“Bosni i Hercegovini ne trebaju kandidati koji lijepo zvuče u kampanji. Trebaju joj ljudi koji će, kada dođu u situaciju da odlučuju, znati stati iza potreba građana koji ih biraju“, tako Aida Obuća, potpredsjednica Stranke demokratske akcije i delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH odgovara na pitanje o čestim medijskim špekulacijama da bi mogla biti kandidatkinja SDA za Predsjedništvo BiH.
Kaže i kako se ne bavi kandidaturama, već trenutnim obavezama koje ima.
Nekadašnja premijerka Bosansko-podrinjskog kantona Goražde u intervjuu za Buku kaže i kako nije zadovoljna radom Trojke, ali i da ne vjeruje da se pitanje državne imovinemože riješiti bez pritiska međunarodne zajednice ili intervencije visokog predstavnika.
Govoreći o mogućoj koaliciji SDA sa SDP-om nakon izbora, ne odbacuje tu mogućnost, ali naglašava da to ne bi trebalo da bude koalicija radi koalicije već plod dogovora o tome postoji li minimum zajedničkog stava o ključnim državnim i ekonomskim pitanjima.
BUKA: Skoro je izvjesno da će SNSD za Predsjedništvo BiH ponovo kandidovati Željku Cvijanović, a sve češće se govori da će Darijana Filipović biti kandidatkinja HDZ-a BiH. U medijima se govorilo i o Vama kao potencijalnoj kandidatkinji SDA. Je li to opcija i možete li uopšte zamisliti tri žene u Predsjedništvu?
U politici se previše vremena troši na nagađanja, a premalo na odgovornost i to je suštinski problem današnje političke scene u Bosni i Hercegovini.
Kada su u pitanju kandidature, pa i za Predsjedništvo, to nikada ne može biti stvar lične ambicije, nego političkog dogovora i procjene šta je u datom trenutku najbolje za državu i narod.
U tom kontekstu, naravno da se u javnosti spominju i različita imena kandidata.
Međutim, ja se ne bavim kandidaturama, nego onim što danas radim. Smatram da u ovom trenutku, najmanje Bosni i Hercegovinu i njenim građanima trebaju oni koji godinu dana unaprijed vode kampanje za sebe, dok važni procesi stoje u mjestu, a takvih smo se itekako nagledali. Video spotovi, otvorena pisma, velika obećanja, a iza toga politička praznina i stalno isto.
Zato je odgovor na Vaše pitanje da je suština ko su ti ljudi, šta su spremni uraditi za ovu državu i imaju li hrabrosti da štite njene institucije onda kada je najteže.
Bosni i Hercegovini ne trebaju kandidati koji lijepo zvuče u kampanji. Trebaju joj ljudi koji će, kada dođu u situaciju da odlučuju, znati stati iza potreba građana koji ih biraju.
BUKA: Krenuli smo s izbornim temama, pa da nastavimo u tom pravcu kratko. Sve češće se govori o „semafor koaliciji“ koju bi činili SDA i SDP. Neki analitičari misle da će to biti jedina lako izvodiva postizborna matematika. Koliko je to realno i koga vidite na poziciji narednog premijera FBiH budući da su to posljednjih 15 godina dva imena – Nermin Nikšić i Fadil Novalić?
Iskreno, u Bosni i Hercegovini se previše energije troši na crtanje postizbornih kombinacija, a premalo na ono šta te kombinacije treba da donesu građanima.
Priča o takozvanoj “semafor koaliciji” zvuči zanimljivo analitičarima, ali politika nije matematika na papiru. Ona se na kraju uvijek svede na jedno pitanje. Postoji li minimum zajedničkog stava o ključnim državnim i ekonomskim pitanjima? Bez toga, svaka koalicija, bez obzira na brojke, ostaje kratkog daha. To je makar vidljivo u prethodne četiri godine.
Kada je riječ o Stranci demokratske akcije, naš fokus neće biti koalicija radi koalicije, nego odgovornost prema državi. Ako postoji prostor za saradnju koja znači stabilne institucije, jaču ekonomiju i zaštitu državnih interesa, o tome se može razgovarati. Ako toga nema, onda je svaka takva kombinacija samo još jedan politički eksperiment.
