trudnica ili onih sa postojećim zdravstvenim problemima. Ventilacija tokom dana kada je nebo čisto također ne bi smjela biti zaboravljena.
Tokom ozbiljnih epizoda zagađenja, lokalne vlasti mogu uvesti privremene intervencije, poput zatvaranja škola ili ograničavanja događanja na otvorenom. Iako ove mjere mogu smanjiti trenutnu izloženost, njihove ukupne zdravstvene koristi zavise od toga koliko su efikasno provedene i specifičnih okolnosti.
Građani bi trebali svakodnevno pratiti nivoe kvaliteta zraka, koji se često izvještavaju od strane lokalnih vlasti ili putem online platformi/aplikacija za praćenje kvaliteta zraka. Zalaganje za čišće okruženje i podrška politikama usmjerenim na smanjenje zagađenja zraka mogu doprinijeti širim, dugoročnim rješenjima, a SZO ostaje posvećen pružanju podrške ovim naporima i davanju smjernica za zaštitu javnog zdravlja.