Što se tiče funkcije premijera Federacije BiH, mislim da je neozbiljno špekulirati imenima. Građani su umorni od politika koje se svode na balansiranje odnosa unutar koalicija, dok ključni problemi ostaju isti.
Smatram da će zato i naredni izbori, bez obzira na sve kalkulacije, na kraju dati odgovor ko nudi stvarni rezultat.
Federaciji treba ozbiljan iskorak, ozbiljnost u vođenju sistema, a ne da trenutno stanje, rukovođeno kadrovima Trojke isti održavaju na minimumu funkcionalnosti.
BUKA: SDA je većinu vremena od postdejtonske BiH na vlasti. Šta ste naučili za tri godine u opoziciji?
Tri godine u opoziciji su pokazale prije svega, koliko je važno imati političku stabilnost u institucijama. Tek kada to izostane, vidite koliko brzo sistem počne kliziti. Od blokada na državnom nivou do potpunog izostanka odgovora na ekonomske i sigurnosne izazove.
Istovremeno, ove tri godine su pokazale i nešto drugo i to za trenutnu vlast, pogotovo Trojku. Pokazale su da je mnogo lakše kritikovati nego voditi procese. Oni koji su dolazili s velikim obećanjima o “novoj politici” vrlo brzo su se suočili sa realnošću upravljanja i pokazali ozbiljne slabosti od ekonomije do vanjske politike.
Suštinski, naučili smo da se povjerenje građana ne podrazumijeva, nego se stalno iznova gradi i da država ne trpi improvizaciju. Svaka greška u vođenju institucija ima cijenu koju na kraju plate građani.
Zato danas, iz opozicije, imamo i veću obavezu i jasniju svijest o tome šta znači vlast. I kada se ona ponovo dobije, nakon ovogodišnjih izbora, mora se nositi ozbiljnije i odlučnije.
BUKA: Vratimo se dnevnim aktuelnostima. Izglasan je zakon o Južnoj interkonekciji. Skoro je izvjesno da će se uskoro morati rješavati pitanje državne imovine. Kakvo rješenje bi Vama bilo prihvatljivo i je li ono moguće bez intervencije visokog predstavnika?
Zakon o Južnoj interkonekciji je usvojen u Predstavničkom domu, a očekuje se i usvajanje Domu naroda PFBiH, s obzirom da je vanredna sjednica već zakazana. Sa sigurnošću mogu reći da je za SDA važno da se ovakvi projekti vode odgovorno, jer ne govorimo o bilo kakvom pitanju, nego o strateškoj energetskoj sigurnosti Federacije i države.
Kada je riječ o državnoj imovini, tu su stvari veoma jasne. Vlasnik državne imovine je država Bosna i Hercegovina i to nije pitanje političkog dogovora nego ustavne kategorije. Sve drugo bi značilo direktno odstupanje od odluka Ustavnog suda i otvaranje prostora za trajnu pravnu nesigurnost.
Naravno, pitanje upravljanja i korištenja te imovine treba biti uređeno zakonom na državnom nivou, uz uvažavanje potreba nižih nivoa vlasti i privrede, s tim da vlasništvo ne može biti predmet kompromisa.
Da li je moguće doći do rješenja bez intervencije Visokog predstavnika? Teoretski jeste, praktično nažalost, dosadašnje iskustvo pokazuje da bez jasnog međunarodnog pritiska često nema političke volje da se stvari završe do kraja.
Dakle, suština problema je da nam ne nedostaje pravni okvir, već politička odgovornost da ga provedemo.
BUKA: Predsjedništvo SDA je najavilo da će stranka uputiti prijedlog Zakona o izbornim jedinicama po hitnom postupku. Šta su ključne tačke zakona?
Iako Član 10.9 Izbornog zakona BiH jasno obavezuje Parlament Federacije BiH da svake četiri godine preispita izborne jedinice i broj mandata, ova zakonska obaveza se godinama ignoriše. Cilj ove odredbe je osigurati da svaki glas vrijedi jednako, odnosno da broj mandata bude proporcionalan broju registrovanih birača uz uvažavanje geografskih specifičnosti. Činjenica da Parlament FBiH nije proveo ova usklađivanja direktno narušava osnovne demokratske principe i dovodi do nejednake zastupljenosti građana u zakonodavnoj vlasti.
Prijedlog Zakona o izbornim jedinicama je naša zakonska obaveza. Ustavni sud je jasno rekao da raspodjela mandata mora pratiti broj birača. Danas to nije slučaj.
Ključna stvar koju ovaj zakon donosi jeste usklađivanje broja mandata sa stvarnim brojem registrovanih birača po izbornim jedinicama.
Drugo, ovim zakonom se zatvara prostor za manipulacije jer ne možete govoriti o demokratskom procesu, a istovremeno svjesno održavati nejednakost u zastupljenosti.
I treće, možda najvažnije, ovo je pitanje povjerenja. Ljudi moraju znati da njihov glas zaista vrijedi jednako, bez obzira gdje žive. Bez toga nema ni legitimiteta institucija, ni stabilnosti sistema.
BUKA: Šef misije OSCE-a u BiH je u nedavnom intervjuu za Buku pozvao Ured za žalbe da što prije riješi pitanje žalbi za nabavku izbornih tehnologija. Vjerujete li da će potencijalna upotreba izbornih tehnologija unaprijediti integritet izbora?
Uvođenje modernih izbornih tehnologija na predstojećim Općim izborima predstavlja ključni korak ka vraćanju povjerenja građana u demokratski proces. Transparentnost i integritet izbora nemaju alternativu, zbog čega su bilo kakve opstrukcije ili blokade usvajanja zakonskih rješenja prvenstveno Prijedloga izmjena Izbornog zakona apsolutno nedopustive.
Iako su pred Centralnom izbornom komisijom preostali određeni administrativni koraci i rješavanje žalbi, želim da vjerujem da se ti procesi mogu okončati na vrijeme. Uz pravovremeno djelovanje i poštivanje procedura, smatram da CIK ima kapacitet da implementira nove tehnologije i osigura da volja birača bude zaštićena od bilo kakvih manipulacija.
BUKA: SDA poziva na rješavanje problema finansiranja BHRT-a, što nije rješeno ni u vrijeme SDA, ali smatrate li da to evo treba biti uslov za formiranje koalicije nakon oktobarskih izbora?
Činjenica je da nikada nismo imali ovakav nivo ignorisanja problema, do mjere da se dovodi u pitanje samo funkcionisanje državnog javnog servisa i to u trenutku kada se budžetska sredstva bez većih dilema pronalaze za politički podobne emitere.
Za mene to nije pitanje koje treba ostaviti za “poslije izbora”, niti ga svesti na trgovačku kategoriju u pregovorima o eventualnim budućim koalicijama.
Naravno da će svaka ozbiljna politička platforma morati imati jasan odgovor na ovo pitanje.
Međutim, ko god nije spreman da sada osigura stabilno finansiranje BHRT-a, teško može uvjeriti bilo koga da je spreman da štiti i jača državu.
Ovo je stvar političkog karaktera, obzirom da način na koji se odnosite prema javnom servisu, mnogo govori o tome kako biste se odnosili i prema svemu drugom što nosi oznaku države Bosne i Hercegovine.
BUKA: Dok ste bili na poziciji premijerke BPK-Goražde započeta je izgradnja tunela Hranjen. Zašto ni danas nemamo tačan datum puštanja tunela u promet i koliko je on bitan za Goražde i okolne opštine?
Izgradnja tunela Hranjen i brze ceste Sarajevo-Goražde nije samo infrastrukturni projekt, već generacijska prilika za opstanak i razvoj našeg kraja. Do sada je probijeno oko 65% tunela, prema projekcijama planirani završetak radova je mart 2027. godine.
Smanjenjem putovanja do Sarajeva na svega 45 minuta, otvaraju se vrata privrednom rastu, boljem pristupu obrazovanju i zdravstvu, te stvaraju se stvarni uslove za ostanak mladih u Goraždu, ali i okolnim općinama.